Sosial
la ka denèfle politik la, toulong-ale !
Nan 24 Sèptanm 1870
taha, se pa anni an rel pa-ni-bàt-dèhè-nan-sa eti gawoule politik la te
rive adan ; krèy moun ki te dèhè Lwi Telga eti piplis adan yo, se te pou an
doubout-krann nèg-ginen yo te la (anni adan an djoubap ràs-moun, nèg-ginen
doubout krann douvan blan-ewòp ; anni pou depann Kode) te vini sanble anlè
kawbe-bitako Ehèn Lakay, atè mòn Hannohe, epi tout se mayonmbo a pou te fè
ranboulzay politik la ("tè a pou ta moun ka fouye tè", "separe
tè asou kawbe-bitako se betje a", "Repiblik nèg-ginen
tankon Ayiti", tousa), an bidim toumbilaj fondàs sosial la nan peyi a.
Rive asou kawbe-bitako Ehèn Lakay la, se pou konprann an fè-yonn nan kabwataj
gawoule a, se nan dekou taha eti y se vini politik. Nan an peyi san gouvelman
natifnatal, pa menm an gouvelman atè-lakay, politik la se pou se branbrannize
tan-ka-pase a.
Nan 24 Sèptanm 1870 la,
Lwi Telga te sanble tout gawoulè nan piziè zelonn-goumen (konte-rel-kantinaj
matjoukann-peyi moun-doubout la se yonn adan dekou fondalnatal pou rive
toumbile an doukou politik ekonomi ek sosial) ek te ba yo chak an djoubak fann
pou fè (moun ka veye rive fiziyè franse pou kriye ago, moun ka voye wòch, moun
ka voye boutèy dlo-piman, moun ka tire kout fizi-biwa ek revolvè-popo, moun ka
rache epi koutla, moun ka pòte pikwa, moun ka ranmase fizi, tousa ; se an
zelonn-goumen anni mayonmbo ki te la), an rel-apiye nan zelonn-goumen an.
Dife-pri te ka bay toupatou jik Sentmari asou bòdaj Atlantik la, nan kabestè-anlè-solèy.
Nan soukou 23/24 Sèptanm 1870 taha, Tobi, an kongo ki te ka djoubake anlè
bitako Twa-Lawviè (atè Sentlis, yo te ja fredi Jòy asou bitako Kode), te vini
bare moun-gawoule ek pran kout pa-koutla pou pa vire-leve anba flandjay kout
pa-koutla. Larel-ale gawoule a se te bay anlè bitako ek depareye tè, sa eti ka
topaye ek lide an ranboulzay mayonmbo, se tè moun ka èche depareye tankon sa te
fèt nan tout Amerik Latin lan. Nan 24 Sektanm 1870 la, se anni de kawbe-bitako
eti te anba lanmen gawoulè, yonn atè Lawviè-Sale ek anlòt atè Sentespri.
Kawbe-bitako Kode a eti se prèmie kote yo te ale foute dife, pa te anba lanmen
yo. Se nan lannwit 24 Sektanm 1870 taha otila an krèy-gawoulè anba koumandaj
Madlenn Klèm ek Lwi-Chal Yout te fredi Kode.
Lamenm la se pou se
tann ek konprann, koumandaj Lwi Telga a pa te pe fèt nan an pale-franse ek si y
te fèt nan pale-franse dòmi-dewò se moun-matnik lajounen-jòdi a, se pou y te
pèd lakàt lamenm ; se anni nan an pale-kreyol natifnatal-matnik eti y te
pe fèt, an lang ek an mès-longsay-peyi (E. Lakay te ka fè se tifi li a benyen
se gawoulè a epi fèy-bwa laliman Matnik la, an benyen zèskay) eti nan dekou an
bidim djoubap kout-fizi-biwa konsa, an bidim semeda, pou ka dekatonnen,
anchouke plis nan fondok an peyi. Lang gawoule Sèptanm 1870 la se te
pale-kreyol matnik la, se pa te pe an pale-franse-bannann se politikè-matnik
lajounen-jòdi a, ni tjek pale-afritjen (pale-kikongo oben menm lang yorouba ki
te ke ka vire pran chous) ; nan moun eti gawoule matnik la depann, te ni
betje a, Kode ; epi 3 kongo sousèkè (Jòy, Odjis ek Tobi) ki te vini pare
kou ba betje rayi-ràs-nèg-ginen taha. Se plis pase an pòtre-trase, gawoule
matnik te fredi se moun-lòtbòtsay taha ek lang-pale yo a nan menm balan an ek
mi memwa natifnatal-matnik la se le fè lang-pale-matnik la djigilòp anba pale
franse an-frans oben pale franse-afrik bwabwa yo a. Se anni nan an lang-pale ek
lang-matje mètsèvle eti moun ka pe fè kakol, fè an ranboulzay ; an moun ki
pa sa pale ek matje franse si se pa anni pou rapòte pawol oben vire matje sa
moun ja matje pa pe fè ranboulzay men anni pou fè welele-nan-lari ; anni
pou milan ek badjolaj bwabwa-bò-chimen, pran an men malelive, mande an fanm
rete, "allons faire han".
Lòt bagay la, se pou se
tann ek konprann, tann se yonn, tann ek konprann se de, si lang
pale-kreyol-matnik la te ja depotjole se lang yorouba a ek ibo a, asanti
(twi-asante) tou, eti te pe ka kare nan lari, mi ta w mi ta mwen, nan leve
doubout moun-asou-latè 1848 la ; nan gawoule Sèptanm 1870, se pou y te
pran seraj lang pale-franse a epi lang-pale kongo ek kikongo a, eti yo de pa
rive ladje se se an pawol-pale nan pale-kreyol-matnik la (makan dja (pou
an makandja) se "bannann lan jòn" nan se lang-pale
kongo-kikongo a men se pa nepi an pawol-pale nan rel-konprann djok la), ba
gawoule Sèptanm 1870 la larel politik taha eti gawoule debaba sistenm
ninang-founang Me 1848 la pa te jenhen rive trape ek anni rete pri nan
sosial/ràs-moun an. Pi nan fondok, ek se pou sa, tan-nanninannan-longsay la se
dabò-pou-yonn an rarate politik nan lide taha eti y ka leve djing depareye
karetel tan-ka-pase a, Gawoule politik Sèptanm 1870 la te ba Matnik an
kanman-kòtòf politik (se pa anni pou lide "Repiblik
nèg-ginen" Ehèn Lakay ek se mayonmbo a, L. Bwasonnèt, L. Forga,
Adjitò Medelis, E Sidne, Sensi-Sent-Klè, tout se mayonmbo taha) ; Gawoule
sosial 21 pou 23 Me 1848 la te ba Matnik anni an kanman-kòtòf sosial ek se pou
sosial la toulong fese politik la atè, si se pa denèfle y.
Sosial la se pou
toulong plenyen asou pàs eti nèg-ginen pase, kou yo pran nan lanmen betje, san
jenhen rive se se enpiok an betje, gangan-afrik ninang-founang ki te neye nan
lanmè-ble Atlantik la oben tjek moun yonn-tou-yonn ki, li tou-yonn, pe vini
pòtre-trase an leve-doubout, an Lumina Sofi ki te ke, plis pase Madlenn Klèm, pòtre-trase
Gawoule Sèptanm 1870 la. Se pa anni pou vini plodaye isiya la konsa,
tan-nanninannan-longsay la pou ka ladje koulè lapo-fidji nan chimen, pou ka gare
moun-yonn-tou-yonn (se mren ki fè si, se mren ki fè sa, mren, mren, mren…) nan
ti wèt eti y se pran, man ja kanyan depi
lanne ek lanne epi sa ; se pou apiye asou sa eti sosial la, nan peyi san
gouvelman atè-lakay ale wè an gouvelman natifnatal, se pou toulong mande trape
plis branbrann-kòtok,
plis krizokal, bagay ki ka vègle moun pou
yo pa sa wè matjoukann-kòtok peyi a ek lè a rive pou fè an kontaj-rel-kantinaj
matjoukann-kòtok peyi a. Politik la, ek menm sobreka-kabwataj MIM (Mouvement
Indépendantiste Martiniquais ki ni
45 lanne, 1e Jwiye 1978-2023 ; se pa 50 lanne) lan pa fouti
konprann sa, se toulong pou se rive katjile an trase-welto-rive pou tjenbe rel
se matjoukann-kòtok peyi a (matjoukann-kòtok palpa-moun-doubout, politik, mès-longsay-peyi,
branbrann-lavi-toulehou, laliwonn-fondok, laliwonn-vire-fakte, larel-tribinal, zelonn-goumen
defann-laliman-peyi, lèspri-ladje-branbrann, tousa), an kabwatè-gouvelnaj pa la
pou jere woulaj machin-monte-desann men pou kabeche an trase-welto-rive
dekatonnen matjoukann-kòtok peyi a pou se toulong ale pi douvan nan apiye-anlè-pwa-peyi ek nan wayalachi-politik la.
Nan se plodari 24 Sèptanm lan, se pou mwen, toulong gade wè trase pòtre ek konte se katel-dekantje-longsay matnik la (les problématiques martiniquaises nan pale-franse se sobreka-politik CTM lan), wè ki kouri tan-ka-pase yo ek ki toumbilaj ek tonnfaktaj Matnik tankon peyi-asou-latè pou se espère, atjolman-la. Lè katòz laliman-matnik ka vini matjoukann-laliwonn UNESCO (peyi-oliwon-latè) se pa anni plis kout-zie ka vini lonyen Matnik tankon peyi-asou-latè ek ka depareye y epi La-Frans (Matnik se an peyi-karayib kontinan Amerik la, La-Frans se an peyi kontinan Azia-Ewòp la eti Matnik anba jouk li ek an jou ke rive pou sa bout, Repiblik nèg-ginen Ehèn Lakay la pa ke pe wè jou men an Repiblik-karayib Matnik pou rive an jou), se tout se katel-dekantje-longsay matnik la ki ka, se se pianmpianm trape plis rel-kantinaj matjoukann-kòtok politik ek larel-tribinal. Nan dekou an peyi san gouvelman, se se an gouvelman atè-lakay, se toulong pou sosial la pran douvan politik la, vire kare ek dekare chak liy politik la nan anchay mande-trape sosial eti yo menm ka toulong delantiraye peyi a, jik pou y se degaye nan tjek laliman otila yo ka mete moun bòtò nan pak bèt-a-kòn. Vini matjoukann-laliwonn oben menm matjoukann-debranbrannize peyi-oliwon-latè, se toulong pou vire leve mès-longsay-peyi a, lang natifnatal la tou, se pou yo menm vini ka palantje anchay matjoukann-kòtok nan peyi a leve an jout-dekatonn nan mitan yo.
Ki rel-kantinaj eti se
matjoukann-kòtok politik la se pe trape atè Matnik, apre lang kreyol vini lang
gouvelnaj bò lang franse a, apre leve twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè ek apre an
laliman peyi a vini matjoukann-laliwonn peyi-oliwon-latè ? Ki
rel-peze eti an matjoukann-kòtok mès-longsay-peyi, kontel yol la, se trape lè y
ka vini matjoukann debranbrannize peyi-oliwon-latè ? Lamenm-la, se pou se
mande sav tou, ki rel-peze gawoule politik Sèptanm 1870 la nan matjoukann-kòtok
politik Matnik tankon peyi san an gouvelman, se se an gouvelman
atè-lakay ? Nan menm lèspri a, ki rel-peze ranboulzay desitire sistenm
ninang-founang lan nan 21, 22 ek 23 Me 1848, asou rel matjoukann-kòtok politik
la atè Matnik, rel matjoukann kòtok sosial la tou ? Ki politik eti an
kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik, CTM lan, pe rive leve pou palantje ek
dekatonnen se matjoukann-kòtok atè-lakay-matnik la, ès, se pa anni an gouvelman
natifnatal-matnik ki te ke pe fè sa ?
Si nan de lanne
gouvelnaj politik PPM, CTM lan rive ka tounen près tankon an chanm-bàs plodari
politik (menm si kabwatè-gouvelnaj CTM lan, misie Lisien Salibè, trape anchay
pawol politik mal-mouton tankon "le département" oben "la
métropole" nan plodari politik desèvle y la) ek
kawbe-gouvelnaj la tankon an mini-gouvelman otila misie Sèy Lètchimi ka sanm sa
ki nan djoubap politik epi gouvelnè franse a ek pa nan "pòte-kole" bwabwa
tankon kabwatè-gouvelnaj douvan an, misie Alfrèd Marijàn, te ka badjole ;
an kabwatè-gouvelnaj politik pa pe la pou jere asansè oben zòy sosial
djoubakè nan kawbe-gouvelnaj la men kabeche an trase welto-rive pou fè
matjoukann-kòtok peyi a fè tilili ; an kabwatè-gouvelnaj politik pa pe la pou
konte matjoukann-kòtok sosial, sa se djoubak kabwatè-gouvelnaj sosial la ek
sobreka-kabwataj kawbe-mete-nan-brann lan nan an pran-pawol epi se
krèy-doubout-o-kare sosial la (Krèy leve-doubout defann-lavi djoubakè, krèy leve-doubout
ranbonni kare-zobray sosial la, krèy anbrazonnen lavi-tjanmay oben lavi
moun-gran-laj, tousa) ; an kabwatè-gouvelnaj politik se toulong an moun
yonn-tou-yonn ki ka pase nan an kawbe-gouvelnaj pou pèdi eti y pe pèd
jout-politik dèhè, ladje lanmen eti y pe ladje lanmen pou bagay lavi y,
tout moun-asou-latè la anni pou pase, se kawbe-gouvelnaj la ka rete ek la pou
ranbonni, vini pi nan apiye-asou-pwa-kò-y, toulong-ale.
Pou plis pimpe Isiya-la
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire