vendredi 10 janvier 2020

Nan lanne 2020 taha, Jounal-Justice trape 100 lanne’y !

Andre "Zoupa" Aliker
(1894-1934)



Journal Justice PCM 48 Andre Aliker par A. Nicolas
Jounal-Justice PCM Andre Aliker 1896-1934





Andre Zoupa Aliker (1894-1934)
Se pa anni pou jere Andre Aliker te ka jere jounal kominis la, ni menm pou lonhe dwèt an nouvel-matje’y te lonhe dwèt asou kontribann betje te ka fè nan kawbe-gouvelnaj la-frans atè Matnik, Conseil Général, ki ka fè Jounal-Justice se an poto-mitan nan jounal-matje atè Matnik jik jòdijou ; se pa anni pou voye dòg li tjwe betje a, Ehèn Oberi, te voye dòg li tjwe Andre Aliker ki mete Jounal-Justice nan rel jounal yonn-tou-yonn doubout djok Matnik la ; plis pase tousa, men yo tout la liannen yonn-a-lòt, se sistenm-lang an-frans eti Jounal-Justice te ka fè kouri lawonn atè Matnik ek pou bat tankon an djing sistenm-la-frans atè Matnik ki tjenbe nan tan-ka-pase. Nan wap lavi-toulejou ka pe ba moun natifnatal-matnik la, Jounal-Justice vini, nan tan-ka-pase, tankon an djing natifnatalite atè-lakay-matnik, an chous Matnik nan menm balan eti lide kominis la te ka bat dèhè oben kominis la, limenm, te rete pri nan plodari mafoudja kantekantaj sosial epi La-Frans lan.

André Aliker (1894-1934)Ehe, se anni de lide ki ka kouri lawonn, lamenm la, yonn se pou sav nou sav menm si moun atè-lakay-matnik pa ka djè li oben menm pa ka li piès toubolman, pou te ke fè an memwa tan-nanninannan-longsay kouri lawonn, pou Andre Aliker, limenm, te ke trape an kamariya konpayel pou pare kou ba’y nan pipirit lanne 1934 taha, ni an memwa rarate ki ka kouri lawonn ek ki ka ladje pòte-nouvel la nan chimen, se pa bagay pou apiye an divini politik bidjoul ba Matnik tankon peyi-asou-latè. Dezienm lide a, se pou lide kominis la, kantekantaj sosial epi la-frans lan, ki depotjole tout divini politik atè-lakay-matnik, Matnik tankon peyi-asou-latè, ek te ja ka bay nan tan Andre Aliker, se lide ki leve nan kabèch Ernest Deproge1, pou wakle anba lanmen Aimé Césaire, "la départementalisation", pòte-nouvel la ka bay anni nan lang-an-frans lan eti djoubakè atè-lakay-matnik se lanne 1920-34 la pa te ka tann ni konprann, ale wè li kòdjòm, ek ki, may-an-may, ale tjoke memwa rarate a nan an kreyol-dòmi-dewò oben franse-bannann, tout bagay pou depotjole tout mete-nan-brann pòte-nouvel atè-lakay-matnik.
Atè Matnik otila lang natifnatal-matnik la pa ka kouri lawonn nan sistenm pòte-nouvel la men ka rete poto-mitan nan sistenm kouri-nouvel la, ou pa jenhen tann yo kouri nouvel lanmò an moun nan lantouraj li, nan kare-kay bouk otila’y ka rete nan tjek lang-an-frans, memwa-rarate a ka bat tankon nan tire-kont lan, se toulong an kouri lawonn asou an wach tan-nanninannan-longsay la, san depenn li, san dekantje wach-dèhè ek chous-fondok, ek plis pase sa san leve laliman-kouri memwa-rarate taha. Se an patja-patja, an ti rete-doubout-pale, koutja a ja rive An-Frans epi’w, a Paris se la ki ni moun ki moun nan moun yo. Tout bagay la ka bat tankon si tout pòte-nouvel atè-lakay-matnik te ke ni pou fè an won apiye djokte’y An-Frans avan’y se vire desann, oben monte, Matnik, pou palantje lavi moun oben redi yo dèhè. Se pa anni an kabwatè kawbe-gouvelnaj atè-lakay san p’an djokte-gouvelnen ki ka badjole asou radio’y la (RLDM "sèl radyo ki kantékant épi pèp Matinik"), tout kabwatè kawbe-gouvelnaj An-Frans oben nan Ewòp-yonnife se konpè’y, "man konnèt li personnellement", nan kreyol dòmi-dewò’y la ; se pa anni pou se gran nouvelis mawon an ki ka anni vire pran nouvel-pòte lonje-dwèt anlè moun Médiapart2 la, aleliwon zie-fèmen, oben tjek defandè-tribinal, begeyè epi sa, ki pa le tann moun pale "kreyol" ba’y ek se anni lang-an-frans se gangan nèg-ginen-afrik li a ki lang-asou-latè ; se tout an peyi ki vire do ba nouvel-pòte ek rete pri adan rel kouri-nouvel la, nèhè menm zagala a, ek pa fouti pran an ti letjèt sose nan divini.
Depareye man ka toulong depareye pòte-nouvel ek kouri-nouvel, se pa anni pou matje an laliman rèch nan mitan le de, anchay dwel plodari sosial la ki te ke ta yonn ek pa ta lòt la ; pòte-nouvel la se tout matjoukann politik, matjoukann mès-fondalnatal ek matjoukann tan-nanninannan-longsay sosial la eti ka apiye pou kabeche an divini ; ek, kouri-nouvel la se tout pawol oben jès, kanman tou, ki ka ba an moun branbrann pou’y se kouri lawonn nan an laliman fann, nan an dekou kòtok ; plis pase sa, se pou apiye an tan-ka-pase ki pa pe nan menm rel pase a nan pòte-nouvel la ek nan kouri-nouvel la. Men si man se le matje an laliman rèch nan mitan le de, se pou se katjile’w, dwe isiya la konsa, ni anchay dekou janbe-laliman, Andre Aliker ek Jounal-Justice li a te nan an karetel pòte-nouvel men pou jounal la eti te jounal kare-politik kominis la3 la, se pa anni an kou eti Zoupa4 epi se konpayel li a te janbe laliman taha.
Se pou se rive nan lide taha eti nan pòte, an nouvelis, an kawbe-gouvelnaj, an djoubakatwa pòte-nouvel, an kare nouvelis, an progranm-radio, an matje-jounal, tousa, ka pòte nouvel se pou’y rete pri, san janbe-laliman, nan an sistenm-lang ; nouvel-pòte a pa ke sa apiye anlè pwa kò’y ek kouri lawonn alagadigadaw, rive tou-yonn, pantann, nan zorèy oben anba zie moun. An menm nouvel-pòte nan lang natifnatal-ayiti ek nan lang natifnatal-matnik, yonn-bò-lòt, nan lang panyol-venezwela ek nan lang pòtidje-brazil, nan lang-angle Jamayik la ek lang-angle Trinidad ek Tobago a, pa pe ni menm lèspri a, menm djokte sosial ek politik la, menm boulin kouri-lawonn lan ; ek pi nan fondok, pou boulin kouri-lawonn lan ki ka apiye pou trase laliwonn lan limenm, lang nouvel-pòte ka toulong bat pou tan-ka-pase a rete kòdjòm epi laliwonn li. Nan dekou Andre "Zoupa" Aliker te ka pòte nouvel, te ka matje nouvel nan Jounal-Justice, se anni nan an sistenm-lang an-frans sa te ka fèt, ek se pou Jounal-Justice taha te bat, la tou, tankon an djing sistenm-la-frans atè Matnik. Nan se lanne 1920 a 1940 taha, lang-an-frans lan pa te pe ka kouri lawonn nan se krèy sosial djoubakè a, lakay se malere a, moun ki te ka trimen anba isenbokte se betje a, toulong nan konfiol epi gouvelman an-frans lan. Lang natifnatal-matnik la te ka bay nan tout krèy sosial peyi a, nan tout laliman ek tout ti wèt men te anba jouk pi rèd pase lajounen-jòdi otila anchay moun ka matje’y nan menm balan yo ka depotjole’y epi se tit-langayele an-frans lòlòy yo a, delè menm fè’y sonnen djol-pwenti nan tjou poul ek nen-fèmen pou an mèch-larim pa sa pase. An menm nouvel-pòte nan lang-an-frans lan, atè-lakay-matnik, pa pe ni menm pwa-peze a nan zorèy oben anba zie de moun lakou-moun natifnatal-matnik la, menm krèy sosial, menm kare-laj, menm katjòt-pise, ek menm, menm rel rive-lekol la anni pou rel liannaj epi lang-an-frans lan ki ka toumbile silon bat-lavi sosial an moun epi lang-an-frans taha, ek pou mès-fondalnatal politik ki pa ni atè Matnik pou liannen moun longsay. Kontel an kouri-nouvel nan lang-an-frans pou koubare rete-kouche-kalbòy epi chikungunya a, pa pe ni menm toumpak la, lakay de frè marasa ki te ke ale nan menm rel lekol la-frans atè Matnik, yo de pa pe ni menm rel lanmen-djok nan lang-an-frans lan eti toulong nan an blo tou-touni epi lang natifnatal-matnik la, ki yo le ki yo pa le, ek blo tou-touni taha ka toumbile nan lèspri an moun pou lèspri anlòt moun, nan tan-ka-pase, andewò laliwonn sosial la. Ehe, se pou an moun se vini mande mwen konsa’y ye a pa pe ni toumpotjolaj kòdjòm nan an lang pou anlòt ? Ti pawol itali a, “Traduttore, traditore”, se bel pawol. Se pou se mande tou, si Andre Aliker pa alelouya-zakasia pou lonhe dwèt eti’y te lonhe dwèt asou an vòlè lahan-gouvelman, Ehèn Oberi, men piplis moun eti’y te ka goumen ba yo ek lang-an-frans li a, pa te ka konprann hak nan goumen’y lan ek se sa ki fè si se dòg betje a rive mare’y ek neye’y ?
Andre Aliker te tou-yonn nan goumen’y lan, avan dòg betje a te mare'y ek neye’y tankon apre alelouya-zakasia’y, Marcel Aliker pa menm rive fè kout fizi a, nan 31 Janvie 1936 taha, foute betje a an tèt-santi an tjou’y, ki te ke toumbile wach politik Matnik la, fè konsians tan-nanninannan-longsay la se ladje djoubap ras-moun nèg-ginen/betje a eti jik lajounen-jòdi ka koubare tout leve-doubout pou palantje lide an gouvelman natifnatal-matnik eti se chimen sine qua non pou se rive regle tjak politik ek sosial atè Matnik ; se pa nepi pou ale konprann si Matnik se ni an gouvelman natifnatal-matnik tout bagay regle, se anni redi chèz bò tab, size ek nannan an diri-dou sèt pencheng kannel. Si Marcel Aliker oben tjek konpayel-politik krèy kominis la te rive fredi Ehèn Oberi, dabò-pou-yonn, sa te ke pe leve an bidim pran-pawol politik nan tout peyi a ek politizay lavi-toulehou taha te ke pe apiye pou lang natifnatal-matnik la te rive nan rel pòte-nouvel la, fè pou lavi ek lanmò Andre Aliker te ladje laliman se konpayel kominis li a, Lawonn Kominis la, pou vini bagay tout moun nan peyi a. Jounal-Justice nèhè pa te ke rive trape 100 lanne’y la pou gouvelman an-frans ki te ke fèmen’y lamenm, men anchay jounal atè-lakay te ke pe leve dèhè ek, sa nou sav an "matje kreyol" ki se pe fè nou pi douvan nan lang natifnatal-matnik la. Lawonn Kominis la pa te ke wondi, tankon an moun yonn-tou-yonn, nan politik anchoukaj nan la-frans taha eti’y pòhò pe sòti jik jòdi, men si si pa te si, si te ke sik-sose-nan-miel. Lòtbòtsay, ek se sa ki pi fondok la, rive nan rel pòte-nouvel taha, se se nan lang-an-frans lan, toulong pianmpianm, se te ke pou an mès-fondalnatal politik te kouri lawonn nan peyi a ek palantje lide an gouvelman natifnatal-matnik, menm an gouvelman atè-lakay-matnik eti te ke sa kore danma machifonnen Eme Sezè ek Lopol Bissol5 19 maws 1946 la.
Jounal kominis, Jounal-Justice rive janbe 100 lanne, pianmpianm, ka rarate goumen sosial moun atè-lakay-matnik ek ka gade wè rete tèt-kole epi moun ka trimen, toulong nan an lang-an-frans eti pa te pe lang-pale se menm moun taha. Se pou mwen se matje sa konsa, epi tout wach-dèhè sa pe ni, depi lanne 1936 la otila Groupe Jean Jaurès te fè yonn epi Front Commun pou fè Région Communiste de la Martinique tankon an lonjman krèy-politik kominis la-frans lan atè Matnik, kominis atè-lakay Matnik la te nan an bidim fòse-lèspri-plodaye tan-nanninannan-longsay otila an kare-politik oben an lawonn-politik ka bat ba moun eti’y pa fouti tann ek konprann lang-pale yo, lang lavi-toulejou yo ek anni sa ka fè Jounal-Justice rive kouri laliwonn jounal-nouvel atè-lakay-matnik la san anchouke nan piès leve-doubout politik peyi a men anni nan an larel defann djoubakè, plis an jounal krèy-defandè djoubakè pase an jounal krèy politik. Tousa ka fè se te anni pou lonhe dwèt asou tjak ek kratjak sistenm-gouvelnaj la-frans atè Matnik la ek pa jenhen rive doubout dèhè an progranm politik kabeche jik-bout pou te "jere lavi nou, nou-menm ki nou-menm" lan.         
Pòte nouvel se toulong pou leve konsians moun asou an wach-lavi, asou lavi a limenm, se se an pran-konsians sosial, an pran-konsians politik ; se pa anni pou fè an moun sav an bagay fèt, te fèt oben ke fèt, se pou bloublou an moun (larel-bloublou a, conative function Roman Jakobson lan), fè’y toumbile kanman lavi-toulejou’y. Nouvelis kominis, Andre Aliker te ka pòte nouvel asou toumbilaj sosial la (chak leve-doubout pou ranbonni dekou djoubak la, chak leve-doubout mande antipile lahan-genyen adan larel toumbilaj sosial la), depenn li epi an kout-zie moun-atè-lakay-matnik men epi an lang-an-frans eti moun defaroze pa te ka tann, ni menm li ek konprann ; se pou nou-menm se kabeche sa konsa Jounal-Justice te ka pòte nouvel sosial men Groupe Jean Jaures la, Front Commun an ek apre, Fédération Communiste la jik Parti Communiste Martiniquais7 a, pa te fouti kabeche fondokte toumbilaj politik la, toumpotjole leve-doubout sosial la pou ranbonni lavi-toulejou krèy-sosial defaroze nan an leve-doubout politik pou an gouvelman atè-lakay-matnik se apiye ek mete se toumbilaj sosial taha nan brann ek fè'y tjenbe nan tan-ka-pase pou yich-dèhè pa se pèdi tousa djoubakè-douvan te genyen, pianmpianm.

Aucun commentaire: