Wach pòte-nouvel la
Nan dekou CTM vini ka
bat lawonn pou an twel-flatje-peyi ek an lavwa-pitjan-peyi, anchay trase-liy
lòlòy, si se pa makakri bwabwa, kouri lawonn jik pou se konprann moun
atè-lakay-matnik pa sav sa ki an twel-flatje-peyi ni menm an
lavwa-pitjan-peyi ek nan ki dekou se de
bagay taha pe fondalnatal. Se pa anni pou moun ki rive trase-djezinen
twel-flatje-peyi epi plis pase twa (3) koulè
(ni yonn ki ni 6 koulè) depareye oben plis pase twa (3) trase-jeometri (adan an
menm twel-flatje-peyi ou ni triyang, rektang, kare, won, rel-trase, kat-zetok,
won-lonji, rel-kwaze), se pou se kabwatè jout-trase-djezinen taha ki rive, nan triye
yo fè, apiye se twel-flatje-peyi taha ; tout bagay ki fè moun wè, nan de
koko-zie yo, ni an bidim tjak nan sa-sav politik se plodayè-politik
atè-lakay-matnik la. Lè sa-sav politik la, mès-longsay-peyi politik la, flòkò
konsa, si se pa lòlòy, se pou se mande konprann nan ki rel eti pòte-nouvel la (epi
wach-dèhè liannen y, kouri-nouvel la) ka bay ek ka kouri laliman peyi a ?
Lòtbòtsay, avan se bay
antre nan gran plodari-dekantje, se pou se ri, men ri diri plere lanti, tilili trasè-djezinè
twel-flatje-peyi taha ki konnèt anni Wouj-Vè-Nwè oben Wouj-Nwè-Vèw UNIA a,
tankon koulè twel-flatje-peyi, koulè ranboulzay anni pou pete-chenn moun
yonn-tou-yonn 19enm siek la. Jik
ni yonn adan yo ki mete an sikriye plimaj nwè, tou-nwè, anlè twel-flatje-peyi
taha, se pa ti devenn eti Matnik, tankon peyi-asou-latè, ja nan devenn epi se badjolè
anni-afrik nan lang-pale-franse y la. An
twel-flatje-peyi (Afrik se pa an peyi men an kontinan, se pou se konprann an
tilili peyi ek laliman leve-doubout-politik, an tilili mès-longsay-peyi, anni
Nijewya se oliwon 251 laliman-peyi epi an mès-longsay-peyi ki ta y ek oliwon 529 lang-pale eti yo ka depenn 7 adan yo tankon lang-kwaka ek
nan piplis twel-flatje-peyi kontinan Afrik la se Wouj-Jòn-Vèw ki ka bay) se
toulong an falbala wayalachi-politik peyi a oben rel trase-chimen rive nan
wayalachi-politik taha ek si Matnik se anba jouk politik La-Frans, se pou
twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè a se rete twel-flatje-peyi wayalachi-politik la
ek pa jenhen vini an twel-flatje laliman-gouvelnaj-peyi franse, ni menm an
twel-flatje kanman-kòtòf matnik. Lamenm-la, se pou se mande sav ki liannaj ki
pe ni nan mitan twel-flatje-peyi ek oben lavwa-pitjan-peyi epi pòte-nouvel oben
menm kouri-nouvel ? Ki nouvel an twel-flatje-peyi se pe ka pòte ba moun si
se pa pou fè yo sav peyi taha asou chimen wayalachi-politik oben ja nan
wayalachi-politik la ?
Si twel-flatje-peyi
Wouj-Vèw-Nwè a se ka vini twel-flatje Matnik tankon laliman-gouvelnaj-peyi franse,
bagay pou fè defen Guy Cabort-Masson voye pie nan memwa-matnik la kote eti y ye
a, se pou se tann ek konprann an bidim bat-dèhè politik, tankon an ti ranje-bagay
nan sistenm anba-jouk-franse a ek pi nan fondok, an lèspwa-mal-papay eti sistenm-gouvelman
franse a ke sa palantje palpa-moun-natifnatal-matnik la (le peuple
martiniquais, dans la haute langue française des afro-centristes d’en Martinique)
menm lè sistenm-gouvelman franse taha konnèt anni palpa-moun-doubout atè-matnik
(population de la Martinique, nan menm pale-franse se yich-dèhè farahon
Ejipt la atè Gwadloup oben Matnik), sa matje lank nwè-kòtok asou fèy blan-jòni,
liy 72-3 larel-fondas-politik Repiblik franse a. Nan dekou an larel-fondas-politik,
tilili sistenm gouvelman-peyi atè-lakay (Brazil, Etazini, Lezenn, Meksik, Nijewya,
Venezwela, tousa) oben menm nan dekou an gouvelman-peyi yonn-tou-yonn epi an kawbe
larel-gouvelnaj atè-lakay (Espany, Nederland, Beljik, tousa), an twel-flatje-peyi
oben menm an lavwa-pitjan-peyi pa ka trase liy an wayalachi-politik men ka trase
liy an kawbe larel-gouvelnaj politik atè-lakay ek an kawbe larel-tribinal atè-lakay ek mi atè Matnik, se anni plodari politik
la ki ka bay ; pa ni piès kawbe-gouvelnaj ki se kabeche an larel-tribinal
se se asou vie-bwadjak ka wouye bò chimen-lwiloud ek bò kay moun. Es an larel gouvelman-peyi
oben an larel-gouvelnaj atè-lakay se pe bay si pa ni an sistenm pòte-nouvel ek
kouri-nouvel doubout-o-kare ?
Rive isiya la konsa, lè
tout moun vini konprann an twel-flatje-peyi ka trase pòtre fè-yonn
peyi-natifnatal-longsay la (unité de la nation, nan matje-franse dekantje-langayele
Franz Fanon an menm si tit-langayele politik peyi-natifnatal-longsay se
anni nan peyi an bidim mès-longsay-peyi politik ladje-liannaj-anba-jouk otila
sa ka bay) ek nan fè-yonn peyi-natifnatal-longsay taha, pòte-nouvel la
fondalnatal ek ni pou depareye toulong-ale epi kouri-nouvel la. Se pou se tann
ek konprann (tann se yonn, tann ek
konprann se, toulong, de) goumen pou pòte nouvel Andre Aliker la se te prèmie
ti flichonnen an mès-longsay-peyi politik atè Matnik, eti lang-matje franse
jounal Justice la limenm ek lide-fondok kominis la te ja ka dezanchouste
ek redi dèhè. Se pou se tann ek konprann tou, nan mete-nan-brann politik pou an
twel-flatje-peyi ek an lavwa-pitjan-peyi kabwatè-gouvelnaj CTM lan, misie Sèy
Lètchimi, ni de rel lonyen-dekantje eti yonn se pou doubout-o-kare eti kouri-lawonn
pòte-nouvel la pa fouti doubout-o-kare ek dezienm lan, si kouri-lawonn
pòte-nouvel la pa doubout-o-kare, se se kòdjòm, se pou moun-matnik yo menm, moun-politik
tankon moun medja-pòte-nouvel ek medja-kouri-nouvel, la ka depotjole
mès-longsay-peyi politik matnik la (culture politique martiniquaise nan pale-franse
se kreyolis atè-lakay-matnik la) nan kore y, si se pa koubare y, asou chimen
depareyaj-longsay li ek vini ka apiye asou pwa kò y.
Pòte nouvel se toulong
pou leve konsians moun asou laliwonn sosial yo, asou wach-lavi-peyi yo,
asou lavi a limenm, se se an konsians sosial, avan rive nan konsians
politik la ; se pa anni pou fè an moun sav an bagay fèt, te fèt oben ke
fèt, se pou bloublou an moun (larel-bloublou a, conative
function Roman Jakobson lan), fè pou y se toumbile kanman
lavi-toulejou y. Lamenm la, se pou se tann ek konprann blo, pòte-nouvel la ka
fèt epi an lang eti ka trase laliman nouvel-pòte a, delè menm trase lanmen-djok
nouvelis la. Kouri-nouvel la se toulong adan an welele, moun ka fè y kouri ka
toumbile y silon rel pale ek rel kabeche lang lan, silon dekou kouri nouvel pou
tan-ka-pase ki pa pe ka pase ek menm balan an, nan an lang-pale pou anlòt
lang-pale, delè menm nan lakou-moun anlè mòn ek nan lakou-moun ka rete nan
lanbouk. Nan dekou an kouri-nouvel, badjolè a ka zoute y epi anchay djing,
anchay jès, anchay makakri, silon moun ka koute pou tann, silon rel sa-sav
badjolè a, silon rel konprann moun ki ka koute y ek menm silon rel konprann
kanman moun ki ka koute y. La pou-la, se pou kabeche sa eti rel anchoustaj an
moun nan lang natifnatal li ka peze kòtok asou laliman depareyaj la nan mitan
pòte-nouvel ek kouri-nouvel. Nan plodari atè-lakay-matnik la, tan-ka-pase
a se an tit-langayele bililik-longsay jik pou tan-doukou a trape de faktaj eti
ka apiye an tilili rel-doubout adan. Nan dekou taha, pòte-nouvel la se pou ale
tjoke nan tan ki ja pase, gade wè tonnfakte tan-nanninannan-longsay la.
Kouri-nouvel la se anni pou bloublou an laliwonn, se toulong anni pou fè an
ti-sose, vire wonn. Kouri nouvel se pou rete doubout, dwèt-pitjèt, nan
tan-jòdi, nan tan-doukou a. Nan lang natifnatal-matnik taha, tan-doukou a se
toulong an tan moun ka sansle anlè y, tan-divini an se anni an ti lide moun ka
leve konsa, se se pianmpianm ek tan-ki-pase a ka toulong malakse tan-doukou a
epi anchay wach nanninannan, anchay dekou rarate lavi gangan ki te pase pàs.
Pòte-nouvel la se toulong pou leve ek dekatonnen an tilili
larel-kòtòf eti pa pe menm nan an mès-longsay-peyi pou anlòt mès-longsay-peyi,
nan an lang-natifnatal pou anlòt lang-natifnatal, se silon tan-nanninannan-longsay
peyi a ek le dekou wakle-boulin sosial ki ka ale epi y la, se larel-kòtòf taha ka
rive pri oben pa ka rive pri, ek yo tout pa pe ni menm rel rive-pri a, nan an
menm mès-longsay-peyi. Se pou sa toulong depareye pòte-nouvel ek kouri-nouvel eti
yonn ek lòt se pa anni pou wakle-boulin tan-ka-pase ki pi towtow adan
kouri-nouvel ; lè an moun-natifnatal-matnik ka bay lavwa, yo kouri nouvel
lanmò anlòt moun, se pou toumbele pianmpianm lavi toulejou a toumbile, ek pou
moun kouri a-gòch, a-dwèt èche papie nan kawbe-gouvelnaj, peye si, peye sa pou
doubout ibènaj la o kare ; lè an moun-natifnatal-matnik di w "fonmi
ke pòte-nouvel", se pou se tann ek konprann, an bagay pianmpianm
otila ni an tan pou rete koute nouvel la, an tan pou tann oben li nouvel la ek
an tan pou konprann nouvel taha eti moun pe vire koute oben li ek konprann nan
anlòt larel.
Nan dekou eti an
lang-pale franse ka toulong krache nan djol an lang-pale kreyol (an lang-pale
angle oben an lang-pale panyol tou la ka krache anlè lang-pale kreyol taha), kouri-nouvel
la eti se anni dawlakataw, san pran tan mete larel-kòtòf nan brann, se pou moun-matik
ka riv ladje an lang-pale pou anlòt lang-pale nan an menm pawol-pale, se toulong
tankon an tanbi-welele nan an pran-pawol, se
tankon an welto, ou wè y ou pa wè y, anni welto, adan djendjen
doubout-djok ki ka kouri lawonn tout pran-lang. Si pa pe ni gouvelnaj-peyi san
an sistenm pòte-nouvel (owala nou pale sistenm se pou konprann an gade-pou-douvan
apiye-asou-pwa-kòtòf), se pou se konprann twel-flatje-peyi ek lavwa-pitjan-peyi
CTM lan se pou se redi an ti-zizin fè-yonn politik eti ka wouvè chimen an mès-longsay-peyi
tout flòkò, se nan dekou goumen pou wayalachi-politik la otila an
mès-longsay-peyi politik ka pe bay ek ka fè pou moun se depareye pòte-nouvel ek
kouri-nouvel fann ek ba gouvelnaj-peyi a plis fondokte depareye moun ka kabwate
gouvelnaj ek moun ka apiye oben chikannen gouvelnaj-peyi taha.
Pòte-nouvel Andre
Aliker la se te anni pou dekinaye jik lonhe dwèt asou an sistenm malfentè politik
men nan an lang-matje franse eti piplis nan palpa-moun-doubout atè-lakay-matnik
la pa te sa ni pale, ni konprann, ale wè li ek matje nan tan taha. An
pòte-nouvel nan an lang peyi-lòtbòtsay, menm lè piplis moun nan peyi a ka li,
konprann ek matje lang peyi-lòtbòtsay taha, pa ka pe faroze ni ranbonni lide an
gouvelnaj-peyi, lide an apiye-asou-pwa-kòtòf, gade wouvè chimen-divini. Nan se
laliwonn taha, se pou pòte-nouvel la toulong towblip ek fonn nan dekalibich ek
blakbol kouri-nouvel la eti ka delantiraye peyi a aleliwon ek, pi douvan,
koubare tout chimen pran letjèt nan divini.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire