Rel-doubout sosial djezinè-mizik la
Nan lèspri moun-matnik,
djezinè-mizik la se an vakabon lanmen-asou-tjè eti ka pòte, longsay-ale, nan
kare-zobray yonn-a-lòt la, nan lakou a, nan lakou-peyi a, nan peyi a. An
vakabon lanmen-asou-tjè, se pou se tann ek konprann, dwe isiya la konsa, an
moun ki fouben se larel-kòtòf sosial la, jik delè nan djoubap epi yo, epi
menm rel-lèspri-konprann-lavi moun-yonn-tou-yonn lan, men pa la pou
toumbile lavi moun, ni menm gade wè ranbonni lèspri moun nan lide taha eti
mizik ka pòte an rete-dous nan mès moun ; an djezinè-mizik se pa nepi an
kabwatè sosial ni menm an badjolè politik. Lang ek mès-longsay-peyi kreyol
atè-lakay-matnik li nan fonfonn kabèch li, epi menm anba bra y, djezinè-mizik
atè-lakay-matnik la ka fè an trase-djezinen kouri lawonn, alagadigadaw.
Nan matje man toulong
matje mizik tankon prèmie trase-djezinen nan mès-longsay-peyi Matnik la, lide
taha eti se gangan natifnatal-matnik la (ek owala an moun se rete sonhe
gangan y, se pou an lang natifnatal se sonnen) pa te pe apiye asou dòt
trase-djezinen si se pa te mizik, pou pran seraj fok te pran seraj an barank
nan mitan tilili lang-pale ek mès-nanninannan ki te ka kouri lawonn krèy
ninang-founang ek nèg-mawon nan tan taha. Djezinè-mizik la se pa nepi
raratè-kont lan eti li tou pa ka ale nan fondok trase-djezinen y lan, anni pou
fè lawonn nan an lang-pale ki pa fouti depenn aleliwon-galba ek ka toulong veye
asou an lang-pale lòtbòtsay pou se kouri lawonn an divini, men djezinè-mizik la
pe rive fè siyak nan mitan an tilili son-mizik
oliwon-latè. Nan mizik la tou, lang-pale a fondalnatal, se lang-pale a ka
fè son an, "menm mizisien ka pe jwe, se gàm bel mo y ape di,
kèlèkèkè yo pa sav sa ka pale", se anni nan an lang, pale
ek matje, otila moun-asou-latè ka djezinen, tout bagay an moun se djezinen, se
pou y kabeche y avan.
Lamenm-la, se pou se
tann ek konprann sa eti rel-doubout sosial djezinè-mizik la liannen kare-bare
epi rel-doubout lang trase-djezinen an nan lakou-peyi a, nan peyi a ; ek, nan
dekou an lang anba-jouk tankon lang natifnatal-matnik la, trase-djezinen an
(nan mizik oben nan sinema oben nan rarate-kabechinen, tout se sèt
trase-djezinen an, lajounen-jòdi moun ka konte nèf trase-djezinen) ka toulong
gade wè janbe laliman lang-pale anba-jouk la pou tjoke lang-pale depotjolè a,
sa eti ka fè moun depenn djezinè-mizik la, menm tjokè-mizik, tankon an
tanbou-de-bonda ek ba y rel-doubout sosial vakabon taha, an zitata eti "an
ti moman doubout la, (ja) pran loto monte Makouba",
si se pa ja rive nan anlòt kontinan otila y pa konnèt pèsonn nan piès peyi, ni
menm pa sa pale piès lang-peyi nan kontinan taha, anni pou ale badjole an
pawol-rapòte tankon, "mizik pa ni laliman-peyi".
Se pa anni lang lan ka
pe fè an laliman-peyi, nan an menm peyi, piziè lang pe rive ka kouri lawonn, fè
moun pale ek depale, fè moun matje ek konte, ni menm mès-longsay-peyi a ; an
peyi se, dabò-pou-yonn an laliwonn/tan-ka-pase ek owala tan-ka-pase, se pou se
konprann ek kabeche an anzobraytaj politik longsay-ale epi, may-an-may, an
tilili larel-kòtòf, toulong pi bililik-longsay eti moun, djezinè-mizik oben
tjokè-mizik nan mitan yo, ka pe apiye, pianmpianm oben doum-apiye, silon rel
anchoustaj yo nan fondok mès-longsay-peyi a ek rel sa-pale lang natifnatal la,
nawflaw oben kòdjòm. Si an lang natifnatal, ale wè an langayelaj anchouste,
fondok pou se kabeche ek djezinen se larel-kòtòf la nan mizik, se pou se tann
ek konprann sa eti menm lè nou nan an dekou kouri-lawonn-karayib, an wach
mès-longsay-peyi ki se leve atè Matnik pe kouri lawonn ek vire leve nan anlòt
peyi Karayib la epi se menm larel-kòtòf la oben toumbile yo, pou vire atè
Matnik lanne dèhè epi dòt larel-kòtòf, tousa ; lang natifnatal la oben
langayelaj anchouste taha ka vire kabeche se larel-kòtòf la, se se
pianmpianm ; se bèlè-dòmnik la ni près menm
larel-kòtòf epi se bèlè-matnik la, ka pe sanm delè kon de pok-dlo tankon nan
bèlè-djouba atè-dòmnik la ek gran-bèlè Sentmari a, atè-matnik, men pale-kreyol
dòmnik la pa ka kabeche bèlè a nan menm rel-konprann epi pale-kreyol matnik la
eti ja pi kare nan zobray li
pou matje moun atè-lakay-matnik pe ka matje y aleliwon-galba.
Se pou se tann mizik la tankon an bidim wach bililik-longsay ; mizik nanninannan oben mizik letjete-nan-divini, mizik atjolman oben mizik pou dèmen, chak tit mizik ka fè moun tann an rete-sonhe tan-nanninannan, an vire-kabeche mizik douvan, an kabeche ek defarouche laliwonn/tan-ka-pase epi an pran-letjèt-nan-divini nan menm balan an, an kanmouzaza kalagway eti laliwonn/tan-ka-pase a ka soukre nan fidji moun chak jou leve. Nan bililik-longsay karayib la, se mizik la, plis pase tout larestan trase-djezinen, ki te fè liannaj sosial la, bay nouvel, pòte nouvel ek kouri nouvel, apre mete moun yonn epi lòt, kabechinen an tilili yonn-a-lòt la nan doukou an sistenm faktoraj, kawbe-bitako ninang-founang lan, te ka mete moun yonn bò lòt nan an jout rayi-ras-nèg-ginen, san-manman. Se mizik la, plis pase tout trase-djezinen, ki te pe fè lang natifnatal-matnik la kouri lawonn, toumpotjole wanniwannan-kreyol anni falfrèt kawbe-bitako a nan an lang-langayele ka rarate ek kabechinen kalagway laliwonn/tan-ka-pase a, se tousa ki fè si djezinè-mizik la trape an lanmen-asou-tjè menm nan vakabondaj (se pa anni pou drivaye, ni anchay fè-koraj ek menm fè-kakol tou) asou de laliwonn/tan-ka-pase, ta franse a eti frèt kon nen chen ek ta atè-lakay-matnik la eti pou trape plis laliman kouri lawonn, jik dekouri lawonn, vire kouri-lawonn.
Ki chimen mizik te ke
pran pou vini prèmie trase-djezinen nan wach-lavi se moun natifnatal-matnik la
? Ki lèspri-peyi esa, mizik nan wach moun toulehou men djezinè-mizik la se an
vakabon ? Ki lang-pale/lang-matje eti mizik matnik la, tou trase-djezinen eti y
ye a, ka palantje ? Es mizik la, pou trase-djezinen eti y ye a, se djok pou
rive vire leve laliwonn Matnik la ek, nan menm balan an, anchouste tan-ka-pase
a ? Es se djezinè-mizik la ki ke rive fè djoubak kabwatè-politik la, fè pou
moun se fè yonn nan an lakou-peyi ? Nan dekou wakle-boulin sosial la,
wakle-boulin teknoloji tankon wakle-boulin toumbele lavi-toulehou, eti ka mete
moun yonn-tou-yonn ka miyonnen lapo-fidji yo, ki mizik ek ki chous-kòtòf mizik ke
sa fè moun fè-yonn nan an peyi oben an lawonn-peyi ?
Se pa anni pou vini badjole gangan nou te ka kwenyen tanbou-djouba, bay kalinda bèlè, pou an fanm se "pran balans peze la chair humaine", se pi douvan pase blèz-kò eti mizik la ka chaye, vire kabeche, se se pianmpianm an lèspri-peyi, an kanman-kòtòf, an doubout-moun-asou-latè fondalnatal nan laliwonn/tan-ka-pase natifnatal-matnik la. Nan dekou wakle-boulin teknoloji pòte-nouvel la, mizik grif-an-tè-matnik la ladje djokte-mete-nan-brann pòte-nouvel oben kouri-nouvel li a, "gran bri ka kouri, an tout lari se an sel welele, a Rivière-Pilote, yo touve de moun ki rete kole", se pou djezinè-mizik la vini ka anni miyonnen lapo-fidji y ek depotjole tout se larel-kòtòf lang natifnatal-matnik la, "ti mè mank, ou ka mantje mwen", pi douvan ek nan fondok, wouvè gran lapòt ba mès-lonsay-peyi gran-dewò, lòtbòtsay Lanmè karayib la ek "fè-yonn anba-lanmè" y la, tout bagay ki ka fè pou yich-djok-peyi a se gare chimen divini.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire