vendredi 14 février 2020

Depi fevriye 1900 pou Fevriye 2009


Mwa fevriye a nan kare-zobray sosial atè-lakay-Matnik la

Janvie Fevriye 74
Ilmany Marie-Louise Janv-Fevriye 74 Man Tòy 2




Se pa anni pou djoubak koupe-kann lan ki te ka koumanse oliwon mwa Fevriye a, tout belizè koutla yo nan lanmen yo, ek Matnik se te an gran chan kann jik pipirit se lanne 70 la, leve-doubout sosial Janvie-Fevriye 74 la fèt anba bannann ek fevriye 2009 se te plis an leve-doubout pou tizi rel lahan-genyen-machandiz pase an leve-doubout ranbonni laliwonn sosial la atè Matnik ; se te ke plis pou mwa Fevriye a ka rive lamenm dèhè an mwa Janvie a otila gouvelman lòtbòtsay ek kawbe-gouvelnaj la-frans atè-lakay, jik lizin ek djoubakatwa, sipoze mete nan brann pou ranbonni lavi sosial la, mete an ti palpa anlè lahan-peye-djoubak, ranbonni sistenm djoubak la, fè pou fòse-djoubake a se dekati, tizi anlè tan djoubak la pou genyen plis-lahan-djoubake, sa eti se karetel pimpe-douvan sosial la.

Man Mòy  KabrimolPa ni patate nan sa, leve-doubout sosial la ka pri pi flouz nan mwa Fevriye a ek se pou’y pòte tankon an kanman-fondok nan plodari sosial la atè Matnik. Se pa jòdi man ka plodaye ek matje sa eti plodari-kabeche-sosial atè-lakay-matnik la pa pe menm epi plodari-kabeche-sosial an-frans lan, an lakou-peyi anni-lizin pa pe ka mete nan brann epi menm matjoukann (matjoukann-kòtok, matjoukann moun-doubout, matjoukann sosial, matjoukann mès-fondalnatal, matjoukann politik, matjoukann-lèspri ladje-laliwonn, tousa epi dòt matjoukann ankò) epi an lakou-peyi anni-bitako ek mi La-Frans pa menm an lakou-peyi anni-lizin lajounen-jòdi, men an lakou peyi ladje-doukou anni-lizin lan (post-industrial society) otila se pa anni pou twazienm dwel-ekonomi an se ka peze plis pase dezienm lan ek dwel-ekonomi pal-depri-moun an ki fondok (ale li Alain Touraine), se pou nouvel-pòte a ki ka vini fondalnatal nan se lakou-peyi taha ek ka fè sa-sav la, kabès la, ka vini an dwel kapital la (an matjoukann fondalnatal) jik pou yo depenn an kapital moun-doubout, man simie matje matjoukann moun-doubout. Pi douvan, plodari-kabeche-sosial lakou-peyi ladje doukou anni-bitako atè-lakay-matnik la pa pe menm epi plodari-kabeche-sosial lakou-peyi ladje doukou anni-bitako atè-lakay-gwadloup la menm si lakou-peyi anni-bitako douvan se lanne 70 la te pe menm jik pou nan 14 fevriye 19521, fiziyè la-frans alelouya 4 djoubakè lizin Gardel atè Moul ek flandje 14 djoubakè ki te vini mande an ti palpa anlè rel lahan-djoubak yo. Se pou se konprann ek kabeche sa eti nan se leve-doubout sosial se lanne douvan lanne 1965-1970 la, se te pou rive nan menm rel genyen-lahan-djoubak epi djoubakè an-frans lan, apre se lanne 1967 atè Gwadloup ek 1974 atè Matnik, se te pou trase pòtre an kanman-fondok sosial natifnatal-gwadloup ek natifnatal-matnik, yonn-dèhè-lòt, pou an plan-divini politik, wayalachi-politik la, ki te ka kouri lawonn.
Ehe, man pa nepi sav si kanman-fondok sosial pe ka tjenbe doubout lè nou ka pale asou an peyi, an lakou-peyi, an lakou-moun, tankon sa pe ka bay pou an moun yonn-tou-yonn oben an krèy sosial fann kontel se latchè-zen nan lanmè Gran-Lawviè a oben se filetè Lansoutoun lan atè Latrinte asou chimen Tatann, oben ankò, se fouyè-jaden Mòn-Poutoun lan atè Sentmari, anlè chimen Mòndehès pou Perou. Ek si te ke ni an kanman-fondok sosial natifnatal-gwadloup se te ke pou moun atè Gwadloup te ke ka fè yonn, pou lakou-moun natifnatal-gwadloup la te ke yonnife kare-bare pou pa te ke ni p’an djoubap sosial nan peyi a, se se pou koumandè a genyen menm rel lahan-djoubak epi belizè a, sa pe pa ka bay konsa nan an lakou-peyi ladje dekou anni-bitako a. An lakou-peyi, an peyi, nèhè menm an lakou-moun, trape toulong anchay djoubap sosial2 adan, se se nan an tokay, manman/papa epi an tibolonm oben an tifi nan mitan yo, ek se djoubap sosial longsay taha ka fè lakou-peyi tankon lakou-peyi oben lakou-moun an tankon lakou-moun. Plis pase sa, djoubap sosial taha ka apiye an tan-ka-pase, nèhè menm an tan-nanninannan-longsay otila lakou-peyi taha ka antipilonnen matjoukann pou wouvè chimen toumbilaj sosial la (social change), fè’y bay tankon an plan-divini nan mès-fondalnatal sosial se krèy sosial defaroze a, asou chimen pete-chenn sosial la, delofay sosial la.
Atè Matnik, peyi-anba-jouk, peyi ki pa ni an gouvelman natifnatal-matnik pou ta’y, pa menm an gouvelman atè-lakay, bagay pou leve an taks asou machandiz ka debatje pou mete an progranm dekòchte tè-klòdekonn nan brann, peyi-karayib otila lakou-peyi wondong lan (the general public) pa ka owonzonnen pòte-kòtok se larel-gouvelnaj la, ni menm trase divini lakou-peyi taha pou kò’y menm, plan-divini bay-san-chenn sosial la, delofay sosial la, ka toulong gare nan anchay mande-trape branbrann-kòtok, krizokal, eti ka delantiraye peyi a, ka depotjole laliman’y pou ale tjoke mande-trape sosial dèhè-dlo, lòtbòtsay, an tjou-man-deviran, nan lakou-peyi frèt an-frans lan otila nouvel-pòte a ka kouri lawonn epi toulong plis boulin, tousa ka wakle boulin sosial tan-ka-pase a. Se pou se mande sav, lamenm la, ki kare-zobray sosial ka pe bay adan an peyi otila tout mande-trape matjoukann sosial la, tout leve-doubout sosial la ka veye anlè sa ka pase An-Frans ?
Sonjé  ChalvetSe pou se tann ek konprann, dwe isiya la konsa, pou tan-ka-pase ka toulong wakle boulin pase’y epi se teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel krache-dife a, leve-doubout sosial atè-lakay-matnik la pa ka jenhen apiye, rèd-mawto, anlè leve-doubout sosial douvan ni menm leve-doubout politik douvan, "bidim sispann-djoubake" Fevriye 1900 O-Fanswa a ; 09 Fevriye 1923 atè Basiyak ; "mache pou manhe" Fevriye 1935 lan ; Janvier-Fevriye 74 Chalve a, pou pale anni anlè mwa Fevriye pi flanbon nan tan-nanninannan-longsay sosial Matnik la. Andewò Fevriye ni anchay dekou mwa Maws (fiziyaj Kawbe a nan 4 Maws 1948, fiziyaj Chasen an nan 07 Maws 1951, fiziyaj Lanmanten an nan 24 Maws 1961 epi dòt mwa maws cho) pou an moun pa te ke ale konprann se anni nan mwa Fevriye a, fiziyè la-frans ek se betje te ka liannen pou fè kout-fizi zawa-ewòp yo asou se djoubakè natifnatal-matnik la. Ni an memwa sosial ka kouri lawonn atè Matnik, men se anni moun ki trape an konsians politik ki ka rete sonhe se leve-doubout sosial taha pou pòte-nouvel la ki pòhò ka kouri lawonn flouz nan an lakou-peyi ki pa ni matjoukann (matjoukann tribinal isiya la) pou vire pase lanmen nan se kawbe-gouvelnaj li a ;  ek delè, pou mès-fondalnatal politik la ek mès-fondalnatal sosial la ki flòkò, an konpanyi konpayel politik ka depotjole memwa sosial taha nan anchay mete-nan-brann lòlòy ki ka fè reklanm ba betje nan se bidim kawbe-tre yo a, fè tjek lwijanboje franse afrik-anba-solèy janbe lanmè-ble Atlantik la, debatje pou mennen an kanmariya estèbèdè ale pran an tjilo sik Lizin Galion3 an eti se lizin kawbe-gouvelnaj la-frans atè Matnik, asou tre an betje epi vini badjole an ladjidjit politik-o-sosial san peyi-anchouke dèhè'y, konsi Matnik pa te ke ni p’an plodari sosial pou ta’y depi 1886 dekou yo doubout prèmie krèy defann lanmen-djok djoubakè te ka fè bouko atè Senpiè ek 1899 lè Blèz, an klourè-soulie, te ka kabwate prèmie kawbe-mete-nan-brann djoubak la, atè Senpiè ; oben depi 1908, lanne otila te ja ni 9 krèy-defandè-djoubakè (5 djoubakè-lizin ek 4 djoubakè-bitako, 1837 konpayel, 1346 nonm ek 491 fanm) atè Matnik. Ni an memwa sosial ka kouri lawonn men leve-doubout sosial la pa ka apiye anlè’y pou toumbile eti doukou sosial la ka toumbile, piplis djoubakè Matnik se moun ka djoubake nan twazienm kare-ekonomi, ekonomi pal-depri-moun an, nan kawbe-mete-nan-brann la-frans atè Matnik. Sa pa ka nepi fè lakou-peyi nèfte pou sa, pòte-nouvel la pa fondalnatal nan lavi-toulejou ek lang natifnatal-matnik la pa ka ranbonni, pa ka dekatonnen tou, nan pòte-nouvel toulejou (nan lang natifnatal-matnik la) anni radio APAL la ek RLDM nan an rel pi piòpiò.
Se pou mande sav ki rel-rive an leve-doubout sosial ni pou ta’y ? Ek pi nan fondok, anlè ki matjoukann mès-fondalnatal ek matjoukann politik (si se pa mès-fondalnatal politik) eti leve-doubout sosial la ka apiye pou rive nan toumbilaj sosial, pou rive doubout kare-zobray sosial toulong pi djok  ? Isiya la konsa se pa anni pou rete sonhe tan ki pase, vini badjole an kontaj tan-ka-pase oben vini depenn chous-fondok ek kabechinen tjek wach-dèhè, rete pri adan karetel trase-memwa a, "se pou laviktwa nou te ka ale" ; se pou se rive konprann, apre konte yo, ki karetel leve-doubout sosial atè-lakay-matnik la ka pran pou kabeche-djezinen matjoukann mès-fondalnatal sosial la eti ka pe, tankon an rel-pimpe-bòdò kòtòf, dekatonnen nan tan-ka-pase pou Matnik pa la ka anni gobe, ababa djol-koule, asou leve-doubout sosial an-frans, "pitenbòk jòn" lan oben tjek krèy-politik sosial-ranboulzayè djab-soud jakoben an.
Leve-doubout sosial la ka toulong pòte anpil nan mès-fondalnatal la, se pa anni pou mete an "M" Matnik la nan tit tout se krèy-defann-djoubakè4 a oben se krèy politik la, plodari natifnatalis lòlòy se flaksè bann-twel Wouj-Vèw-Nwè a, se pa anni pou aprann an konpanyi djoubakè-bitako li an fèy lahan-genyen oben siyen tit yo, sa eti se an bagay kòdjòm, se an ladje pawol otila lang natifnatal-matnik la ka pe vire fè kòy, se se pianmpianm, ek pou moun ki sa pale’y ka pe pran letjèt nan divini. Nan pale franse-bannann yo a eti se konpayel palantjè-peyi a aprann yo towtow, nan mitan an tras-kann oben an tras-bannann, se pou yo te pèd lang natifnatal-matnik yo a, ladje’y nan an kreyol dòmi-dewò san-manman ek se pou kreyol dòmi-dewò taha te pran lanmen jik fè lang an-frans kawbe-gouvelnaj la djigilòp nan an pale-franse atè-lakay-matnik. Se pou mwen se matje, isiya la konsa, moun atè-lakay-matnik ka pe pran konsians wach sosial yo nan dekou se jou-goumen tan-nanninannan-longsay sosial la ek delè sa ka pe menm rale an konsians politik lakay an ti konpanyi moun ("tout pèp la sanble nou ke fè an peyi nèf" Asé Pléré Annou Lité se lanne 80 an), se la yo ka pe pran letjèt nan divini ek ka pe palantje lang natifnatal-matnik la men nan menm balan an, pou lang-an-frans lan eti se kabwatè plodari sosial la ka pale aleliwon nan topay sosial yo ; se pou, sa yo genyen nan dekou douvan, yo vire pèdi'y nan tan-dèhè, delè lamenm. Tout matjoukann mès-fondalnatal, ek nèhè menm matjoukann politik ek sosial eti moun atè-lakay-matnik te genyen nan 1974, se pou yo te pèdi yo nan Fevriye 2009 ; tout matjoukann politik yo te genyen nan dekou 1974 pou 1981 (29 Me 1981 plodari politik Aimé Césaire ki te mande an kanmpo-politik), Matnik pèdi yo nan topay politik lannwit 7 pou 8 Desanm 2015 lan.
Se pou se tann ek konprann an leve-doubout sosial ki pa ka bat toulong epi se menm rel matjoukann politik la, matjoukann mès-fondalnatal la ek nèhè menm, se menm matjoukann sosial la menm si se te toulong, jik nan Fevriye 1974, menm krèy sosial la, djoubakè-bitako, ki te ka kabwate djoubap sosial la. Nan Fevriye 1974, se pa anni pou plis matjoukann politik ek mès-fondalnatal eti krèy sosial djoubakè-bitako a te ni pou ta’y (nan lonje-pal se konpayel-politik GAP -Groupe d’Action Prolétarienne-, GS 70 -Groupe Septembre 70-, Rassemblement, Marronneurs, GRS -Groupe Révolution Socialiste-, Kawbe-gouvelnaj bouk Lawviè-Pilòt, tout se krèy politik taha), se pou an bat-dèhè teknik ki te ka rive lè dwel-ekonomi bannann lan eti pa mande piès sa-sav teknik depi koupe rejim lan jik chaje abò gaba a, ka pran lanmen anlè dwel ekonomi kann lan eti nan faktoraj sik la ek menm wonm lan ka chaye anchay sa-fè teknik ek ka trase pòtre an faktoraj atè-lakay-matnik. Se pa pou ale konprann man la ka plodaye fok te sa li ek matje pou koupe kann, se pou dwel ekonomi kann lan ki trape an tilili sa-fè teknik ek an tilili lanmen-djoubak dèhè’y ek ka wouvè ba chak djoubakè, depi moun ka koupe kann lan jik chimis la ka dekantje rel sik la anchay karetel eti ja ka trase longsay-ale toumbilaj sosial la. Nan Fevriye 1974, ek se pou mwen sa rive konprann tout tjè-senyen Guy Cabort-Masson5, se pektayè sosial (social activist) la te ka gade wè kole an plodari Mao Zedong oben Marx ek Engels asou an wach sosial atè-lakay-matnik ki te ja ka chape anlè lide-fondas toumbilaj sosial la. Menm nan Fevriye 2009, 35 lanne dèhè, lide-fondas toumbilaj sosial taha pòhò te ka klere chimen piplis moun nan lari a, anni pou tizi rel lahan-genyen-machandiz ek pa te ni p'an pawol asou toumbilaj kare-zobray sosial ki pou ka bay lè mil-epi moun ka bat lari asou an mwa toulejou.
Pi tenmbolizè a se lè nan 10 mwa dèhè, nan 10 Janvie 2010, lè gouvelman an-frans fè mande moun atè Matnik pou vote pou se sobreka politik Matnik la se ka defann an tòt Matnik nan sistenm gouvelman an-frans lan eti tankon sistenm gouvelnaj demitannen (ladje mitan-djok jakoben an) chak kare-laliman sipoze defann tòt yo, moun Matnik kouri vote koubare sa apre an plodayè-politik PPM6 te mande yo ale vote kont pou trape an twazienm karetel, an welto-rive dodo-titi eti PPM ni pou ta'y depi Desanm 1959. Liy 74 larel-gouvelnaj-fondalnatal la-frans se pa nepi an gouvelman atè-lakay otila an kare-laliman ka pe owonzonnen se larel-gouvelnaj la eti’y ka vote a, pa ni apiye-anlè-pwa-kò isiya la konsa, ale-wè wayalachi-politik, men lide a se te epi larel-gouvelnaj taha lakou-moun natifnatal-matnik la se pe konprann an pran chimen toumbilaj kare-zobray sosial, sa eti leve-doubout sosial Fevriye 2009 la te bouche zie pou fè wol pa wè.
Se pou dekantje sa konsa, leve-doubout sosial atè-lakay-matnik la pa ka jenhen rive toumpotjole nan an leve-doubout politik pou rete eti’y rete pri nan djoubap ras-moun taha, vie tokay nèg-ginen/betje a ek pou nouvel-pòte (se se menm an nouvel-kouri) eti'y pa fouti fè kouri lawonn nan dekou djoubap rache-koupe lang-an-frans/lang-kreyol-matnik li a. Nèhè si Marcel Aliker7 te rive fè kout fizi a, se se foute betje a an tèt-santi an tjou’y, djoubap ras-moun taha te ke djigilòp oben menm tizi ek se leve-doubout sosial la te ke sa toumbile flouz nan leve-doubout politik, betje tankon nèg-ginen asou menm rel doubout la, nan se de kan an, alagadigadaw. Se anni leve-doubout sosial Fevriye 1974 la ki trape an wach-dèhè politik eti se pa anni pou te mete "M" Matnik la dèhè chak tit krèy-defandè-djoubakè oben krèy politik nan lang-an-frans lan, souple. Se pou, nan progranm aprann moun li ek matje a (progranm beyabalizay GAP ek GS70 la ; progranm pòte-nouvel ek konprann-lavi CNCP a ek "I-E-M-O" MIM lan te koumanse la) se konpayel-politik Janvier-Fevriye 74 la te gade wè fè nouvel-pòte kouri lawonn ek se nan pòte nouvel aleliwon-galba, nan kouri-lawonn san koraj se nouvel-pòte natifnatal la otila an laliwonn sosial ka pe kare laliman’y men se anni an gouvelman natifnatal ki pe fè’y rive sistenm sosial.

Pimpe Isiya la

Aucun commentaire: