Dekole-bò-moun sosial la
Nan rete-kabeche man te rete kabeche tit-langayele-chous "social distancing" angle taha pou se toumpotjole’y nan tjek lang natifnatal-matnik, man patate anpil, longsay-ale, pa ka rive depareye nan mitan "dekole-bò-moun sosial" ek "dekole-asou-moun sosial" ; yonn, dekole-asou-moun eti moun pe ka tann ek konprann flouz pou kouri lawonn eti’y ka kouri lawonn nan pawol se zoukè a1, nan dekontrolaj epi pawol-djole taha, "asou moun an" eti’w ka tanna dan pawol mizik Marius Cultier a. Lòt la nan pawol lang natifnatal-matnik la ek anni lang natifnatal-matnik la "kole bò an moun" pou trape an faro, an dousin, tousa. Dekole-bò-moun an pran douvan nan jout tit-langayele-chous taha eti se anni mwen ki se pe kawyadole’y, pou plan-divini sosial la ki pi klè adan, fok se ni an plodari sosial ki ta’w pou se rive kole bò moun ek se anni an plodari sosial ki se pe rive fè an moun dekole bò moun. Nan lafouka anba-minwi a, dekole-asou-moun an ka fèt anni ek an ti jès lanmen tou flòkò, an ti redi-bonda-dèhè, nan nwèsè a ; dekole-bò-moun se pou tout moun oliwon tann ek sav, lamenm.
Teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel ka flouze rete-sere-bò-kay ek dekole-bò-moun sosial taha ; se pa anni pou moun yonn-tou-yonn ki te ja mare douvan rektang-lonyennaj konpioutè yo, si se pa smartfòn yo, ka badjole asou sa yo kranmkranm nan lajounen an oben tjek plodari sosial asou chive nègrès badja an tan-nanninannan ek bitjoumakwenn Nubia otila farahon an te ke ka dekalbore tout desosializay, se pou tizi yo ka tizi se londjè-laliman an, jik laliwonn/tan-ka-pase a (anni an tek anlè souri a epi’w ja rive nan Ejipt farahon an oben nan tjek kote ki pa ka bay ankò, si se pa anni sab, an tan djab te tibolonm) ek wakle boulin tan-ka-pase a. Nan menm balan an, epi dekatonn teknoloji pòte-nouvel taha, se pou moun se rete djoubake bò kay yo ek fè tout koko-zie an djoubakatwa vini makrele fondok kay li, wè wach-kòtòf li, bagay pou mete’y tou-touni anlè de pie’y nan djoubap dèhè. Lamenm la, se pou se mande sav ki plodari-sosial-kabeche ki pe rive konprann ek depenn doukou taha otila kote-doubout la pou pale pawol la eti an moun ka pale a, pa ni piès fondokte ankò (tè wòch-koray Djanman an ka vini pi lou anlè lèspri Edwa Glisan plodayè-kabechè, "plodari-kabeche kote-rete a" ek "plodari-kabeche liannaj la"), se anni teknoloji a ki tout, yo ke di’w "voye epi an I-pad" oben matje asou tjek "paj Facebook" oben "brèt-kanmo twitter". Prèmie mande-sav taha pou ka rale anlòt dèhè, toulong pi bililik-longsay, ki rel-rive an plodari-sosial-kabeche ki pa te ke ni an lakou-peyi tankon kare-fondas lonyen dèhè’y ? Ki karetel-ale sosial eti an peyi (Matnik se an peyi pou Dòmnik ek Sentlisi eti se peyi yo menm ek Matnik se an tè-danme nan mitan se de peyi taha ki pi piti nan laliman pase’y) pe ni pou ta’y si’y pa fouti depareye peyi (ek/oben lakou-peyi) epi gouvelman ? Lè an moun janbe lanmè-ble Atlantik la, ni anchay peyi otila’y pe rive ek doukou doubout-djann La-Frans pa pe menm epi doukou doubout-djann Matnik menm si peyi taha te ke anba jouk gouvelman lòt peyi taha. Si ladeng se ka kouri atè Lawviè-Pilòt Matnik, gouvelman franse a pe ke sa mete moun Montcuq-en-Quercy-Blanc (bouk nan kare-bouk Lot nan gouvelnaj laliman-atè-lakay Occitanie) oben Awala-Yalimapo atè Gwiyann oben Drehu nan Kanaky, anba an ago-ladeng, pou sa. Se pou se nouvelis mawon ek politikè lòlòy atè-lakay-matnik la se rive konprann an peyi (ek oben an lakou-peyi) se pa menm epi an gouvelman3 eti pe ka mete peyi taha nan brann longsay-ale. Ek, pou peyi Matnik peyi nan tit peyi’y (Peyi kabechinen, peyi kòtok Edwa Glisan an), se pou se teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel taha, se gran media pòte-nouvel an-frans lan tou, pa fouti rive depenn peyi a san ale tjoke tjek tan-nanninannan-longsay otila gangan-afrik te mare nan chenn, "ninang-founang dènie jenerasion apre krapo". Isiya la konsa, nou toulong adan an djendjen kole/dekole/vire-kole eti se media an-frans lan men se moun natifnatal-matnik la tou, ka bat aleliwon, yonn ka veye lòt, owala an ti nèg-ginen badjolè towblip anba rayi-ras-nèg-ginen eti ka bay An-Frans, se pou tout moun atè Matnik kouri dawne nan lari ek fè eti gangan-afrik yo ki pase pàs, ek owala gouvelman an-frans se fè wol ladje an ti lanmen-djok atè-lakay, se pou yich-dèhè nèg-mawon atè-lakay-matnik la se kouri plere asou tjak sosial, lahan ki pòhò, oben pa, rive, kouri sere, pa fouti mande trape lanmen-djok politik la eti pou kole anlè’y la. Ki divini an peyi, an lakou-peyi, otila se kawbe-mete-nan-brann sosial la (se kay-fanmi, se lawonn bèlè a, se krèy-politik la, se djoubakatwa, se kawbe-defann-djoubakè a, se krèy spòw la, se krèy palantje mès-nanninannan-peyi a, se kare-kay la, se lakou, se kawbe-gouvelnaj bouk la, tousa) ka bat anni adan an lang lòtbòtsay eti moun ka tann ek konprann silon rel ale-lekol la-frans atè Matnik ek lòtbòtsay silon rel anchoukaj nan lang ek mès-fondalnatal atè-lakay la ?
Nan kole/dekole/vire-kole taha, an djendjen tibolonm-lekol, lide an gouvelman atè-lakay-matnik, ale wè natifnatal-matnik, ka fonn longsay-ale tankon an sinobol anba an solèy wonz-hè. San gouvelman atè-lakay, se tout an sa-sav-longsay-lavi sosial ki pa ka bay oben ka bat dèhè, se an kare-zobray sosial ki pa fouti tjenbe ek owala gouvelman an-frans ke sispann rete-sere-bò-kay la ek dekole-bò-moun sosial la, se pou moun atè-lakay-matnik ke vire pran san genyen ayen anlè doukou sosial taha eti tankon tout doukou sosial ni faro ek koraj, si se pa koubaraj, adan. Se pou se konprann sa eti pou gouvelman atè-lakay-matnik ki pa ni, lè an dezas konsa ka bay, ek se dèhè dezas ki ni dezas, se pou peyi a pèdi toulong nan matjoukann (matjoukann moun-doubout, matjoukann branbrann-kòtok, matjoukann politik, matjoukann mès-fondalnatal, kontel nan dekou taha mès-fondalnatal rimèd-razie a, matjoukann djokte-sapatonn-peyi, tousa) ek sa eti’y ka pèdi, se pou’y pa jenhen rive vire genyen’y pou teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel, se mapipi media pòte-nouvel an-frans lan ki ka neye’y anba nouvel lòtbòtsay. Lè an dezas ka bay An-Frans (kontel an dezas laliwonn) eti Matnik, a 7 mil-epi kilomèt pa pe anba menm wach la, se pou tout kannal pòte-nouvel matnik la bouche epi anchay pawol-pou-ayen an-frans (nouvelis ek politikè rayi-ras-nèg-ginen epi sa) ek pou piès nouvel-pòte atè-lakay-matnik pa ka pase. Ou abò loto, sòti Sentàn pou rive Latrinte, ou pri adan an tèg-kole-tèg asou lwiloud O-Maren an, ou wouvè radio ek se nouvel an tèg-kole-tèg asou lwiloud L6 nan mitan kare-woupel "Chen Blan" an ek ta "Chanpòn" la, An-Frans, eti’w ka tann ; asou ta Matnik la, ayen, nad marinad. Se pa anni pou an sa-jere-dezas eti peyi a (isiya la konsa, peyi nan lèspri an bidim lawonn sosial epi an tilili liannaj adan) te ke pe trape nan mete an jou-dèhè-jou politik nan brann, se pou depenn-kabeche eti chak mès-fondalnatal-peyi ka depenn-kabeche an dezas pou rel demantibile pàs eti’y pase anba yo, longsay tan-ka-pase. Mès-fondalnatal-peyi a ka dekatonnen anni konsa, lè ni an gouvelman atè-lakay, oben plis, an gouvelman natifnatal, pou se fè’y kouri nan tout laliman peyi a ek nan kouri taha, ladje ti lèspri mès-nanninannan an, sistenm-vie-fanm, tousa. Franz Fanon te ke gade mwen gwo zie epi mès-nanninannan-peyi’y la eti te ke ka deblotje dabò-pou-yonn adan an goumen pou pete chenn peyi a. Ki gouvelman atè-lakay esa ek nan kisa eti’y te ke pe ek/oben sa vire kole apre an dekole plis pase an gouvelman lòtbòtsay, gouvelman la-frans lan, isiya la ?
Rete-sere-bò-kay la ek dekole-bò-moun sosial la, ka apiye rete-yonn-tou-yonn lan eti se teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel la te ja ka trase, se se pianmpianm. Owala nou rive anlè lide yonn-tou-yonn taha, se pou se ale tjoke lide an desosializay, apre moun se dekole yonn-bò-lòt se pou yo chak pran bò yo, tankon nan tout kase-lo, chak moun ka bat epi toumbele’y, tout bagay ki ka, ek se pou sa man se kriye’y desosializay, toumbile boulin-pase tan an. Rive moun rive nan an lakou-peyi otila tout moun yonn-tou-yonn men nan menm balan an tout moun liannen yonn epi lòt asou chenn-liannaj sosial la ek teknoloji krache-dife ka pe mete tout moun anba zie tout moun nan an bat-zie, se pou rete-sere-bò-kay ek dekole-bò-moun sosial la pran an bidim faro asou se lazare 19 jik pipirit 20enm siek la (lanne 1841 pou 1929 fann), djokte pou wakle tan-ka-pase. Se pou ke sa wè bòtò an vire-kole-bò-moun sosial eti an gouvelman lòtbòtsay, gouvelman an-frans lan, ke ni pou mete nan brann dèhè, ke bòtò. Dabò-pou-yonn, rete-sere-bò-kay ek dekole-bò-moun sosial taha pa ka rive si pa ni anchay janjol moun-yonn-tou-yonn tankon rel ale-lekol an moun, rel li ek konprann se larel-gouvelnaj la, rel matjoukann branbrann-kòtok eti an moun trape pou pe rete tou-yonn ; epi, an janjol moun-yonn-a-lòt eti se rel fè-kakol lakou-peyi matnik la douvan toumpak pòte-nouvel se bidim media la-frans lan. Si ladje an janjol moun-yonn-tou-yonn pou pran an janjol moun-yonn-a-lòt se bay flouz, se pou an lakou-peyi anba-jouk tankon lakou-peyi atè-lakay-matnik la rive sòti nan dekole-bò-moun sosial la flouz ek se pou desosializay eti doukou anba-jouk la-frans lan ka chaye, se de lakou-peyi taha pa nan menm rel sosializay la ek sa eti yonn genyen, se pou lòt la pèdi’y, djigilòp pianmpianm.
Men rete-yonn-tou-yonn pa toulong liannen epi an desosializay, se pou se kabeche sa eti nèg-mawon atè-lakay-matnik mitan 18enm siek la jik oliwon 1852, lè yo ba tout moun atè Matnik an tit-fanmi, nèg-mawon taha te adan an rete-yonn-tou-yonn menm si dwe 1709, gouvelnè te ja ka leve an krèy 400 dòg epi chen yo pou te ale depotjole lakou nèg-mawon. Nan 1763, te ni an bidim leve-fizi pou te demantibile anlòt lakou nèg-mawon oliwon Bwa-Leza (Gwo-Mòn) ek dwe mitan 18enm siek taha, gouvelnè te ka konte 800 a 1.000 nèg-mawon ka rete atè Matnik ; tousa te mande an leve-doubout yonn-you-yonn pou te chape anlè sistenm ninang-founang lan, ek an dekole-bò-moun-sosial, rete yonn-tou-yonn ek vire sosialize nan vini doubout an fanmi ek apre an lakou nèg-mawon. Isiya la konsa, se pou se depenn an dekatonn pianmpianm epi bililik-longsay, toulong pi blililik-longsay, sosialize/desosialize/vire-sosialize eti pran an detoun frayik nan ranboulzay sosial 21-22-23 Me 1848 la otila se pa te anni an pete-chenn (chenn te ja pete depi anchay tan douvan ba nèg-mawon eti yich yo pa te leve nan chenn men adan sistenm-bitako a menm chenn te ja pete ba anchay moun ki te ka djoubake nan bouk pou genyen lahan chak tjenz-jou oben mwa, ba anchay moun-ladje-san-chenn, epi menm an konpanyi moun-ladje-savann ki te ka mete madjoumbe nan tè, alsa se chan-kann lan, tout se moun taha te ka fè piplis moun sistenm ninang-founang lan, dwe lanne-oliwon 1820), nan lèspri mete-nan-brann yonn-tou-yonn pete-chenn lan, men, dabò-pou-yonn, kouri-lawonn an sosializay krache-dife nan dekou rive-doubout sistenm genyen-lahan-djoubak la ; tout sistenm menm an sistenm krache-dife ni anchay doukou kore-sistenm oben bay-antre pi pianmpianm ek sosializay krache-dife taha pa te pe kouri tout laliman peyi a, nan menm boulin lan, an bitako oliwon Makouba, oben oliwon Sentàn, pa te pe bat nan menm boulin sosial la epi an bitako atè Senpiè, gran-bouk-gouvelnaj otila djoubak nan se kawbe-gouvelnaj la ek nan se lizin lan, te ja piplis pase djoubak koupe-kann lan limenm.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire