mercredi 11 janvier 2023

Rete sonhe goumen pòte-nouvel Andre Aliker la

 

Wach pòte-nouvel la 


 

Nan dekou CTM vini ka bat lawonn pou an twel-flatje-peyi ek an lavwa-pitjan-peyi, anchay trase-liy lòlòy, si se pa makakri bwabwa, kouri lawonn jik pou se konprann moun atè-lakay-matnik pa sav sa ki an twel-flatje-peyi ni menm an lavwa-pitjan-peyi  ek nan ki dekou se de bagay taha pe fondalnatal. Se pa anni pou moun ki rive trase-djezinen twel-flatje-peyi  epi plis pase twa (3) koulè (ni yonn ki ni 6 koulè) depareye oben plis pase twa (3) trase-jeometri (adan an menm twel-flatje-peyi ou ni triyang, rektang, kare, won, rel-trase, kat-zetok, won-lonji, rel-kwaze), se pou se kabwatè jout-trase-djezinen taha ki rive, nan triye yo fè, apiye se twel-flatje-peyi taha ; tout bagay ki fè moun wè, nan de koko-zie yo, ni an bidim tjak nan sa-sav politik se plodayè-politik atè-lakay-matnik la. Lè sa-sav politik la, mès-longsay-peyi politik la, flòkò konsa, si se pa lòlòy, se pou se mande konprann nan ki rel eti pòte-nouvel la (epi wach-dèhè liannen y, kouri-nouvel la) ka bay ek ka kouri laliman peyi a ?

Lòtbòtsay, avan se bay antre nan gran plodari-dekantje, se pou se ri, men ri diri plere lanti, tilili trasè-djezinè twel-flatje-peyi taha ki konnèt anni Wouj-Vè-Nwè oben Wouj-Nwè-Vèw UNIA a, tankon koulè twel-flatje-peyi, koulè ranboulzay anni pou pete-chenn moun yonn-tou-yonn 19enm siek la.  Jik ni yonn adan yo ki mete an sikriye plimaj nwè, tou-nwè, anlè twel-flatje-peyi taha, se pa ti devenn eti Matnik, tankon peyi-asou-latè, ja nan devenn epi se badjolè anni-afrik  nan lang-pale-franse y la. An twel-flatje-peyi (Afrik se pa an peyi men an kontinan, se pou se konprann an tilili peyi ek laliman leve-doubout-politik, an tilili mès-longsay-peyi, anni Nijewya se oliwon 251 laliman-peyi epi an mès-longsay-peyi  ki ta y ek oliwon 529 lang-pale eti  yo ka depenn 7 adan yo tankon lang-kwaka ek nan piplis twel-flatje-peyi kontinan Afrik la se Wouj-Jòn-Vèw ki ka bay) se toulong an falbala wayalachi-politik peyi a oben rel trase-chimen rive nan wayalachi-politik taha ek si Matnik se anba jouk politik La-Frans, se pou twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè a se rete twel-flatje-peyi wayalachi-politik la ek pa jenhen vini an twel-flatje laliman-gouvelnaj-peyi franse, ni menm an twel-flatje kanman-kòtòf matnik. Lamenm-la, se pou se mande sav ki liannaj ki pe ni nan mitan twel-flatje-peyi ek oben lavwa-pitjan-peyi epi pòte-nouvel oben menm kouri-nouvel ? Ki nouvel an twel-flatje-peyi se pe ka pòte ba moun si se pa pou fè yo sav peyi taha asou chimen wayalachi-politik oben ja nan wayalachi-politik la ?

Si twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè a se ka vini twel-flatje Matnik tankon laliman-gouvelnaj-peyi franse, bagay pou fè defen Guy Cabort-Masson voye pie nan memwa-matnik la kote eti y ye a, se pou se tann ek konprann an bidim bat-dèhè politik, tankon an ti ranje-bagay nan sistenm anba-jouk-franse a ek pi nan fondok, an lèspwa-mal-papay eti sistenm-gouvelman franse a ke sa palantje palpa-moun-natifnatal-matnik la (le peuple martiniquais, dans la haute langue française des afro-centristes d’en Martinique) menm lè sistenm-gouvelman franse taha konnèt anni palpa-moun-doubout atè-matnik (population de la Martinique, nan menm pale-franse se yich-dèhè farahon Ejipt la atè Gwadloup oben Matnik), sa matje lank nwè-kòtok asou fèy blan-jòni, liy 72-3 larel-fondas-politik Repiblik franse a. Nan dekou an larel-fondas-politik, tilili sistenm gouvelman-peyi atè-lakay (Brazil, Etazini, Lezenn, Meksik, Nijewya, Venezwela, tousa) oben menm nan dekou an gouvelman-peyi yonn-tou-yonn epi an kawbe larel-gouvelnaj atè-lakay (Espany, Nederland, Beljik, tousa), an twel-flatje-peyi oben menm an lavwa-pitjan-peyi pa ka trase liy an wayalachi-politik men ka trase liy an kawbe larel-gouvelnaj politik atè-lakay ek an kawbe larel-tribinal  atè-lakay ek mi atè Matnik, se anni plodari politik la ki ka bay ; pa ni piès kawbe-gouvelnaj ki se kabeche an larel-tribinal se se asou vie-bwadjak ka wouye bò chimen-lwiloud ek bò kay moun. Es an larel gouvelman-peyi oben an larel-gouvelnaj atè-lakay se pe bay si pa ni an sistenm pòte-nouvel ek kouri-nouvel doubout-o-kare ?

Rive isiya la konsa, lè tout moun vini konprann an twel-flatje-peyi ka trase pòtre fè-yonn peyi-natifnatal-longsay la (unité de la nation, nan matje-franse dekantje-langayele Franz Fanon an menm si tit-langayele politik peyi-natifnatal-longsay se anni nan peyi an bidim mès-longsay-peyi politik ladje-liannaj-anba-jouk otila sa ka bay) ek nan fè-yonn peyi-natifnatal-longsay taha, pòte-nouvel la fondalnatal ek ni pou depareye toulong-ale epi kouri-nouvel la. Se pou se tann ek konprann  (tann se yonn, tann ek konprann se, toulong, de) goumen pou pòte nouvel Andre Aliker la se te prèmie ti flichonnen an mès-longsay-peyi politik atè Matnik, eti lang-matje franse jounal Justice la limenm ek lide-fondok kominis la te ja ka dezanchouste ek redi dèhè. Se pou se tann ek konprann tou, nan mete-nan-brann politik pou an twel-flatje-peyi ek an lavwa-pitjan-peyi kabwatè-gouvelnaj CTM lan, misie Sèy Lètchimi, ni de rel lonyen-dekantje eti yonn se pou doubout-o-kare eti kouri-lawonn pòte-nouvel la pa fouti doubout-o-kare ek dezienm lan, si kouri-lawonn pòte-nouvel la pa doubout-o-kare, se se kòdjòm, se pou moun-matnik yo menm, moun-politik tankon moun medja-pòte-nouvel ek medja-kouri-nouvel, la ka depotjole mès-longsay-peyi politik matnik la (culture politique martiniquaise nan pale-franse se kreyolis atè-lakay-matnik la) nan kore y, si se pa koubare y, asou chimen depareyaj-longsay li ek vini ka apiye asou pwa kò y.

Pòte nouvel se toulong pou leve konsians moun asou laliwonn sosial yo, asou wach-lavi-peyi yo,  asou lavi a limenm, se se an konsians sosial, avan rive nan konsians politik la ; se pa anni pou fè an moun sav an bagay fèt, te fèt oben ke fèt, se pou bloublou an moun (larel-bloublou a, conative function Roman Jakobson lan), fè pou y se toumbile kanman lavi-toulejou y. Lamenm la, se pou se tann ek konprann blo, pòte-nouvel la ka fèt epi an lang eti ka trase laliman nouvel-pòte a, delè menm trase lanmen-djok nouvelis la. Kouri-nouvel la se toulong adan an welele, moun ka fè y kouri ka toumbile y silon rel pale ek rel kabeche lang lan, silon dekou kouri nouvel pou tan-ka-pase ki pa pe ka pase ek menm balan an, nan an lang-pale pou anlòt lang-pale, delè menm nan lakou-moun anlè mòn ek nan lakou-moun ka rete nan lanbouk. Nan dekou an kouri-nouvel, badjolè a ka zoute y epi anchay djing, anchay jès, anchay makakri, silon moun ka koute pou tann, silon rel sa-sav badjolè a, silon rel konprann moun ki ka koute y ek menm silon rel konprann kanman moun ki ka koute y. La pou-la, se pou kabeche sa eti rel anchoustaj an moun nan lang natifnatal li ka peze kòtok asou laliman depareyaj la nan mitan pòte-nouvel ek kouri-nouvel. Nan plodari atè-lakay-matnik la, tan-ka-pase a se an tit-langayele bililik-longsay jik pou tan-doukou a trape de faktaj eti ka apiye an tilili rel-doubout adan. Nan dekou taha, pòte-nouvel la se pou ale tjoke nan tan ki ja pase, gade wè tonnfakte tan-nanninannan-longsay la. Kouri-nouvel la se anni pou bloublou an laliwonn, se toulong anni pou fè an ti-sose, vire wonn. Kouri nouvel se pou rete doubout, dwèt-pitjèt, nan tan-jòdi, nan tan-doukou a. Nan lang natifnatal-matnik taha, tan-doukou a se toulong an tan moun ka sansle anlè y, tan-divini an se anni an ti lide moun ka leve konsa, se se pianmpianm ek tan-ki-pase a ka toulong malakse tan-doukou a epi anchay wach nanninannan, anchay dekou rarate lavi gangan ki te pase pàs.

Pòte-nouvel la  se toulong pou leve ek dekatonnen an tilili larel-kòtòf eti pa pe menm nan an mès-longsay-peyi pou anlòt mès-longsay-peyi, nan an lang-natifnatal pou anlòt lang-natifnatal, se silon tan-nanninannan-longsay peyi a ek le dekou wakle-boulin sosial ki ka ale epi y la, se larel-kòtòf taha ka rive pri oben pa ka rive pri, ek yo tout pa pe ni menm rel rive-pri a, nan an menm mès-longsay-peyi. Se pou sa toulong depareye pòte-nouvel ek kouri-nouvel eti yonn ek lòt se pa anni pou wakle-boulin tan-ka-pase ki pi towtow adan kouri-nouvel ; lè an moun-natifnatal-matnik ka bay lavwa, yo kouri nouvel lanmò anlòt moun, se pou toumbele pianmpianm lavi toulejou a toumbile, ek pou moun kouri a-gòch, a-dwèt èche papie nan kawbe-gouvelnaj, peye si, peye sa pou doubout ibènaj la o kare ; lè an moun-natifnatal-matnik di w "fonmi ke pòte-nouvel", se pou se tann ek konprann, an bagay pianmpianm otila ni an tan pou rete koute nouvel la, an tan pou tann oben li nouvel la ek an tan pou konprann nouvel taha eti moun pe vire koute oben li ek konprann nan anlòt larel.  

Nan dekou eti an lang-pale franse ka toulong krache nan djol an lang-pale kreyol (an lang-pale angle oben an lang-pale panyol tou la ka krache anlè lang-pale kreyol taha), kouri-nouvel la eti se anni dawlakataw, san pran tan mete larel-kòtòf nan brann, se pou moun-matik ka riv ladje an lang-pale pou anlòt lang-pale nan an menm pawol-pale, se toulong tankon an tanbi-welele nan an pran-pawol, se  tankon an welto, ou wè y ou pa wè y, anni welto, adan djendjen doubout-djok ki ka kouri lawonn tout pran-lang. Si pa pe ni gouvelnaj-peyi san an sistenm pòte-nouvel (owala nou pale sistenm se pou konprann an gade-pou-douvan apiye-asou-pwa-kòtòf), se pou se konprann twel-flatje-peyi ek lavwa-pitjan-peyi CTM lan se pou se redi an ti-zizin fè-yonn politik eti ka wouvè chimen an mès-longsay-peyi tout flòkò, se nan dekou goumen pou wayalachi-politik la otila an mès-longsay-peyi politik ka pe bay ek ka fè pou moun se depareye pòte-nouvel ek kouri-nouvel fann ek ba gouvelnaj-peyi a plis fondokte depareye moun ka kabwate gouvelnaj ek moun ka apiye oben chikannen gouvelnaj-peyi taha.

Pòte-nouvel Andre Aliker la se te anni pou dekinaye jik lonhe dwèt asou an sistenm malfentè politik men nan an lang-matje franse eti piplis nan palpa-moun-doubout atè-lakay-matnik la pa te sa ni pale, ni konprann, ale wè li ek matje nan tan taha. An pòte-nouvel nan an lang peyi-lòtbòtsay, menm lè piplis moun nan peyi a ka li, konprann ek matje lang peyi-lòtbòtsay taha, pa ka pe faroze ni ranbonni lide an gouvelnaj-peyi, lide an apiye-asou-pwa-kòtòf, gade wouvè chimen-divini. Nan se laliwonn taha, se pou pòte-nouvel la toulong towblip ek fonn nan dekalibich ek blakbol kouri-nouvel la eti ka delantiraye peyi a aleliwon ek, pi douvan, koubare tout  chimen pran letjèt nan divini.

Pimpe Isiya la

Aucun commentaire: