vendredi 8 mai 2020

Nan dekou rete-sonhe deblozonn 08 Me 1902 a

Lavi apre dezas la

Volkan Matnik la Kawbe Volkan Prechè Volkan Matnik la tèt mòn-dife
Volkan Matnik la Wòch





Rarate a flòkò, si se pa lòlòy, atè Matnik. Se pou toulong an pawol dòmi-dewò otila lang an-frans lan se ka malelive lang natifnatal-matnik la, an laliwonn san djing mabial, an tan-ka-pase san penteng chous otila an rete-sonhe se ka anchouke oben ale sere, vire pran balan. Raratè Matnik la se anni an badjolè, an tjoupèpè, an debiele, moun anni djendjen, pou wè eti'y pa sa wè lang laliwonn/tan-ka-pase natifnatal-matnik dekatonnen pianmpianm, ek pou èche depotjole'y eti'y ka èche depotjole'y nan chak pawol li anni pou redi kout-zie betje-an-frans oben betje-matnik la. Deblozonn Volkan Matnik la, nan 1902 pou 1905, rete pri adan rarate lòlòy taha; nan pale-franse desèvle a oben nan pale-kreyol djendjen-tjanmay la, penteng taha se anni an jou fann, ayen douvan'y ek ayen dèyè'y, pa menm ni an wach-dèhè deblozonn lan si se pa an kannan 28.000 moun ki brile, dapre kontaj owonzonnen Lacroix, an volkannis franse, ki pa te menm rive konte moun atè-lakay-matnik ki ale rete Ayiti, Etazini, Gwadloup, Gwiyann, Sentlisi, Trinidad-ek-Tobago, Venezwela, tout se peyi-oliwon taha, delè jik An-Frans.

Volkan Matnik la  pa asou Mòn-vèwDeblozonn lan ni anchay wach-dèhè, kannan-moun-doubout nan peyi a, men wach-dèhè asou lavi ekonomi ek sosial, laliwonn lan (se pa pou ayen franse a te debatje, nan 15 Sèptanm 1635, ek kriye’y "Montagne Pelée") ek mès leve-masonn-kay nan peyi a, politik (Marius Hurard te brile adan deblozonn lan ek nèhè tout lide an gouvelnaj atè-lakay-matnik te brile epi’y), mès-fondalnatal la, jik matjoukann lèspri-ladje-laliwonn tou. Owala ni an kannan-moun ka djigilòp nan an peyi (alelouya-akasia-lata oben ale rete nan peyi-lòtbòtsay), fok pa se bliye Senpiè se te gran-bouk-gouvelnaj atè Matnik (se te gran-bouk-ekonomi tou), se pou wach ekonomi ek sosial la toumbile pak-an-pak ek pou anchay djing mès-fondalnatal tankon mès-nanninannan se djigilòp tou oben toumbile. Deblozonn peleyen lanne oliwon  lanne 300 an, eti te rache djol volkan an, te fè gangan arawak la ale rete Wanalao (Sentlisi, lajounen-jòdi) oben Loulowoumèn (Senvensan, lajounen-jòdi), nèhè menm deblozenn peleyen lanne oliwon lanne 1300 an tou. Se pa anni pou rete la ka plenyen asou tan-nanninannan-longsay natifnatal-matnik la eti deblozonn 08 Me 1902 a se an djing-fondok, bagay ki ka pe fè kanman-fondalnatal natifnatal-matnik la (martinican we-feeling, sa eti an peyi ka dekatonnen longsay-ale pou depareye epi anlòt oben dòt peyi ; sa pa ni ayen pou teke epi depareyaj-fondok Jean Bernabé (1942-2017), kanman-fondalnatal peyi a se toulong an kare-zobray politik) vini toulong pi djok. Anni nan ale rete nan peyi-oliwon oben peyi-lòtbòtsay te ka pe apiye Matnik tankon peyi, ba’y toulong plis djing kanman-fondalnatal.
Nan menm balan an, nan tout gwo kannan-moun taha ki ale rete nan peyi-oliwon-karayib oben peyi-lòtbòtsay, Matnik te vini an peyi-lanmizè, peyi-triminay, se anni moun ki ni an koko lahan ki te ka pe ale rete lòtbòtsay. Moun ki te rete nan peyi a, te ale fè kay yo nan laliman anba an rel Mòn-zetok Kawbe a pou Tè-lonji Karavel la. Se konsa kawbe-gouvelnaj atè-lakay-matnik eti gouvelman an-frans te rale tout se ti lanmen-djok atè-lakay 1866 la anba’y, nan Avril 1900, te doubout an krèy 19 kare-kay (Fon-Bouche, Fon-Laye, Founiol, Kolson, La-Bonnè, La-Demach, Lalma, La-Trase, Ritjile, Prefontenn, Tivoli, te ni dòt eti pa doubout lajounen-jòdi) nan lanne 1904 la, ba moun zouti fouye tè, ek grenn mete nan tè, ti chous-boujonnen pou fè jaden men se kare tè a pa te ni kont laliman pou se ba an fanmi manje tout lanne a. Anchay adan se kare-kay taha te djigilòp nan lanne dèhè, hurakàn 1903 a te kraze an 100-epi kay nan se kare-kay krache-dife taha. Tousa pou se tann ek konprann, se pa anni pou kannan-moun ki brile nan sann atè Senpiè, deblozonn volkan natifnatal-matnik la leve anchay wach-dèhè eti toumbile jik tan-nanninannan-longsay peyi taha, ek si si pa te si, si te ke siwo, nèhè wach politik lajounen-jòdi a te ke pi djok si volkan pa te debloze. Nèhè se konpayel Marius Hurard la te ke pe vire pi rèd ek fè se konpayel epi yich-dèhè L-J Ernest Deproge la (jik PCM ek PPM lajounen-jòdi, man se pe matje jik FMP ek MIM, kabwatè yonn-tou-yonn lan, tou) pran lanmè sèvi savann, fè lide an gouvelman atè-lakay-matnik kouri lawonn ek wouvè chimen an gouvelman natifnatal-matnik.
Pi nan fondok, se pou se konprann sa eti an bidim dezas-laliwonn tankon deblozonn 1902-1905 lan te ni anchay wach-dèhè anlè mès-fondalnatal la pou moun ki ka konprann dezas la anni epi djing mès-fondalnatal (cultural landmarks) yo ni pou ta yo, anni adan sistenm mès-fondalnatal yo ek, nan menm balan an, pou se anni epi se djing mès-fondalnatal taha eti yo ka vire kabeche pianmpianm oben towtow, pou se rive vire doubout dèhè dezas la. Fok sa konprann sa, se tout plodari-kabeche-sosial vire-kabeche-longsay la (reflexive sociology) eti mwen menm pa ka demòd asou sa, nan bat ek debat pou vire doubout dèhè dezas la, lakou-moun natifnatal-matnik la te ka pran chimen an vire-kabeche mès-fondalnatal la, toumpotjole se mès-nanninannan an jik se sistenm-vie-fanm lan nan an bagay pi djok, pi kòdjòm epi laliwonn/tan-ka-pase a, apiye an doubout-yonn-tou-yonn (process of individuating) nan mès-fondalnatal taha. Kontel, se nan dekou taha, apre deblozonn 1902-1905 lan otila moun vini rete nan kare-kay oliwon an laliman nan mitan Lawviè Bizoden ek Lawviè Banbou (Bizoden, Fon-Kako, Mòn-Makwa, Mòn-Perou, Mòn-Poutoun) ek toumbile banboula nanninannan an nan an tilili bèlè ek lalin-klè eti ka pran adan se mizik-douvan bidjin Senpiè a, nan se lanne 1880-1890 la. Se pou se tann ek konprann, dwe isiya la konsa, Senpiè te gran-bouk-gouvelnaj Matnik avan deblozonn 1902-1905 lan ek anchay djing mès-fondalnatal Senpiè (ki te ka malakse djing mès-nanninannan peyi-lòtbòtsay, Anglitè, Espany, Etazini, La-Frans, pou piplis ek mès-nanninannan atè-lakay) te ka pe vini toumpakte, si se pa kare ba yo, mès-nanninannan atè-lakay-matnik avan deblozonn volkan an ek lè volkan an vini pete, moun ki te rive chape kò yo te masokade an mès-fondalnatal dezas, towtow, eti vini kole anlè anchay mès-nanninannan ki te ka kouri lawonn atè Matnik pou fè mès-fondalnatal natifnatal-matnik taha eti piplis moun atè-Matnik lajounen-jòdi ka pran seraj li nan an pale-lang-an-frans dòmi-dewò.
Dwe 1884, ekonomi atè-lakay-matnik la eti te fondase anni anlè faktoraj sik la te nan banbann pou ekonomi sik la ki te nan banbann palpa-faktoraj oliwon-latè. 6 adan se 21 lizin-sik atè-lakay-matnik la te debantje ek volkan an te demantibile lizin Lawviè-blanni an. Se anni nan lanne 1905 otila rel-lahan genyen sik asou kawbe-machande sik oliwon-latè a vire bay anlè. Pou tè-tif volkan an ek dlo nan gran djouz, mayonmbe kann lan te ka bay flouz atè Senpiè, apre yo te mayonmbe endigo, kafe, kako ek tabak nan tan-douvan. Te ni an trant-epi bitako-faktoraj-sik nan Senpiè wabap 19enm siek la ki te fè gran-bouk la te trape an bidim makadè otila anchay kanawa chaje machandiz te ka boulouwe pou rive Etazini (jik oliwon 1935 se epi Etazini eti Matnik te ka fè piplis machandaj li), La-Frans nan Ewòp, oben dòt peyi oliwon kontel Gwadloup, Puerto Rico ek Trinidad plis pase tout. Nan wabap 19enm siek la, an ven-oliwon adan se bitako-faktoraj-sik taha te tounen lizin-wonn eti anni yonn adan yo vire leve masonn apre 1902-1905, Bitako-Pekoul pou pa fè reklanm kèlè-djol-koule ba’y. Ekonomi vivri a, limenm, te ka bay nan tout mòn oliwon Senpiè, Prechè anlè-solèy, Mòn-Wouj ek Ajoupa atè-solèy epi Mòn-Vèw ek Kawbe anba Senpiè. Ekonomi atè-lakay taha ki te ka vire doubout pianmpianm apre dal eti'y te pran nan Ranboulzay 1870 la, pòhò te rive mete an laliwonn sosial kare-bare nan brann ek te ka debat, klòtok-klòtok, nan bòdaj se chan-kann lan. Se pou se katjile sa eti lè volkan an pete, se ponmon ekonomi atè-lakay-matnik eti’y debaba ; ek plis pase sa, tout se masonn gouvelnaj la menm si Fòdfrans te ja ka fè anchay masonn kawbe-gouvelnaj sòti nan tè. Se pou mande-sav, lamenm la ki karetel-divini sosial eti an ekonomi ven-epi lizin wonm ek 21 lizin-sik, nan dekou banbann ekonomi sik oliwon-latè, pe ka leve ? Nan menm balan an, ki rel konsians krèy djoubakè a nan dekou otila piplis se djoubatayè a se anni betje ? Nan ki rel djoubap sosial la eti ki se rete pri adan an djoubap koulè-lapo-fidji pe ka kantinen, pòte ba oben depotjole tankon lajounen-jòdi, mès-fondalnatal politik la ? Ki matjoukann (matjoukann bagay kòtok, matjoukann politik, matjoukann mès-fondalnatal jik matjoukann lèspri-ladje-laliwonn) eti dwel-ekonomi vivri a ni pou ta'y pou apiye anlè yo, dekatonnen an laliwonn sosial atè-lakay-matnik, ek plis si se ni kont matjoukann politik, an laliwonn sosial natifnatal-matnik ?
Ponmon ekonomi epi tousa lizin, menm si se wonm piplis adan yo te ka faktore, se pou se konprann an djoubap sosial nan mitan krèy djoubakè a eti se nèg-ginen pou piplis epi krèy djoubakatayè a eti se anni betje, an wach sosial tòde-bòtò ki te ka toumbile nan djoubap koulè-lapo-fidji ek te ka, jik jòdi delè, gare plodari politik la nan chimen. Se atè Sentmari ek Latrinte otila prèmie leve-doubout sosial te bay, nan 1882 ; men, se atè Senpiè otila Felis Loube te doubout prèmie krèy-defann-tòt-djoubakè, nan 15 Sèptanm 1886. Plodari politik Senpiè douvan deblozonn volkan an se anni an depareyaj nan mitan Marius Hurad (1848-08-05-1902) epi se konpayel li a (Républicains progressistes) eti ka bat pou plis lanmen-djok sosial ek ekonomi atè Matnik, epi, lòtbòtsay, Ernest Deproge (1850-1921) eti ja ka bat, avan Eme Sezè ek kominis la, pou an kantekantaj sosial epi La-Frans ("égalité sociale" Parti Progressiste Martiniquais 2010), politik isenbòt fè Matnik djigilòp adan sistenm-repiblik La-Frans lan, san'y se ka defann tòt li nan menm repiblik taha, se tout djing-kòtok dezas politik 10 Janvie 2010 la te te ja ka bay nan 1885. Nan djoubap politikè taha se se konpayel Deproge la ki genyen ; lajounen-jòdi ni an lari Ernest Deproge atè Fòdfrans, depi 1925 ; pa ni lari Marius Hurard atè Fòdfrans. Pi douvan, kare-zobray Senpiè avan volkan an te debloze pa te apiye an djoubap politik nan lèspri djok la, anni an ti konpanyi moun ki te ka bat pou leve taks atè-lakay ek trape an lanmen anlè sistenm lekol la ("Hurard mete lekol aprann ti nèg pale franse" eti bidjinè Senpiè a ka wosiyole), tout bagay eti lakou-moun natifnatal-matnik la pa menm ni pou ta’y lajounen-jòdi ek ki pòhò ka bat pou an apiye-asou-pwa-kò politik. Se pou se kabeche sa eti si te ni an gouvelnaj politik atè-lakay avan deblozonn volkan an, jeray dezas la te ke pe pi kabeche ek lavi apre dezas la te ke pe vire pran dawlakataw, kore chape-lòtbòtsay la, se toulong brayès la (moun ki ni an djokte fizik pou mete nan brann) ek moun ki ni an koko lahan sere, ki ka ale rete nan peyi lòtbòtsay.
An gouvelman atè-lakay-matnik, se pòhò gouvelman natifnatal-matnik la, te ke sa fè an kontaj matjoukann peyi a avan ek apre deblozonn lan pou se rive doubout an dekontaj-jou politik, apiye an konpanyi lanmen-djok politik ek ladje an ti konpanyi adan yo ba La-Frans, tout bagay ki se pe pòte plis matjoukann ba peyi taha, fè’y rive ladje dekou lanmizè-ble apre-dezas la pi towtow. An gouvelman atè-lakay te ke pe rive konte kare-ekonomi vivri a, ekonomi san-larel-gouvelnaj la, ek anchouke'y adan an plan leve-o-ka ekonomi atè-lakay, pou se rive kore dezas la. Apre deblozonn volkan Soufriere Hills, nan 25 Jwen 1997, Monsera eti te ja trape nan an gouvelman atè-lakay depi 1962, te ja peyi-CARICOM ek peyi-OECS, vire vini an tè-danme-lòtbòtsay Anglitè (dèhè-lanmè) ek nèhè se pou konprann se peyi taha eti leve nan chan-kann se netje a, angle, franse, holande oben panyol, pa fouti leve an mès-fondalnatal politik, kabeche an divini politik ba kò yo, jere dezas laliwonn eti ka rive toulong nan lavi. Men Monsera ka rete pi douvan Matnik oben Gwadloup, nan matjoukann politik, kawbe plodari-politik Monsera ka pe mete anchay lare-gouvelnaj nan brann eti ka bat anlè tousa ki nan dekatonn ekonomi ek sosial, mès fondalnatal atè-lakay. Nan dekou an dezas-laliwonn, an gouvelman atè-lakay ka pe mete anchay larel-gouvelnaj nan brann epi owonzonnen yo may-an-may pou yo se ka apiye dekatonn tout matjoukann kòtok, sosial, mès-fondalnatal ek politik tou  ki ka pe vire leve peyi a. An gouvelman atè-lakay, se an gouvelman ki pe vire kabeche se larel-gouvelnaj la nan piplis wach-lavi an peyi. Nan 1902-1905 oben 1929-1932, Matnik pa te ni gouvelman atè-lakay pou ta'y, menm si kawbe-gouvelnaj, Conseil Général, se lanne taha, te ni plis djokte gouvelnaj pase CTM (Collectivité Territoriale de Martinique, kawbe plodari-politik tankon kawbe kabwataj gouvelnaj) lanne 2020 an.    
Pimpe isiya la

Aucun commentaire: