Gouvelman atè-lakay la !
Man
te depenn plodari misie Sèy Lètchimi a nan konsit kawbe-gouvelnaj Matnik, 13
Jwiye 2022 a, tankon plodari politik pi djok ki te bay atè Matnik depi apre
plodari Ehèn Lakay la, atè Lawviè-Pilòt, nan Jedi 22 Sèptanm 1870 la, oliwon
3hè apre-midi ; bagay pou se mapipi palantjè-peyi a ek se konpayel
wayalachi-politik natifnatal-matnik la se lonje dwèt asou sa yo se pran pou an
koraj-pa-dèhè, an tjok-nan-tanp oben tjek rete-pri-anba-piay. An nouvel-matje
senk wonn-dekantje se pa nepi an plodari senk a sèt kare-dekantje ki ka
dekatonnen an katel-dekantje-longsay epi de a senk lide-bòdò pou se apiye senk
a sèt kare-dekantje taha. An nouvel-matje se toulong an bagay lonyen-matje oben
an matje-dekantje, dawlakataw ek ki pe pri adan/anba piay oben doukou-fè-debouya-atjolman-la
otila plodari politik taha ka leve.
Se
sa menm, plodari-politik kabwatè kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik la te adan
an toumbele-lavwa fè-debouya-atjolman-la. Se tout se krèy-politik ek
lawonn-politik Matnik la, ki ka plenyen asou an doukou ekonomi ek sosial
wòkòkòy, ek se kat pi gwo lawonn-politik la ka depenn, yo tout la, kat a senk
bidim doukou-fè-debouya-atjolman-la, yonn se laliwonn, anlòt se
palpa-moun-peyi, ni an doukou-fè-debouya-atjolman-la sosial ek ni an
doukou-fè-debouya-atjolman-la doubout-sokodong ; se anni karetel
politik Nou Pèp la adan Lawonn-politik Péyi-a ki
te ka bàt pou an doukou-fè-debouya-atjolman-la politik eti se te,
dabò-pou-yonn, doubout tankon an krèy-lonyen-dekantje se politik gouvelnaj la
atè Matnik ek, la-pou-la, trape titak plis lanmen-gouvelnaj politik
atè-lakay-matnik, bagay ki te ka fè kabwatè-politik RDM lan mete an fidji
maplera ek voye an rel-zie long made-sav anlè kabwatè-politik Nou Pèp
la, Maslen Nado, nan konsit trase-pòtre krèy-stanmpe joutè-politik A2PN
lan. Fè-debouya atjolman-la toulong liannen epi lèspri ek larel politik la men
rete la ka plenyen asou palpa-moun-peyi ki ka dekati oben toumbilaj
rel-kalibich-karenm-livènaj oben tjak sosial ki ka fè siwawa nan peyi a, se pa
an mache-èche politik, se menm ti-lèspri jèrè-bitako kabwatè-politik MIM
lan, "se mren ki fè, mren, mren, mren". Se pa jòdi
man ka matje sa, politik la se pa anni pou depenn ek lonhe dwèt asou an tjak
peyi, anni badjole "nou fè pon an, nou ke sa fè lawviè a, si vis
pacem para bellum, si nou pase nou bel" ; politik se
dabò-pou-yonn pou gade wè fè an konte-dekantje, an owonzonnay tout
matjoukann-peyi ki se ka bay, matjoukann-peyi moun-doubout ek matjoukann-peyi
politik, plis pase tout larestan. Epi lide-douvan taha eti matjoukann-peyi
politik la liannen ek matjoukann-peyi mès-longsay la nan wach-lavi toulejou an
peyi men fok toulong depareye yo nan dekantjay politik ek sosial la, lèspri
Franz Fanon taha, "Dabò-pou-yonn, se goumen pou wayalachi-politik
peyi a ki ka deblotje mès-longsay-peyi a, ka wouvè tout lapòt
kabechinen-djezinen ba y".
Mès-longsay-peyi
a pa la anni pou chaye larel-kòtòf ek lèspri-kabeche-lavi men pou
janjol-dekantje tan-ka-pase a eti ka kavale y, ka tjoke y, aleliwon-galba ek
san jenhen rete, se pou y se vire depenn-kare larel-kòtòf li ek
lèspri-kabeche-lavi y, toulong-ale, se nan lèspi taha eti Stuart Hall te
matje "culture is always a translation". Se nan lèspri
taha tou, eti mapipi-eskwaya Edouard Glissant an te ka tann ek konprann (tann
se yonn, tann ek konprann se de), lide-chous zeskayè ankreyolaj li a, an
pimpe-aleliwon san wabap ; isiya la, lakay mapipi-eskwaya
kabechè-dekantjè-sosial Jamayik la tankon lakay mapipi raratè-plodayè Matnik
la, se plis pasay la ki fondok ("ladje an tonlonmel-peyi pou anlòt
tonlonmel-peyi" kon Edouard Glissant te ka matje) ek se pou sa chak
peyi pou ka depareye yonn epi lòt. Ou pa sa rive ladje an tonlonmel-peyi pou
anlòt tonlonmel-peyi si tout se peyi a se menm, si tilili tè-danme-mitan-lanmè
Gwadloup la (1.628 km2) se rive pase anlè, twaze, Dòmnik Mòn
Djabloten an, pou ale fè lèwdou-tjè-koko de sese tete-doubout epi Matnik ;
oben si bidim peyi-kontinan Gwiyann lan (83.846 km2) se menm epi ti
tjoutjout tè-danme-mitan-lanmè Matnik la, 1.128 km2, 293 km londjè
lèstè ek 47.000 km2 laliman-ekonomi-lanmè. Plodari politik la
ni pou anchouste adan an mès-longsay politik ek pi douvan adan an
mès-longsay-peyi, si se pa sa se pa lapenn, se pa an plodari politik men anni
an badjolaj pou moun debiele an mitan kabèch. Plodari politik atè-lakay-matnik
la, pa pe menm epi plodari politik atè-lakay-gwadloup la, eti limenm pa pe menm
epi plodari politik atè-lakay-gwiyann lan. Se pa anni pou laliwonn/tan-ka-pase
a ki pa pe menm, an peyi pou anlòt peyi, delè adan an menm laliman, an menm
peyi, pe ni piziè lakou-moun-natifnatal (anni pran anlè Gwiyann pou sa) ek
yonn-pou-lòt, yo pa ni menm rarate tan-ka-pase a, yo pa nan menm sistenm
lang-pale a.
Gouvelman-peyi
franse a, limenm, adan an sistenm depareye se laliman-peyi y la, yonn epi lòt,
eti Ewòp Yonnife (Topay Lisbòn lan nan 13 Desanm 2007) te mande y mete nan
brann anfwa ; se konsa an ti kabwatè kawbe-gouvelman te mande se politikè
Gwadloup la mete an lèspri krann nan kabèch yo ek mande pou Gwadloup se trape
an lanmen-gouvelnaj laliman-peyi franse. Ek si prèmie dwel plodari Sèy Lètchimi
an te adan lèspri depareyaj taha, se se bòtò-bòtò, dezienm dwel la te vire
towblip adan kakatri "l’outremer français" a, blo.
Rarate-gouvelman franse a ka di "les outremers" pou
moun se konprann sa eti yo chak nan an liannaj sui generis epi
Repiblik franse a ; se te sa "intérêts propres au sein de la
République" la, pa ni de moun-politik, ale wè moun nan peyi
a ki te rive konprann sa. Nan menm balan an, an konpanyi moun-politik ki leve
oben pase adan PPM, ka badjole asou an "nation martiniquaise" ek/oben "peuple
martiniquais", se pa anni Sèy Lètchimi oben Man Konkòn, ni anchay
dòt ; si ni an "peuple martiniquais" oben
an "nation martiniquaise" rel-rive y se
wayalachi-politik la, se plis pase pou rive nan apiye-asou-pwa-kò-nou politik
la ; lavwa-regle PPM lan se, "autonomie pour la nation
martiniquaise" ek man ja matje-dekantje sa eti "nation
martiniquaise" taha ka apiye lide "autonomie
politique" la, se, ladje-bòdaj-oliwon, plis pase "autonomie
administrative" la ; la-pou-la, "se pa anni pou jere
zafè nou lakay nou" tankon PCM te ka bàt depi konsit Mòn-Wouj la,
"autonomie politique" la ka, toulong, mete an brann
an sistenm larel-tribinal ek larel-gouvelman eti fok toulong vire mete kòdjòm
ek ranbonni nan tan-ka-pase. Isiya la konsa, man tou djòsol epi sa, se pa anni
pou trape an lanmen-jere zòdi oben voye dlo, fè tiyo pase anlè tè betje ni pou
ta yo, se pou kabeche ek mete nan brann anchay larel-gouvelman ek gade wè
ranbonni yo toulong nan tan-ka-pase, se sa ki fè an konpayel-politik
gouvelman-atè-lakay la ("Autonomie pour la Nation
Martiniquaise", man se pè) pa pe vini nan menm plodari a ka
badjole "je ne suis pas pour l’indépendance, je suis
autonomiste" ek "l’indépendance" taha
se pa zafè an moun yonn-tou-yonn, ni menm an krèy-politik atè Matnik, se zafè
palpa-moun peyi-natifnatal-matnik la ek delè menm sa ka ladje palpa-moun peyi-natifnatal
la nan chimen, sa pe fèt asou an larel-gouvelnaj gouvelman franse a, sa pe rive
nan dekou an gouvelman Ewòp-yonnife, oben an toumbilaj nan rel-kalibich politik
nan Lawonn Peyi Oliwon-latè, sa pe fèt nan tout bagay taha malakse yonn epi lòt
; se pou nouvelis atè-lakay-matnik la se sispann mès bwabwa nanninannan y lan
epi badjolaj de-o-twa tèbèdje bò-chimen asou lahan-soutjenn-sosial yo pa te ke
pe trape si Matnik se rive nan wayalachi-politik ; ehe, gouvelman franse a la
ka abwogat li may-an-may anlè yo, yo pa menm sav. Ki palpa-moun-peyi
natifnatal-matnik esa lè se kabwatè-politik la pa fouti tann, ni konprann, se
pa jòdi gouvelman-peyi franse a ja vire do ba gouvelman-peyi lanmen-asou-tjè a
(Etat providence, nan lang franse kabeche-politik Maslen Nado a)
ek lè an gouvelman-peyi ka ladje sosial la, se pou se laliman-peyi y la (oben
peyi ki anba jouk li) kontel Gwadloup, Gwiyann ek Matnik, Senbarth ek Senmaten
nan Karayib la, se kabeche an gouvelnaj atè-lakay, toulong pi nan depareyaj
yonn epi lòt ?
Isiya
la konsa, se pa anni pou wach sosial Matnik la ki pa pe menm epi wach sosial
Gwadloup la oben wach sosial Gwiyann lan (se katel-dekantje-longsay sosial la
toulong anba jouk tan-nanninannan-longsay sosial peyi a ek, nan menm balan an,
isiya la konsa, anba jouk an liannaj, toulong yonn-tou-yonn, epi gouvelnaj
sosial La-Frans lan adan chak se peyi taha), ni menm laliwonn/tan-ka-pase
Matnik la ki pa pe menm epi laliwonn/tan-ka-pase Gwadloup la oben
laliwonn/tan-ka-pase Gwiyann lan, se pou chak se peyi taha (oben laliman-peyi
La-Frans taha) ki pa pe trape menm rel matjoukann-peyi sosial, se pou se tann
ek konprann tou, menm rel matjoukann-peyi moun-doubout, matjoukann-peyi
branbrann-kòtok, matjoukann-peyi mès-longsay, matjoukann-peyi laliwonn fondas
(kontel gaz anba-lanmè Karavel la, sab bò-lanmè a, wòch karyè laliman Prechè ek
Senpiè a), matjoukann-peyi laliwonn vire-faktorele (kontel dlo lizin Vive a
oben bwa Ajoupa-Bouyon an), matjoukann-peyi politik (kontel progranm Ehèn Lakay
la nan gawoule-politik Sèptanm 1870 la, progranm politik OJAM la epi anchay
dòt) jik matjoukann-peyi boutou-defann-peyi, tousa.
Mi
se sa mi ! Palantjè-peyi natifnatal-matnik la te ka plere ba moun "l’Etat
se désengage" pou te konprann gouvelman-peyi franse a ka bat dèhè
gran balan, delè latje y kwennse nan fant-katje y anba tilili kout-wòch wach
sosial atè-lakay-matnik la, ek ka ladje se bwa-kabwataj la ba yo ; an
jeray zie-ka-pete-anlè-gidon epi fè-palmarès-majò-pit-kok, brile tout
matjoukann-peyi politik natifnatal-matnik nan venn-twa lanne ki pase ek menm
epi senk lanne diskoupaj nan gouvelnaj anni-jere taha, 2010-2015, dekinay
sosial eti se anni konpayel wayalachi-politik ka pòte pa te jenhen rive pri.
Pàs pou matjoukann-peyi politik ti ka pe vire faktorele, pianmpianm, nan
dekou an leve-doubout sosial oben politik, nan venn-twa lanne taha, Matnik pa
faktore se se an zizin matjoukann-peyi mès-longsay-peyi, ayen toubannman ;
pa menm vidjozite se lawonn-bèlè a eti fok se mete anlè kont venn-twa lanne
gouvelnaj palantje-peyi taha. Se pa pou ale konprann man la ka lonje dwèt asou
se palantjè-peyi, adan yo ni anchay moun ki pou wayalachi-politik la, se se nan
pawol, men kabwataj politik MIM lan eti pa te jenhen adan piès lèspri
wayalachi-politik depi 1981, te leve an bidim lanm-a-kouri chous-kòtòf franse,
depi nan se krèy-politik chous-kòtòf matnik la (kontel PPM oben FSM, tousa) ek
pou MIM ki pa ka matje ayen, bidim lanm-a-kouri taha vini kouri nan mitan se
konpayel li a ; anchay konpayel-politik MIM te ja ka badjole, dwe mitan
se lanne 80, yo adan MIM men yo pa pou wayalachi-politik la, yo palantjè-peyi
men yo anni pou ARU oben tjek kawbe-gouvelnaj yonn-tou-yonn ek sa te ke an
fondas wouvè karetel politik, ti pa-mache yonn-dèhè-lòt Eme Sezè a.
Konprann
plodari Sèy Lètchimi a kòdjòm, nan prèmie dwel la se pou mande an
kawbe-gouvelman atè-lakay, bagay ki ka bay nan tout se peyi Ewòp la (16 "lander" Almay
la, "Comunidad Autónoma" Espany lan, "Giunta
regionale" Italia a, "Gewest" Beljik
la, tousa), anni La-Frans ki pòhò pe rive nan rel gouvelnaj politik taha men yo
nan chimen, dawlakataw daw. Ek se pou wè, nan mwa ek lanne ka vini tjek
gouvelman franse pran douvan mande-trape matjoukann-peyi politik ek
kawbe-gouvelnaj se moun-politik Matnik la. Se sa ki ja rive Gwadloup, lè lanne
pase kabwatè kawbe-gouvelnaj Les Outremers la mande se
kabwatè-politik Gwadloup la pou pran "autonomie" yo.
Sa te nan menm lèspri epi plodari kabwatè-gouvelman franse a nan 2008, lè atè
Bastè misie te di ba moun "Je suis à la tête d’un Etat en
situation de faillite" ek te mande se kabwatè-politik Gwadloup la
pou ale èche lahan-palantje-ekonomi nan Karayib la ek kontinan Amerik la. Pa te
ni pa yonn adan se kabwatè-politik Gwadloup la pou mande y matjoukann-peyi
politik ek matjoukann-peyi kawbe-gouvelnaj ek sistenm-tribinal ki pou liannen
epi sa. Konsa kabwatè-gouvelman franse a te rive rive atè Matnik, Eme
Sezète tjenbe y fò ek di y, pawol tenmolizè y la, "nous avons
besoin de vous car c’est grâce à vous que nous subsistons", an
pawol lòlòy konsa pa ka rive pri nan lang natifnatal-matnik la. Anmwe nou
mele ! Nan dezienm wonn plodari kabwatè-politik kawbe-gouvelnaj Matnik la
(man se mete tout fidji maplera mwen douvan rel-doubout politik misie
Daniel Marie-Sainte ek Francis Carole, lè yo ka teste se pa Sèy Lètchimi ki pou
ale pran pawol ek kabwatè-repiblik franse a, man tou djòsol tann sa), se pou y
te vire towblip adan vie plodari kantekantaj sosial Eme Sezè a, tout bagay ki
ka bat ladeviran epi lide an gouvelman atè-lakay la oben pi flòkò ankò an
kawbe-gouvelnaj atè-lakay tankon CTM lajounen-jòdi ; ek menm pi nan
fondok, epi an karetel gouvelnaj laliman-peyi eti sistenm-gouvelman La-Frans
lan la ka mete nan brann, pianmpianm, depi "bàt ansanm" Olivier
Guichard la, oliwon lanne 1976. An Kawbe-gouvelman atè-lakay se pa anni pou
mete larel-gouvelnaj franse kòdjòm epi wach sosial Matnik, se pou mete
larel-gouvelnaj atè-lakay-matnik nan brann ek ranbonni yo longsay-ale, nan
dekou wakle-boulin sosial la, oliwon-latè, eti teknoloji pòte-nouvel ek
kouri-nouvel ka toulong ba balan vire kare longsay, ka mande trase-welto-rive
krache-dife, nan dekou an bidim jout ekonomi latè-wonn ; Matnik pa pe ka
rete adan ekonomi anni-debatje-machandiz li a ek se larel-gouvelnaj la ka mande
vire kabeche toulong pou trape an jeray nawflaw se matjoukann-peyi a. An
gouvelman atè-lakay pe rive, nan an prèmie wonn mete larel-gouvelnaj nan
brann eti ka fè kontaj-matjoukann lan ek trase welto-rive pou pa se pèdi tout
nan anni an kou men se anni an gouvelman natifnatal-matnik ki pe rive mete
larel-gouvelman nan brann pou vire faktore matjoukann-peyi ki se lavannen ek
pou anchay adan matjoukann-peyi taha ki anchouste adan kare-peyi Karayib la, se
anni an gouvelman natifnatal-matnik ki se pe ni djokte pou ale pran lang
kantekant epi kontel gouvelman Repiblik Trinidad ek Tobago a oben Repiblik
Pòte-kole Gwiyana a epi woltonn petrol li a, si konte an bidimblo, an
lanm-a-kouri petrol vini echwe nan sab drivayaj Sentàn lan.
Pou plis: Pimpe Isiya la
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire