samedi 24 septembre 2022

Plodari 24 Sèptanm 2022 a.

Gouvelman atè-lakay la !

 


Man te depenn plodari misie Sèy Lètchimi a nan konsit kawbe-gouvelnaj Matnik, 13 Jwiye 2022 a, tankon plodari politik pi djok ki te bay atè Matnik depi apre plodari Ehèn Lakay la, atè Lawviè-Pilòt, nan Jedi 22 Sèptanm 1870 la, oliwon 3hè apre-midi ; bagay pou se mapipi palantjè-peyi a ek se konpayel wayalachi-politik natifnatal-matnik la se lonje dwèt asou sa yo se pran pou an koraj-pa-dèhè, an tjok-nan-tanp oben tjek rete-pri-anba-piay. An nouvel-matje senk wonn-dekantje se pa nepi an plodari senk a sèt kare-dekantje ki ka dekatonnen an katel-dekantje-longsay epi de a senk lide-bòdò pou se apiye senk a sèt kare-dekantje taha. An nouvel-matje se toulong an bagay lonyen-matje oben an matje-dekantje, dawlakataw ek ki pe pri adan/anba piay oben doukou-fè-debouya-atjolman-la otila plodari politik taha ka leve.

Se sa menm, plodari-politik kabwatè kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik la te adan an toumbele-lavwa fè-debouya-atjolman-la. Se tout se krèy-politik ek lawonn-politik Matnik la, ki ka plenyen asou an doukou ekonomi ek sosial wòkòkòy, ek se kat pi gwo lawonn-politik la ka depenn, yo tout la, kat a senk bidim  doukou-fè-debouya-atjolman-la, yonn se laliwonn, anlòt se palpa-moun-peyi,  ni an doukou-fè-debouya-atjolman-la sosial ek ni an doukou-fè-debouya-atjolman-la doubout-sokodong ; se anni karetel politik Nou Pèp la adan Lawonn-politik Péyi-a ki te ka bàt pou an doukou-fè-debouya-atjolman-la politik eti se te, dabò-pou-yonn, doubout tankon an krèy-lonyen-dekantje se politik gouvelnaj la atè Matnik ek, la-pou-la, trape titak plis lanmen-gouvelnaj politik atè-lakay-matnik, bagay ki te ka fè kabwatè-politik RDM lan mete an fidji maplera ek voye an rel-zie long made-sav anlè kabwatè-politik Nou Pèp la, Maslen Nado, nan konsit trase-pòtre krèy-stanmpe joutè-politik A2PN lan. Fè-debouya atjolman-la toulong liannen epi lèspri ek larel politik la men rete la ka plenyen asou palpa-moun-peyi ki ka dekati oben toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj oben tjak sosial ki ka fè siwawa nan peyi a, se pa an mache-èche politik, se menm ti-lèspri jèrè-bitako kabwatè-politik MIM lan, "se mren ki fè, mren, mren, mren". Se pa jòdi man ka matje sa, politik la se pa anni pou depenn ek lonhe dwèt asou an tjak peyi, anni badjole "nou fè pon an, nou ke sa fè lawviè a, si vis pacem para bellum, si nou pase nou bel" ; politik se dabò-pou-yonn pou gade wè fè an konte-dekantje, an owonzonnay tout matjoukann-peyi ki se ka bay, matjoukann-peyi moun-doubout ek matjoukann-peyi politik, plis pase tout larestan. Epi lide-douvan taha eti matjoukann-peyi politik la liannen ek matjoukann-peyi mès-longsay la nan wach-lavi toulejou an peyi men fok toulong depareye yo nan dekantjay politik ek sosial la, lèspri Franz Fanon taha, "Dabò-pou-yonn, se goumen pou wayalachi-politik peyi a ki ka deblotje mès-longsay-peyi a, ka wouvè tout lapòt kabechinen-djezinen ba y".  

Mès-longsay-peyi a pa la anni pou chaye larel-kòtòf ek lèspri-kabeche-lavi men pou janjol-dekantje tan-ka-pase a eti ka kavale y, ka tjoke y, aleliwon-galba ek san jenhen rete, se pou y se vire depenn-kare larel-kòtòf li ek lèspri-kabeche-lavi y, toulong-ale, se nan lèspi taha eti Stuart Hall te matje "culture is always a translation". Se nan lèspri taha tou, eti mapipi-eskwaya Edouard Glissant an te ka tann ek konprann (tann se yonn, tann ek konprann se de), lide-chous zeskayè ankreyolaj li a, an pimpe-aleliwon san wabap ; isiya la, lakay mapipi-eskwaya kabechè-dekantjè-sosial Jamayik la tankon lakay mapipi raratè-plodayè Matnik la, se plis pasay la ki fondok ("ladje an tonlonmel-peyi pou anlòt tonlonmel-peyi" kon Edouard Glissant te ka matje) ek se pou sa chak peyi pou ka depareye yonn epi lòt. Ou pa sa rive ladje an tonlonmel-peyi pou anlòt tonlonmel-peyi si tout se peyi a se menm, si tilili tè-danme-mitan-lanmè Gwadloup la (1.628 km2) se rive pase anlè, twaze, Dòmnik Mòn Djabloten an, pou ale fè lèwdou-tjè-koko de sese tete-doubout epi Matnik ; oben si bidim peyi-kontinan Gwiyann lan (83.846 km2) se menm epi ti tjoutjout tè-danme-mitan-lanmè Matnik la, 1.128 km2, 293 km londjè lèstè ek 47.000 kmlaliman-ekonomi-lanmè. Plodari politik la ni pou anchouste adan an mès-longsay politik ek pi douvan adan an mès-longsay-peyi, si se pa sa se pa lapenn, se pa an plodari politik men anni an badjolaj pou moun debiele an mitan kabèch. Plodari politik atè-lakay-matnik la, pa pe menm epi plodari politik atè-lakay-gwadloup la, eti limenm pa pe menm epi plodari politik atè-lakay-gwiyann lan. Se pa anni pou laliwonn/tan-ka-pase a ki pa pe menm, an peyi pou anlòt peyi, delè adan an menm laliman, an menm peyi, pe ni piziè lakou-moun-natifnatal (anni pran anlè Gwiyann pou sa) ek yonn-pou-lòt, yo pa ni menm rarate tan-ka-pase a, yo pa nan menm sistenm lang-pale a.

Gouvelman-peyi franse a, limenm, adan an sistenm depareye se laliman-peyi y la, yonn epi lòt, eti Ewòp Yonnife (Topay Lisbòn lan nan 13 Desanm 2007) te mande y mete nan brann anfwa ; se konsa an ti kabwatè kawbe-gouvelman te  mande se politikè Gwadloup la mete an lèspri krann nan kabèch yo ek mande pou Gwadloup se trape an lanmen-gouvelnaj laliman-peyi franse. Ek si prèmie dwel plodari Sèy Lètchimi an te adan lèspri depareyaj taha, se se bòtò-bòtò, dezienm dwel la te vire towblip adan kakatri "l’outremer français" a, blo. Rarate-gouvelman franse a ka di "les outremers" pou moun se konprann sa eti yo chak nan an liannaj sui generis epi Repiblik franse a ; se te sa "intérêts propres au sein de la République" la, pa ni de moun-politik, ale  wè moun nan peyi a ki te rive konprann sa. Nan menm balan an, an konpanyi moun-politik ki leve oben pase adan PPM, ka badjole asou an "nation martiniquaise" ek/oben "peuple martiniquais", se pa anni Sèy Lètchimi oben Man Konkòn, ni anchay dòt ; si ni an "peuple martiniquais" oben an "nation martiniquaise" rel-rive y se wayalachi-politik la, se plis pase pou rive nan apiye-asou-pwa-kò-nou politik la ; lavwa-regle PPM lan se, "autonomie pour la nation martiniquaise" ek man ja matje-dekantje sa eti "nation martiniquaise" taha ka apiye lide "autonomie politique" la, se, ladje-bòdaj-oliwon, plis pase "autonomie administrative" la ; la-pou-la, "se pa anni pou jere zafè nou lakay nou" tankon PCM te ka bàt depi konsit Mòn-Wouj la,  "autonomie politique" la ka, toulong, mete an brann an sistenm larel-tribinal ek larel-gouvelman eti fok toulong vire mete kòdjòm ek ranbonni nan tan-ka-pase. Isiya la konsa, man tou djòsol epi sa, se pa anni pou trape an lanmen-jere zòdi oben voye dlo, fè tiyo pase anlè tè betje ni pou ta yo, se pou kabeche ek mete nan brann anchay larel-gouvelman ek gade wè ranbonni yo toulong nan tan-ka-pase, se sa ki fè an konpayel-politik  gouvelman-atè-lakay la ("Autonomie pour la Nation Martiniquaise", man se pè) pa pe vini nan menm plodari a ka badjole "je ne suis pas pour l’indépendance, je suis autonomiste" ek "l’indépendance" taha se pa zafè an moun yonn-tou-yonn, ni menm an krèy-politik atè Matnik, se zafè palpa-moun peyi-natifnatal-matnik la ek delè menm sa ka ladje palpa-moun peyi-natifnatal la nan chimen, sa pe fèt asou an larel-gouvelnaj gouvelman franse a, sa pe rive nan dekou an gouvelman Ewòp-yonnife, oben an toumbilaj nan rel-kalibich politik nan Lawonn Peyi Oliwon-latè, sa pe fèt nan tout bagay taha malakse yonn epi lòt ; se pou nouvelis atè-lakay-matnik la se sispann mès bwabwa nanninannan y lan epi badjolaj de-o-twa tèbèdje bò-chimen asou lahan-soutjenn-sosial yo pa te ke pe trape si Matnik se rive nan wayalachi-politik ; ehe, gouvelman franse a la ka abwogat li may-an-may anlè yo, yo pa menm sav. Ki palpa-moun-peyi natifnatal-matnik esa lè se kabwatè-politik la pa fouti tann, ni konprann, se pa jòdi gouvelman-peyi franse a ja vire do ba gouvelman-peyi lanmen-asou-tjè a (Etat providence,  nan lang franse kabeche-politik Maslen Nado a) ek lè an gouvelman-peyi ka ladje sosial la, se pou se laliman-peyi y la (oben peyi ki anba jouk li) kontel Gwadloup, Gwiyann ek Matnik, Senbarth ek Senmaten nan Karayib la, se kabeche an gouvelnaj atè-lakay, toulong pi nan depareyaj yonn epi lòt ?

Isiya la konsa, se pa anni pou wach sosial Matnik la ki pa pe menm epi wach sosial Gwadloup la oben wach sosial Gwiyann lan (se katel-dekantje-longsay sosial la toulong anba jouk tan-nanninannan-longsay sosial peyi a ek, nan menm balan an, isiya la konsa, anba jouk an liannaj, toulong yonn-tou-yonn, epi gouvelnaj sosial La-Frans lan adan chak se peyi taha), ni menm laliwonn/tan-ka-pase Matnik la ki pa pe menm epi laliwonn/tan-ka-pase Gwadloup la oben laliwonn/tan-ka-pase Gwiyann lan, se pou chak se peyi taha (oben laliman-peyi La-Frans taha) ki pa pe trape menm rel matjoukann-peyi sosial, se pou se tann ek konprann tou,  menm rel matjoukann-peyi moun-doubout, matjoukann-peyi branbrann-kòtok, matjoukann-peyi mès-longsay, matjoukann-peyi laliwonn fondas (kontel gaz anba-lanmè Karavel la, sab bò-lanmè a, wòch karyè laliman Prechè ek Senpiè a), matjoukann-peyi laliwonn vire-faktorele (kontel dlo lizin Vive a oben bwa Ajoupa-Bouyon an), matjoukann-peyi politik (kontel progranm Ehèn Lakay la nan gawoule-politik Sèptanm 1870 la, progranm politik OJAM la epi anchay dòt)  jik matjoukann-peyi boutou-defann-peyi, tousa.

Mi se sa mi ! Palantjè-peyi natifnatal-matnik la te ka plere ba moun "l’Etat se désengage" pou te konprann gouvelman-peyi franse a ka bat dèhè gran balan, delè latje y kwennse nan fant-katje y anba tilili kout-wòch wach sosial atè-lakay-matnik la, ek ka ladje se bwa-kabwataj la ba yo ; an jeray zie-ka-pete-anlè-gidon epi fè-palmarès-majò-pit-kok, brile tout matjoukann-peyi politik natifnatal-matnik nan venn-twa lanne ki pase ek menm epi senk lanne diskoupaj nan gouvelnaj anni-jere taha, 2010-2015, dekinay sosial eti se anni konpayel wayalachi-politik ka pòte pa te jenhen rive pri. Pàs pou matjoukann-peyi politik ti ka pe vire faktorele, pianmpianm,  nan dekou an leve-doubout sosial oben politik, nan venn-twa lanne taha, Matnik pa faktore se se an zizin matjoukann-peyi mès-longsay-peyi, ayen toubannman ; pa menm vidjozite se lawonn-bèlè a eti fok se mete anlè kont venn-twa lanne gouvelnaj palantje-peyi taha. Se pa pou ale konprann man la ka lonje dwèt asou se palantjè-peyi, adan yo ni anchay moun ki pou wayalachi-politik la, se se nan pawol, men kabwataj politik MIM lan eti pa te jenhen adan piès lèspri wayalachi-politik depi 1981, te leve an bidim lanm-a-kouri chous-kòtòf franse, depi nan se krèy-politik chous-kòtòf matnik la (kontel PPM oben FSM, tousa) ek pou MIM ki pa ka matje ayen, bidim lanm-a-kouri taha vini kouri nan mitan se konpayel li a ; anchay konpayel-politik MIM te ja ka badjole, dwe mitan  se lanne 80, yo adan MIM men yo pa pou wayalachi-politik la, yo palantjè-peyi men yo anni pou ARU oben tjek kawbe-gouvelnaj yonn-tou-yonn ek sa te ke an fondas wouvè karetel politik, ti pa-mache yonn-dèhè-lòt Eme Sezè a.

Konprann plodari Sèy Lètchimi a kòdjòm, nan prèmie dwel la se pou mande an kawbe-gouvelman atè-lakay, bagay ki ka bay nan tout se peyi Ewòp la (16 "lander" Almay la, "Comunidad Autónoma" Espany lan, "Giunta regionale"  Italia a, "Gewest"  Beljik la, tousa), anni La-Frans ki pòhò pe rive nan rel gouvelnaj politik taha men yo nan chimen, dawlakataw daw. Ek se pou wè, nan mwa ek lanne ka vini tjek gouvelman franse pran douvan mande-trape matjoukann-peyi politik ek kawbe-gouvelnaj se moun-politik Matnik la. Se sa ki ja rive Gwadloup, lè lanne pase kabwatè kawbe-gouvelnaj Les Outremers la mande se kabwatè-politik Gwadloup la pou pran "autonomie" yo. Sa te nan menm lèspri epi plodari kabwatè-gouvelman franse a nan 2008, lè atè Bastè misie te di ba moun "Je suis à la tête d’un Etat en situation de faillite" ek te mande se kabwatè-politik Gwadloup la pou ale èche lahan-palantje-ekonomi nan Karayib la ek kontinan Amerik la. Pa te ni pa yonn adan se kabwatè-politik Gwadloup la pou mande y matjoukann-peyi politik ek matjoukann-peyi kawbe-gouvelnaj ek sistenm-tribinal ki pou liannen epi sa. Konsa kabwatè-gouvelman franse a te rive  rive atè Matnik, Eme Sezète tjenbe y fò ek di y, pawol tenmolizè y la, "nous avons besoin de vous car c’est grâce à vous que nous subsistons", an pawol lòlòy konsa pa ka rive pri nan lang natifnatal-matnik la. Anmwe nou mele ! Nan dezienm wonn plodari kabwatè-politik kawbe-gouvelnaj Matnik la (man se mete tout fidji maplera mwen douvan rel-doubout politik  misie Daniel Marie-Sainte ek Francis Carole, lè yo ka teste se pa Sèy Lètchimi ki pou ale pran pawol ek kabwatè-repiblik franse a, man tou djòsol tann sa), se pou y te vire towblip adan vie plodari kantekantaj sosial Eme Sezè a, tout bagay ki ka bat ladeviran epi lide an gouvelman atè-lakay la oben pi flòkò ankò an kawbe-gouvelnaj atè-lakay tankon CTM lajounen-jòdi ; ek menm pi nan fondok, epi an karetel gouvelnaj laliman-peyi eti sistenm-gouvelman La-Frans lan la ka mete nan brann, pianmpianm, depi "bàt ansanm" Olivier Guichard la, oliwon lanne 1976. An Kawbe-gouvelman atè-lakay se pa anni pou mete larel-gouvelnaj franse kòdjòm epi wach sosial Matnik, se pou mete larel-gouvelnaj atè-lakay-matnik nan brann ek ranbonni yo longsay-ale, nan dekou wakle-boulin sosial la, oliwon-latè, eti teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel ka toulong ba balan vire kare longsay, ka mande trase-welto-rive krache-dife, nan dekou an bidim jout ekonomi latè-wonn ; Matnik pa pe ka rete adan ekonomi anni-debatje-machandiz li a ek se larel-gouvelnaj la ka mande vire kabeche toulong pou trape an jeray nawflaw se matjoukann-peyi a. An gouvelman atè-lakay  pe rive, nan an prèmie wonn mete larel-gouvelnaj nan brann eti ka fè kontaj-matjoukann lan ek trase welto-rive pou pa se pèdi tout nan anni an kou men se anni an gouvelman natifnatal-matnik ki pe rive mete larel-gouvelman nan brann pou vire faktore matjoukann-peyi ki se lavannen ek pou anchay adan matjoukann-peyi taha ki anchouste adan kare-peyi Karayib la, se anni an gouvelman natifnatal-matnik ki se pe ni djokte pou ale pran lang kantekant epi kontel gouvelman Repiblik Trinidad ek Tobago a oben Repiblik Pòte-kole Gwiyana a epi woltonn petrol li a, si konte an bidimblo, an lanm-a-kouri petrol vini echwe nan sab drivayaj Sentàn lan.

Pou plis: Pimpe Isiya la

  

Aucun commentaire: