"Plodari asou twa tonm"
Lanmanten, Matnik : Plodari eti Jòy Grasian te majole nan dekou petayè-mitrayèt la-frans te fiziye twa djoubakè-bitako natifnatal-matnik, se pa an progranm politik, se anni an plodari, an pawol-politik eti kabwatè-gouvelnaj gran-bouk Lanmanten an te voye tankon pou lafanmi se twa moun ta’a te tjenbe-tjè ek pou lavi toulejou te vire pran kous-kouri-ale’y. Se an plodari politik, se pou’y te lonje dwèt anlè se petayè-mitrayèt la ki te sere dèyè larel-gouvelman an-frans pou te tjwe twa moun natifnatal-matnik ; se pou’y te lonje dwèt asou se zawa gante-fere a (61 jandàm franse eti an betje, R. Oberi, te fè kriye apre’y ki te vini pektekole djoubakè dwel-ekonomi kann lan ki te leve doubout nan lari Lanmanten ka espere Jòy Grasian ki te fè eti plodayè larel-gouvelman an-frans atè Matnik pou’y te fè yo ladje de djoubakè, M. Teodò ek K. Bonifas yo te mare lajol nan jou douvan) ki te ka depotjole peyi Matnik la, moun ka djoubake, twa sèrkèy epi 21 a 25 moun flandje a kout-fizi anni pou an chinkay pen yo te ka mande trape.
Plodari politik taha ki fèt nan lang-an-frans, lang se petayè-mitrayèt la, lang se zawa la-frans rayi-ras-nèg-ginen an, lang se betje sise-sán-moun an, ka lonje dwèt asou an kadje-larel-lavi politik (an bagay ki te ke nan tèt-koupe epi larel-gouvelman Maws 1946 la), ka lonje dwèt tou asou an kadje-larel-lavi rayi-ras-nèg-ginen (betje a ek petayè-fizi a se zawa-l’ewòp) men douvan tousa ka lonje dwèt asou an kadje-larel-lavi petayè-mitrayèt la tankon djokte larel-gouvelman an-frans lan. Se pou se tann ek konprann, dwe isiya la konsa, plodari Jòy Grasian an te ka tjoke se de kare mete-anba-jouk politik la, yonn ta betje eti ka fè bawouf anlè ekonomi peyi-matnik la, epi lòt la, ta gouvelman la-frans lan eti te ka voye se petayè-mitrayèt li a fiziye djoubakè natifnatal-matnik, se moun ta’a ki te la ka trimen pou ba yich yo an divini kòdjòm, pi nan fondok, fondase an peyi.
An plodari politik se pa nepi an lonyen-kabeche politik, dekou peze-mizire-konte kare-moun nan leve-doubout pou trase an rel-rive, se pou fè moun wè an depareyaj epi dòt kare-politik, isiya la, anni an depareyaj fann epi PPM (Parti Progressite Martiniquais) Enme Sezè a ki te ni anni twa lanne anlè tèt li, 22 Maws 1958. Men plodari politik Jòy Grasian an, tankon kabwatè-gouvelnaj bouk Lanmanten te ka menm debòde plodari politik PCM (Parti Communiste Martiniquais eti J. Grasian, R. Menil, L. Bisol ek V. Lamon te fondase nan 21 pou 22 Sèptanm 1957) te rete nan lèspri anchoukaj politik Maws 1946 la menm apre kase-lo PPM lan. Pou ladje eti’y te ka ladje plodari lòlòy Enme Sezè ek PPM li an tankon plodari PCM lan nan limenm, kabwatè kawbe-gouvelnaj sapatony la-frans te voye Jòy Grasian douvan tribinal pou plodari ta’a, sa tou yonn ja ka fè se te an plodari politik.
Nan lonje-dwèt asou gouvelman la-frans taha epi se petrayè-mitrayèt la, se simayè-boutou’y la, Jòy Grasian te ka fè moun atè-lakay-matnik sav se pa lapenn ale konprann gouvelman la-frans lan ke pare bok ba yo, mande se yich-man-bans li a moli, ladje lanmen, sispann sise sán malere, mete tibren plis tjè-sansle lè yo ka foute kou an tjou moun atè-lakay-matnik ; larel-gouvelman an-frans lan limenm pa epi nou, pa fèt pou nou moun natifnatal-matnik. Se pou sa, nan plodari'y la, Jòy Grasian te ka depenn moun atè-lakay-matnik tankon nèg-ginen (moun ka trimen asou-latè), anni nèg-ginen (betje a pa te pe moun natifnatal-matnik) ek ka lonje dwèt anlè rayi-ras nèg-ginen an eti petayè-mitrayèt la, men gouvelman la-frans tou, ka simen atè Matnik : "nou ka peze-mizire-konte pwa-peze kracha se kadjè-lavi-moun nan zout kaka-mangous yo a ek nou sav jòdi a plis pase yè, lèkètè pwa-peze lavi-moun lèkètè anlè balans-peze, lè se lavi-moun ta'a se ta nèg-ginen atè-lakay". Anni pawol taha, nan lang ek langayelaj Enme Sezè a, (se pou se sobreka gouvelman an-frans lan te tann ek konprann kòdjòm), te ka fè moun sav, Jòy Grasian te le pran an karetel politik pi djok pase ti "jeray atè-lakay" PCM lan, progranm eti Enme Sezè ek se konpayel-politik PPM li an te dekalkomanie tèt-kole-kole.
Se pou Jòy Grasian te apiye tou, si gouvelman an-frans te fè wol pa tann, pa rive konprann, "Ek nan wach-nanninannan lakou nèg-ginen, taha ki le nannan pen an ke rete bouden ka kòne ek taha ki ka ba moun plon an ni lalwa epi'y. Mi se konsa lavi a ka woule pou nèg-ginen. Toulong pi rèd, lavi nèg-ginen". Se pa an plodari koko-zie-atè pou sa, ni an divini ke rive ek se la eti lèspri kominis la ka vire pran pi rèd, yonn-a-lòt tout nèg-ginen ka trimen oliwon-latè, anpil lèwdou ek dousin-sansle, ke sa fè rayi-ras-moun ek kout-swel soubawou a djigilòp, divini-reldjanse kominis la, "se madjendjen an ke sa fè ranboulzay la pou pase prèmie douvan", Jòy Grasian te bay lavwa: "Pou kriye nèg-ginen, se ta Afrik la, se ta Kongo a, se ta Kayenn lan, se ta isiya la, atè lakay, pa rive fè yonn ek eti se kouri-son an se fè anchay kalèch divini nan aye-aleliwon, dousin-sansle ek lèwdou pou fè rayi-moun, brizfè-gante-fere ek ankelele-moun djigilòp, fè an moun ka trimen vini adoumanman, pou kouri-son mapipi lavwa se djoubakè a, tout ras-moun, fè-yonn ek kantekant nan lanmen-djok se doumbedoum ansanm-ansanm, yo ka baboutje, yo ka ankatibe, yo ka fiziye". Se an plodari nan dekou an ibènaj ek se pou tout se djoubakè a, moun ka trimen anba larel-gouvelman la-frans, anba brizfè-gante-fere betje a, se leve tèt ek espere tankon an divini pi dous, an divini moun-asou-latè.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire