Depi
ninang-founang jik mafoudja-politik
73.000 adan moun
ki ka vote atè Matnik te ale vote ba an joutè-politik chous-kòtòf franse, La
France pour tous les français. Lamenm-la, se pou ke tire owonzon 12 a
15.000 franse-an-frans ki ka rete atè Matnik adan ek pou fè de-o-twa dekantjè-politik
mawon asou chenn-liannaj sosial la, tann ek konprann,
moun-peyi-natifnatal-matnik pa pe ka vote nan jout-politik la-frans otila se
anni franse (ek se rel-pòte sine qua non lan) ki ka vote.
Lamenm la tou, se pou konte an gwo konpanyi konpayel sosial ek/oben politik,
konpayel-politik peyi-natifnatal Matnik la, nan leve-doubout Wouj-Vèw-Nwè a, ki
te ka chwichwi nan zorèy moun pou yo te ale vote ba joutè-politik La
France pour tous les français taha apre yo te ale vote ba Union
Populaire anlòt larel politik anni jakoben, menm La-Frans taha.
An bidim konpanyi moun
ka rete atè Matnik te ale vote ba joutè-politik La France pour tous les
français eti nan menm balan an, ki yo le ki yo pa le, se joutè-politik
wayalachi moun-ràs-blan an ek se pou te konprann, yonn, an bidim konpanyi
moun-matnik pa ka konprann an patàt nan politik franse a menm lè yo sa pale
franse djol-pwenti ti-lanbouk bòdaj Paris a, tout tjanmay-lekol te ja sav
kabwatè-repiblik franse a te ke vire pase ek se media franse a te ka bloublou
moun pou joutè-politik La France pour tous les français te
rive dezienm, tankon an dife-kore-dife pou se katel-dekantje-longsay sosial la
pa te pran chous nan size-koze politik franse a. Si piplis moun atè Matnik te
ka konprann, yo te ke sa konte kò yo ek wè adan an jout-politik
kabwatè-repiblik franse, Matnik tankon laliman-peyi La-Frans pa ka peze an
grenn pwa-wouj nan kaka an kapistrel vide-kannaval Foyal. Se pou se tann ek
konprann tou ; de bèlè-pitje a, nan bidim konpanyi moun taha eti pa ka konprann
an patàt nan politik franse a, ni an gwo konpanyi ki ka rete Matnik
zoklit-doubout men lèspri yo ka drive An-Frans ek sa tou-yonn, se pou wakle
boulin djigilòp Matnik tankon peyi-asou-latè. Pi nan fondok, La-frans drivayaj
lèspri a ni anchay lonji-laliman nan Afrik eti yo ka pran pou an
laliman-peyi-la-frans, delè pou an peyi oben an koulè-lapo-fidji. Se pa ti kout
nan lèspri eti piplis moun-matnik la kout nan lèspri, jik pou an lwijanboje
ek/oben an majorin ki ka fè bann-twel-peyi wouj-vèw-nwè flakse nan lari Foyal
la (an bann-twel-peyi se toulong pou branbrannize an kan nan fè-
kakol politik anba kout swel an peyi lòtbòtsay oben djoubap sosial rache-koupe
lè se kabwatè-djoubak la se moun peyi-lòtbòtsay ek pa ka tann mach ; ek
nan bann-twel-peyi taha, wouj la eti ki pi pre baton-pòte a se pou trase
rel ranboulzay sosial la) te ka chwichwi nan zorèy moun pou yo te ale
vote ba joutè wayalachi moun-ràs-blan an. Matnik se 304 a 306.000 moun ka
vote eti owonzon 55% adan yo pa ka jenhen ale vote, lè w tire 12 a 15.000
franse-an-frans ki ka rete ek djoubake atè Matnik pou an tan fann, oliwon twa
lanne, ek eti moun Matnik pe ke jenhen sa bloublou kanman politik yo nan an
jout-politik franse (se moun taha pa ka ale vote lè se jout-politik
atè-lakay-matnik ek se pou sa jout-politik plodayè-politik Matnik pa ka
menyen35% votè), kannan moun natifnatal-matnik ki ka ale vote nan an
jout-politik franse pa ka menm pe toumbile dezienm desimal la nan rel-konte
asou 100 moun, an joutè-politik franse. Se pou konprann, sa eti an konpanyi
konpayel, si se pa piplis konpayel, chous-kòtòf moun-peyi-natifnatal-matnik la
eti yo ka malakse epi an chous-kòtòf moun-afrik, nan lang an-frans yo a, ka
bwabwatize moun-peyi-natifnatal-matnik la, plis pase kabwatè yonn-tou-yonn MIM
(Mouvemnt Indépendantiste Martiniquais) lan ki toujou konnèt an moun
"zie nan zie" a, jik pou rive ba nouvel sokodong papa oben manman an
moun nan djoubap politik epi y, nan konsit politik li, ek jik ni an konpanyi
brèbrè-mouton ka bat lanmen ba y. Tousa pou se dekantje ek konprann bidim
dezas politik taha eti nan rel anlè dezas politik 10 Janvie 2010 la, tankon
rive-jik-bout 35 lanne badjolaj politikè ki depotjole tout an mès-longsay-peyi
politik eti se konpayel wayalachi-politik atè Matnik la te kabeche ek mete nan
brann, pianmpianm, depi Desanm 59.
Mafoudja-politik
atè-lakay-matnik la (pi sousèkè pase ninang-founang 17 ek 18enm siek
la yo pa te ka fè ganm pale franse-bannann ba moun, pòhò te ni bannann nan tan
taha), pa fouti kabeche wach-kòtok politik Matnik si se pa pou voye y nan
lanmè-ble Lezenn lan oben lanmè-ble Pasifik la, nan tjèk peyi oben laliman-peyi
anba jouk La-Frans eti yo ka jik kriye "métropole" epi sa. Ki peyi
esa, lè moun pa sa menm depenn-dekantje kontinan an (Amerik isiya la konsa) eti
yo ka ale vini anlè y la ? Ki plodari politik esa, lè se kabwatè-politik
palantjè-peyi a, pa sa menm rive chape anlè badjolaj politik,
jou-ale-jou-vire, franse a ? Ki plodari palantje-peyi esa, lè grenn koko-zie se
konpayel-politik la ka pete anlè plodari sosial se jakoben franse a, ek pa
fouti konprann an politik sosial pa ka tjenbe nan tan-ka-pase si pa ni an
lanmen-gouvelnaj pou vire kabeche toulong-ale ? Ki karetel-ale politik, lè
plodari politik la pa fouti depareye politik ek sosial ek rete pri nan
anni-mande-trape-branbrann-kòtok la ?
Ninang-founang 17 ek
jik mitan 18enm siek la, magre tout nèg-mawon nan fè-kakol atè
Matnik ek nan peyi-karayib oliwon, pa te fouti leve zie, pete laliman bitako
eti y te mare adan y lan, menm si, dwe mitan 18enm siek la,
otila depreyaj rel-doubout sosial eti betje a te fè nan mitan krèy ninang
founang, se pou yo te vini krèy sosial san an konsians sosial, epi pi douvan
pou an fè-koraj te pe bay la-pou-la, delè plis pou koubare fè-kakol nèg-mawon an
pase pou fè an chous-kòtòf sosial. Nan lide taha eti tout fè-koraj ka pe leve
tankon an chous-kòtòf sosial ek menm, pi douvan, an fè-pou-tout-moun (principio
de totalidad) eti nan lavi-toulehou ek nan tan-ka-pase, ka pe dekatonnen,
pianmpianm. Leve-doubout pou tòt-ranmande lajounen-jòdi a adan fè-koraj taha ek
nolfok fè-kakol nèg-mawon an eti limenm pa te toulong ni an peyi dèhè y, nan
lèspri "peyi wach-kòtok" se prèmie matje-plodaye Edouard Glissant an.
Se pa anni pou lonje dwèt asou an fè-koraj atè Matnik, atè Gwadloup tou, eti ka
toulong gobe djol-koule ek plere pou rive nan an menm rel sosial epi La-Frans,
ek pa menm fouti depenn gouvelman franse ki ka pòte potjel sosial taha tankon
an gouvelman peyi-lòtbòtsay, rive tann ek konprann Matnik (Gwadloup ek Gwiyann,
tou) pa se pe nan menm rel dekatonn sosial epi La-Frans ; ek se anni an
gouvelman, se se an gouvelman atè-lakay, ki se pe rive kabeche an politik
sosial ki ka apiye anlè an kontaj kare-bare tout se matjoukann-peyi a.
Si, nan dezienm wonn
lan 73.000 moun atè-lakay-matnik te ale vote ba joutè wayalachi ràs-betje
a, nan prèmie wonn lan se te 87.929 moun ki te ale vote ba se joutè chous-kòtòf
sosial La-Frans lan, nan konprann kòdjòm chous-kòtòf sosial la fondok nan an
sistenm-gouvelman franse a otila gouvelman an anni la pou kawyadole jik kabwate
tout lavi sosial la epi an larel-gouvelnaj ki yonn-tou-yonn ek ka bat nan menm
lèspri ek djokte ba tout moun, depi mayonmbo Plato Larzak la, An Frans, jik
filotè Tatann lan atè Matnik pase Awala-Yalimapo wè lakou kalina a ka
trese yamatu depi nanninannan, rive Mo‘ore’a anba gouvelman
wagan Tahiti a, depi 1788 pou 1880, lanne eti Teri'i Tari'a
Tera'atane (Wangan Põmare V) te ladje lanmen douvan
gouvelman frans a. Se nèhè sa ki te fè joutè-politik Union Populaire la
te sote wè tousa moun kouri ale vote anlè tit-fanmi li, konprann se li ke sa fè
an bagay ba yo, nan an sistenm politik otila se pa jenhen an moun,
yonn-tou-yonn, ka fè an mete-nan-brann politik, an larel-gouvelnaj tousa, men
an tilili kawbe-gouvelnaj politik pou repiblik eti y ye a, depi se krèy-politik
la, se lawonn-defann-tòt-djoubakè a, se krèy-palantje-tòt-genyen an, se
kawbe-mete-nan-brann sosial jik se kawbe-gouvelnaj politik la ek pou
gouvelnen eti se toulong gade-pou-douvan, se pou konprann tan-ka-pase a
fondalnatal (poto-mitan menm) nan mete an gouvelnaj politik nan brann ek se
toulong nan gade sa ka fèt adan dòt peyi oliwon, nan an doukou ekonomi
latè-wonn ek menm mès-longsay-peyi latè-wonn.
Depi ninang-founang
wabap 18enm siek la, jik mafoudja-politik pipirit 21enm siek
taha otila teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel ka dekatonnen aleliwon-galba,
leve-doubout sosial la se anni pou lonje dwèt asou rayi-ràs-nèg-ginen ki ka
bay atè Matnik, jik pou mande gouvelman franse a pou se lonje pal nan kore
isenbokte krèy betje a eti se sobreka politik, ekonomi, mès-longsay-peyi ek
sistenm-tribinal li. An sistenm mete-anba-jouk kòtòf (krèy ràs-moun sosial
betje a) ki fondok pou flouze an mete-anba-jouk peyi-lòtbòtsay eti pa pe nan
larel liannaj peyi-oliwon-latè lajounen-jòdi, tout se peyi a adan an pòte-kole
yonn-a-lòt otila menm si ni pi-piti-pase-lòt, se gouvelman atè-lakay la vini
fondok pou vire faktore matjoukann-peyi politik ek sistenm-tribinal toulong-ale
pou tjenbe liannaj la. Se an bidim katel-dekantje-longsay man se kabeche
isiya la konsa, se pa anni pou plodaye apre mapipi-eskwaya Guy Cabort-Masson
an "gouvelman franse a ka pòte an zekal-fere defann
doubout-nan-lavi se betje a", se plis pase sa, an koubaraj ek an
depotjolaj tout se yonn-a-lòt nanninannan an, pou yo pa se jenhen trape an
chous-kòtòf sistenm-tribinal pou ta yo epi gade wè fè yo kouri lawonn latè. Se
anni an gouvelman atè-lakay oben natifnatal la ki pe rive ba se yonn-a-lòt
nanninannan taha an chous-kòtòf sistenm-tribinal, fè yo tjenbe an kalibich nan
tan-ka-pase ek pou rale bwa anba dife wakle-boulin teknoloji a, nèhè menm
anfiankannen wakle-boulin sosial la eti se pa jenhen an mete-nan-brann
lakou-peyi a asou pwa kò y men toulong bagay ka rive blo anlè moun nan tout se
larel-gouvelnaj franse ek ewòp-yonnife taha.
Nan an peyi san
gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal, kontel Gwadloup, Gwiyann
oben Matnik, leve-doubout sosial se pa anni pou kole moun yonn bò lòt ek mande
trape plis branbrann-kòtok, "sé pou laviktwa nou ka alé" (tankon "se
anni pou genyen nou ka goumen") nan kreyol dòmi-dewò se gran-mèt
lavwa-bèlè-matnik la, oben "nou ka maché pou réparasyon"
("nou doubout pou trape tòt-ranmande pou sistenm ninang-founang gangan
nou te pase") se badjolè gangan-afrik la konsi gangan an se te an moun
nan zo ek lapo, tankon an lo badjolè plodari sosial ek/oben plodari politik ka
konprann ; se dabò-pou-yonn pou trase an plan-divini pou yich-peyi-dèhè pa se
pèdi tousa, branbrann-kòtok ek djokte sosial douvan sistenm-tribinal eti
yich-peyi douvan (depi gangan jik anman-apa) te genyen pou ta yo. Lamenm-la,
de, leve-doubout sosial la eti se pa menm ek leve-doubout politik la ki la anni
pou se mete an chous-kòtòf natifnatal nan brann pou yo se tjenbe nan
tan-ka-pase, ka toulong veye anlè rel ladje-ba-yich-dèhe nan se matjoukann-peyi
a ; nan dekou an leve-doubout sosial, twa, se tout se matjoukann-peyi a eti
moun ka pe pòte mete adan, matjoukann-peyi moun-doubout-djok, matjoukann-peyi
kòtok, matjoukann-peyi mès-longsay-peyi ek matjoukann-peyi politik plis pase
tout. Pou an leve-doubout sosial se rive jik bout, se se anni rive tjenbe nan
tan-ka-pase, lè pa ni an gouvelman atè-lakay pou vire ba y balan toulong-ale,
nan dekou se kontaj-matjoukann lan, tout matjoukann-peyi, nan dekou vire-faktore
matjoukann-peyi, kat, fok sa anchouke matjoukann-peyi kare-peyi-oliwon
jik peyi-lòtbòtsay ki ka pe debatje nan dekou bidim dekatonn teknoloji
pòte-nouvel ek kouri-nouvel. Nan wabap, pou gouvelman atè-lakay oben natifnatal
eti Matnik pa jenhen te ni pou ta y, se leve-doubout sosial la eti ka pe, senk,
akousinen wakle-boulin sosial ki ka debatje chak jou toulong pi
rache-koupe, jik fè moun ale vote pou koubare tòt-genyen yo nan
sistenm-gouvelman franse a, dezas politik 10 Janvie 2010 la oben vote ba joutè
wayalachi ràs-moun kokaz la, bidim dezas politik 27 Avril 2022 a.
Pimpe isiya la konsa
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire