dimanche 22 mai 2022

Plodari 22 Me 2022 a

 

Depi ninang-founang jik mafoudja-politik



73.000 adan moun  ki ka vote atè Matnik te ale vote ba an joutè-politik chous-kòtòf franse, La France pour tous les français. Lamenm-la, se  pou ke tire owonzon 12 a 15.000 franse-an-frans ki ka rete atè Matnik adan ek pou fè de-o-twa dekantjè-politik mawon asou chenn-liannaj sosial la, tann ek konprann, moun-peyi-natifnatal-matnik pa pe ka vote nan jout-politik la-frans otila se anni franse (ek se rel-pòte sine qua non lan) ki ka vote. Lamenm la tou, se pou konte an gwo konpanyi konpayel sosial ek/oben politik, konpayel-politik peyi-natifnatal Matnik la, nan leve-doubout Wouj-Vèw-Nwè a, ki te ka chwichwi nan zorèy moun pou yo te ale vote ba joutè-politik La France pour tous les français taha apre yo te ale vote ba Union Populaire anlòt larel politik anni jakoben, menm La-Frans taha.

An bidim konpanyi moun ka rete atè Matnik te ale vote ba joutè-politik La France pour tous les français eti nan menm balan an, ki yo le ki yo pa le, se joutè-politik wayalachi moun-ràs-blan an ek se pou te konprann, yonn, an bidim konpanyi moun-matnik pa ka konprann an patàt nan politik franse a menm lè yo sa pale franse djol-pwenti ti-lanbouk bòdaj Paris a, tout tjanmay-lekol te ja sav kabwatè-repiblik franse a te ke vire pase ek se media franse a te ka bloublou moun pou joutè-politik La France pour tous les français te rive dezienm, tankon an dife-kore-dife pou se katel-dekantje-longsay sosial la pa te pran chous nan size-koze politik franse a. Si piplis moun atè Matnik te ka konprann, yo te ke sa konte kò yo ek wè adan an jout-politik kabwatè-repiblik franse, Matnik tankon laliman-peyi La-Frans pa ka peze an
grenn pwa-wouj nan kaka an kapistrel vide-kannaval Foyal. Se pou se tann ek konprann tou ; de bèlè-pitje a, nan bidim konpanyi moun taha eti pa ka konprann an patàt nan politik franse a, ni an gwo konpanyi ki ka rete Matnik zoklit-doubout men lèspri yo ka drive An-Frans ek sa tou-yonn, se pou wakle boulin djigilòp Matnik tankon peyi-asou-latè. Pi nan fondok, La-frans drivayaj lèspri a ni anchay lonji-laliman nan Afrik eti yo ka pran pou an laliman-peyi-la-frans, delè pou an peyi oben an koulè-lapo-fidji. Se pa ti kout nan lèspri eti piplis moun-matnik la kout nan lèspri, jik pou an lwijanboje ek/oben an majorin ki ka fè bann-twel-peyi wouj-vèw-nwè flakse nan lari Foyal la (an bann-twel-peyi se toulong pou branbrannize an kan  nan fè-
kakol politik anba kout swel an peyi lòtbòtsay oben djoubap sosial rache-koupe lè se kabwatè-djoubak  la se moun peyi-lòtbòtsay ek pa ka tann mach ; ek nan bann-twel-peyi taha,  wouj la eti ki pi pre baton-pòte a se pou trase rel ranboulzay sosial la) te ka chwichwi nan zorèy moun pou yo te ale vote  ba joutè wayalachi moun-ràs-blan an. Matnik se 304 a 306.000 moun ka vote eti owonzon 55% adan yo pa ka jenhen ale vote, lè w tire 12 a 15.000 franse-an-frans ki ka rete ek djoubake atè Matnik pou an tan fann, oliwon twa lanne, ek eti moun Matnik pe ke jenhen sa bloublou kanman politik yo nan an jout-politik franse (se moun taha pa ka ale vote lè se jout-politik atè-lakay-matnik ek se pou sa jout-politik plodayè-politik Matnik pa ka menyen35% votè), kannan moun natifnatal-matnik ki ka ale vote nan an jout-politik franse pa ka menm pe toumbile dezienm desimal la nan rel-konte asou 100 moun, an joutè-politik franse. Se pou konprann, sa eti an konpanyi konpayel, si se pa piplis konpayel, chous-kòtòf moun-peyi-natifnatal-matnik la eti yo ka malakse epi an chous-kòtòf moun-afrik, nan lang an-frans yo a, ka bwabwatize moun-peyi-natifnatal-matnik la, plis pase kabwatè yonn-tou-yonn MIM (Mouvemnt Indépendantiste Martiniquais) lan ki toujou konnèt an moun "zie nan zie" a, jik pou rive ba nouvel sokodong papa oben manman an moun nan djoubap politik epi y, nan konsit politik li, ek jik ni an konpanyi brèbrè-mouton ka bat lanmen ba y.  Tousa pou se dekantje ek konprann bidim dezas politik taha eti nan rel anlè dezas politik 10 Janvie 2010 la, tankon rive-jik-bout 35 lanne badjolaj politikè ki depotjole tout an mès-longsay-peyi politik eti se konpayel wayalachi-politik atè Matnik la te kabeche ek mete nan brann, pianmpianm, depi  Desanm 59.

Mafoudja-politik atè-lakay-matnik la (pi sousèkè pase ninang-founang 17 ek 18enm siek la yo pa te ka fè ganm pale franse-bannann ba moun, pòhò te ni bannann nan tan taha), pa fouti kabeche wach-kòtok politik Matnik si se pa pou voye y nan lanmè-ble Lezenn lan oben lanmè-ble Pasifik la, nan tjèk peyi oben laliman-peyi anba jouk La-Frans eti yo ka jik kriye "métropole" epi sa. Ki peyi esa, lè moun pa sa menm depenn-dekantje kontinan an (Amerik isiya la konsa) eti yo ka ale vini anlè y la ? Ki plodari politik esa, lè se kabwatè-politik palantjè-peyi a, pa  sa menm rive chape anlè badjolaj politik, jou-ale-jou-vire, franse a ? Ki plodari palantje-peyi esa, lè grenn koko-zie se konpayel-politik la ka pete anlè plodari sosial se jakoben franse a, ek pa fouti konprann an politik sosial pa ka tjenbe nan tan-ka-pase si pa ni an lanmen-gouvelnaj pou vire kabeche toulong-ale ? Ki karetel-ale politik, lè plodari politik la pa fouti depareye politik ek sosial ek rete pri nan anni-mande-trape-branbrann-kòtok la ?

Ninang-founang 17 ek jik mitan 18enm siek la, magre tout nèg-mawon nan fè-kakol atè Matnik ek nan peyi-karayib oliwon, pa te fouti leve zie, pete laliman bitako eti y te mare adan y lan, menm si, dwe mitan 18enm siek la, otila depreyaj rel-doubout sosial eti betje a te fè nan mitan krèy ninang founang, se pou yo te vini krèy sosial san an konsians sosial, epi pi douvan pou an fè-koraj te pe bay la-pou-la, delè plis pou koubare fè-kakol nèg-mawon an pase pou fè an chous-kòtòf sosial. Nan lide taha eti tout fè-koraj ka pe leve tankon an chous-kòtòf sosial ek menm, pi douvan, an fè-pou-tout-moun (principio de totalidad) eti nan lavi-toulehou ek nan tan-ka-pase, ka pe dekatonnen, pianmpianm. Leve-doubout pou tòt-ranmande lajounen-jòdi a adan fè-koraj taha ek nolfok fè-kakol nèg-mawon an eti limenm pa te toulong ni an peyi dèhè y, nan lèspri "peyi wach-kòtok" se prèmie matje-plodaye Edouard Glissant an. Se pa anni pou lonje dwèt asou an fè-koraj atè Matnik, atè Gwadloup tou, eti ka toulong gobe djol-koule ek plere pou rive nan an menm rel sosial epi La-Frans, ek pa menm fouti depenn gouvelman franse ki ka pòte potjel sosial taha tankon an gouvelman peyi-lòtbòtsay, rive tann ek konprann Matnik (Gwadloup ek Gwiyann, tou) pa se pe nan menm rel dekatonn sosial epi La-Frans ; ek se anni an gouvelman, se se an gouvelman atè-lakay, ki se pe rive kabeche an politik sosial ki ka apiye anlè an kontaj kare-bare tout se matjoukann-peyi a.

Si, nan dezienm wonn lan 73.000 moun  atè-lakay-matnik te ale vote ba joutè wayalachi ràs-betje a, nan prèmie wonn lan se te 87.929 moun ki te ale vote ba se joutè chous-kòtòf sosial La-Frans lan, nan konprann kòdjòm chous-kòtòf sosial la fondok nan an sistenm-gouvelman franse a otila gouvelman an anni la pou kawyadole jik kabwate tout lavi sosial la epi an larel-gouvelnaj ki yonn-tou-yonn ek ka bat nan menm lèspri ek djokte ba tout moun, depi mayonmbo Plato Larzak la, An Frans, jik filotè Tatann lan atè Matnik pase Awala-Yalimapo wè lakou kalina a ka trese yamatu depi nanninannan, rive Mo‘ore’a anba gouvelman wagan Tahiti a, depi 1788 pou 1880, lanne eti Teri'i Tari'a Tera'atane (Wangan Põmare V) te ladje lanmen douvan gouvelman frans a. Se nèhè sa ki te fè joutè-politik Union Populaire la te sote wè tousa moun kouri ale vote anlè tit-fanmi li, konprann se li ke sa fè an bagay ba yo, nan an sistenm politik otila se pa jenhen an moun, yonn-tou-yonn, ka fè an mete-nan-brann politik, an larel-gouvelnaj tousa, men an tilili kawbe-gouvelnaj politik pou repiblik eti y ye a, depi se krèy-politik la, se lawonn-defann-tòt-djoubakè a, se krèy-palantje-tòt-genyen an, se kawbe-mete-nan-brann sosial  jik se kawbe-gouvelnaj politik la ek pou gouvelnen eti se toulong gade-pou-douvan, se pou konprann tan-ka-pase a fondalnatal (poto-mitan menm) nan mete an gouvelnaj politik nan brann ek se toulong nan gade sa ka fèt adan dòt peyi oliwon, nan an doukou ekonomi latè-wonn ek menm mès-longsay-peyi latè-wonn.

Depi ninang-founang wabap 18enm siek la, jik mafoudja-politik pipirit 21enm siek taha otila teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel ka dekatonnen aleliwon-galba, leve-doubout sosial la se anni pou lonje dwèt asou rayi-ràs-nèg-ginen ki ka bay  atè Matnik, jik pou mande gouvelman franse a pou se lonje pal nan kore isenbokte krèy betje a eti se sobreka politik, ekonomi, mès-longsay-peyi ek sistenm-tribinal li. An sistenm mete-anba-jouk kòtòf (krèy ràs-moun sosial betje a) ki fondok pou flouze an mete-anba-jouk peyi-lòtbòtsay eti pa pe nan larel liannaj peyi-oliwon-latè lajounen-jòdi, tout se peyi a adan an pòte-kole yonn-a-lòt otila menm si ni pi-piti-pase-lòt, se gouvelman atè-lakay la vini fondok pou vire faktore matjoukann-peyi politik ek sistenm-tribinal toulong-ale pou tjenbe liannaj la. Se an bidim katel-dekantje-longsay  man se kabeche isiya la konsa, se pa anni pou plodaye apre mapipi-eskwaya Guy Cabort-Masson an "gouvelman franse a ka pòte an zekal-fere defann doubout-nan-lavi se betje a", se plis pase sa, an koubaraj ek an depotjolaj tout se yonn-a-lòt nanninannan an, pou yo pa se jenhen trape an chous-kòtòf sistenm-tribinal pou ta yo epi gade wè fè yo kouri lawonn latè. Se anni an gouvelman atè-lakay oben natifnatal la ki pe rive ba se yonn-a-lòt nanninannan taha an chous-kòtòf sistenm-tribinal, fè yo tjenbe an kalibich nan tan-ka-pase ek pou rale bwa anba dife wakle-boulin teknoloji a, nèhè menm anfiankannen wakle-boulin sosial la eti se pa jenhen an mete-nan-brann lakou-peyi a asou pwa kò y men toulong bagay ka rive blo anlè moun nan tout se larel-gouvelnaj franse ek ewòp-yonnife taha.

Nan an peyi san gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal, kontel Gwadloup, Gwiyann oben Matnik, leve-doubout sosial se pa anni pou kole moun yonn bò lòt ek mande trape plis branbrann-kòtok, "sé pou laviktwa nou ka alé" (tankon "se anni pou genyen nou ka goumen") nan kreyol dòmi-dewò se gran-mèt lavwa-bèlè-matnik la, oben "nou ka maché pou réparasyon"  ("nou doubout pou trape tòt-ranmande pou sistenm ninang-founang gangan nou te pase") se badjolè gangan-afrik la konsi gangan an se te an moun nan zo ek lapo, tankon an lo badjolè plodari sosial ek/oben plodari politik ka konprann ; se dabò-pou-yonn pou trase an plan-divini pou yich-peyi-dèhè pa se pèdi tousa, branbrann-kòtok ek djokte sosial douvan sistenm-tribinal eti yich-peyi douvan (depi gangan jik anman-apa) te genyen pou ta yo. Lamenm-la, de, leve-doubout sosial la eti se pa menm ek leve-doubout politik la ki la anni pou se mete an chous-kòtòf natifnatal nan brann pou yo se tjenbe nan tan-ka-pase, ka toulong veye anlè rel ladje-ba-yich-dèhe nan se matjoukann-peyi a ; nan dekou an leve-doubout sosial, twa, se tout se matjoukann-peyi a eti moun ka pe pòte mete adan, matjoukann-peyi moun-doubout-djok, matjoukann-peyi kòtok, matjoukann-peyi mès-longsay-peyi ek matjoukann-peyi politik plis pase tout. Pou an leve-doubout sosial se rive jik bout, se se anni rive tjenbe nan tan-ka-pase, lè pa ni an gouvelman atè-lakay pou vire ba y balan toulong-ale, nan dekou se kontaj-matjoukann lan, tout matjoukann-peyi, nan dekou vire-faktore matjoukann-peyi, kat, fok sa anchouke matjoukann-peyi  kare-peyi-oliwon jik peyi-lòtbòtsay ki ka pe debatje nan dekou bidim dekatonn teknoloji pòte-nouvel ek kouri-nouvel. Nan wabap, pou gouvelman atè-lakay oben natifnatal eti Matnik pa jenhen te ni pou ta y, se leve-doubout sosial la eti ka pe, senk, akousinen wakle-boulin sosial ki  ka debatje chak jou toulong pi rache-koupe, jik fè moun ale vote pou koubare tòt-genyen yo nan sistenm-gouvelman franse a, dezas politik 10 Janvie 2010 la oben vote ba joutè wayalachi ràs-moun kokaz la, bidim dezas politik 27 Avril 2022 a.

Pimpe isiya la konsa

Aucun commentaire: