Guy Cabort-Masson
(1937-2002)
Nan an rete-koze ba
CARIB FM epi Guy Cabort-Masson nan Jwiye-Awout 1988, man te rete estebekwe lè,
nan rarate eti y te ka rarate asou leve-doubout sispann djoubake Chalve a, nan
1974, mapipi konpayel-politik-matnik la te reponn : "lè yo
tjwe Ilmani, man di se boug la, ki moun nou ka tjwe ?" ; an pawol
ki te ka fè mwen sav se pa moun lòlòy ki te la, se moun ki te doubout-djok,
moun ka reponn kou pou kou, moun ki ni an peyi nan kabèch yo, moun ki sav
karetel-ale tan-nanninannan-longsay la, moun ki ni an mès-longsay-peyi politik
dèhè yo ; ek se pa pou te ale badjole asou an koulè lapo-fidji, se moun an
ki ka miyonnen lapo-fidji yo aleliwon-galba nan menm balan yo ka palantje
lang-pale franse a nan peyi a. Men, anni pou lang-pale franse taha ki ka
foute tout moun atè-lakay-matnik nan kakarel douvan an zawa-ewòp ki debatje,
Guy Cabort-Masson pa te rive trape an djokte-piaye pou te wouvè zie
moun-peyi-matnik asou chimen-divini yo, asou fondokte anrel-rive
wayalachi-politik natifnatal-matnik.
Lamenm-la, se pou se
tann, konprann epi kabeche, depenn ek dekantje, wayalachi-politik la tankon an
rel-lide-rive eti tout lakou moun-asou-latè ek tout peyi-asou-latè ka kabeche
pou, dabò-pou-yonn trape an peze-mizire-konte mabial tout matjoukann peyi a ni
pou ta y (matjoukann moun-doubout, matjoukann laliwonn kòtok, matjoukann
laliwonn vire-fakte, matjoukann mès-longsay-peyi, matjoukann politik -tout
kawbe-gouvelnaj an peyi ni pou ta y-, matjoukann lèspri-ladje-laliwonn,
matjoukann zekal-fere defann-peyi, se dèhè matjoukann ki ni matjoukann) nan
tout doukou tan-ka-pase a ; dezienm wach la se pou sa vire doubout
pimpe dèhè dezas nan tan-ka-pase a, leve an memwa anlè dezas ki ja rive (kontel
delozonn Me 1902 volkan Mòn-Makouba a oben hurakàn Dorothy, 20-21 Awout 1970,
ki neye 44 moun atè Matnik) ; twazienm wach rel-lide-rive
wayalachi-politik la, se pou toulong mete yonn-a-lòt sosial la nan brann menm
lè peyi a pa ni an gouvelman natifnatal pou sa ; epi katriyenm lan, tankon
pou tout rel-lide-rive, plodari wayalachi-politik la ka leve an mete-nan-brann
kabeche ek konprann lavi a eti ka kantinen mès-longsay-peyi a, aleliwon, dekole
y epi mès-nanninannan an, longsay-ale tan-ka-pase. Wayalachi-politik Guy
Cabort-Masson an te rete anni anlè se de prèmie wach la.
Se pa anni Guy
Cabort-Masson ki te ka plodaye lide wayalachi-politik la atè Matnik pou prèmie
kou ek menm krèy-politik eti y te ka kabwate epi Frantz Agasta, FRONALIMA (Front
National de Libération de la Martinique) epi plan-divini RNDP y la (République
Nationale Démocratique et Populaire), jik nan lanne 1976 la, pa te tou-yonn
nan lide wayalachi-politik la atè Matnik eti te ja nan plan-divini MLM nan
se lanne 1958 a 1961, lanne fondasay FAGA ; nan twazienm
konsit-kabwataj AGEM lan, nan 27 pou 30 Desanm 1959. Men
FRONALIMA pa te rive tjenbe de lanne kole nan laliwonn politik Matnik la ek mi
MIM ki te pran dèhè y nan Jwiye 1978, te ja ladje tout lide
wayalachi-politik dwe Me 1981, lè sosialis la rive pran gouvelman La-Frans, lè
an konpayel twel-flatje SFIO/PS nan pòch-dèhè te vini ka
kabwate MIM pou kabwatè-gouvelnaj lanbouk Lawviè-Pilòt eti y te ja ye epi faro
branbrann eti sa te pe pòte. Se pou konprann sa eti Guy Cabort-Masson pa te
rive vini mapipi kabwatè wayalachi-politik la eti Matnik te ni bizwen an pou
te ; yonn, kore pwa-peze politik kantekantaj sosial epi La-Frans Eme Sezè
a ; de, depareye, kare-bare, goumen politik la epi djoubap sosial
la ; twa, anchouke goumen politik pou wayalachi-politik Matnik la
nan an leve-doubout karayib/amerik-latin eti ka ba y plis pase an laliwonn (ou
pa se pe ka goumen pou wayalachi-politik an peyi ek voye peyi a limenm adan an
kontinan lòtbòtsay) an fondokte tan-nanninannan-longsay pou y se rive tjenbe
nan tan-ka-pase ek pran letjèt nan divini.
Nan dekou eti lide
wayalachi-politik ka djigilòp atè Matnik ek an konpanyi badjolè-politik
konprann se nan Kawbe-gouvelnaj Plodari-politik La-Frans otila yo ke ale defann
"tòt-genyen fondalnatal" Matnik, se pou se jete an kout-zie chikannè
asou karetel politik Guy Cabort-Masson an, depi lè y mawon anlè
kawbe-gouvelnaj-ladjè franse a nan Aljeri a jik lè y matje Martinique
Comportements et Mentalités -Créolisation, Assimilation, Nationalisme,
nan 1998 otila y te ka teste limenm ek se konpayel li a te rive rale
piplis moun atè-lakay-matnik anba zawa-bawoufiè soubawou franse a.
La-pou-la, se te ke pou pran seraj tit-langayele wayalachi-politik taha, atè
Matnik, tankon an rel anchoukaj politik pi djok pase apiye-anlè-pwa-kò-nou se
mètafè FAGA a eti limenm te ja, ladje-bòdaj-ale, pi douvan pase "Gérer
nos propres affaires" PCM Arman Nikola a oben "Autonomie
pour la Nation Martiniquaise" PPM Eme Sezè a ek pi dèhè, Assemblée
Régionale Unifiée bwabwa-politik MIM lan. Lamenm-la, se pou se
konprann an doukou politik pòte-faro ba Matnik nan se lanne 60 a 90 taha, depi
gawoule politik Desanm 59 la jik ARC Gwadloup, Gwiyann ek
Matnik oliwon se lanne 1986-87 la, avan y te towblip nan an singo politik, voye
lak anlè flanbo moun, epi degaye nan an mande trape branbrann kòtok (mete-kantekant
epi La-Frans, Aimé Césaire ek PPM lan) ek badjole asou koulè lapo-fidji
nèg-ginen, kontinan-afrik la tankon an peyi-asou-latè anba rarataj lang franse
a, laboulok "soubawou dous" Rouso a.
Guy Cabort-Masson te ka
toulong plodaye pou an peyi-natifnatal Matnik, ou pa pe ka vini mande
wayalachi-politik si w pa ka menm kabeche lide an peyi-natifnatal oben an lakou
moun-natifnatal men se pou nou ke sa fè moun ki sa li, tann ek konprann lang
natifnatal-matnik la, wè peyi-natifnatal Matnik Guy Cabort-Masson an te ka
patate nan mitan peyi-natifnatal Matnik lòlòy Enme Sezè a, an matjoukann
l'Afrik-Ginen eti te gare nan mitan lang epi mès-longsay-peyi franse a, (plis
an lakou-moun Afrik-nanninannan oliwon an wangan, an mès-kriye-djanbel oben an
mete-nan-brann ekonomi) asou an bò ; ek, lòtbòtsay, peyi-natifnatal
Frantz Fanon an eti se te toulong an leve-zobray politik (political
construction), an bay-douvan ki pa te ka jenhen bout, ni menm koumanse an
jou, an kote, fann. Peyi-natifnatal-matnik Guy Cabort-Masson an se te an memwa
fè-kakol (ek fè-yonn nan menm balan an) ki te bay nan sistenm ninang-founang
lan pou leve an yonn-a-lòt nan tout peyi a, fè y pran letjèt nan divini.
Peyi-natifnatal-matnik Guy Cabort-Masson an te ka rive ladje
peyi-natifnatal-matnik Eme Sezè a (tankon an souch-kòtòf laliman-peyi
la-frans), nolfok nan chimen, men te rete pri adan lespri ras-moun an, nan sa
eti ras-moun malakse, moun-kalazaza a, ka pe leve lide an ras-moun, tousa eti
ki nolfok politik. Ki te lide Guy Cabort-Masson esa pran moun-peyi-natifnatal
Matnik pou an moun-pêyi-natifnatal kalazaza ?
Nan lide lakou-peyi
moun-kalazaza taha, man tou dèkètè ba se kabechè "tout-moun-oliwon-latè" a,
tout-moun-se-moun, plodari ankreyolaj la epi plodari kreyolite a, ni toulong
lide an konpanyi moun ki pi moun pase moun-asou-latè ek nan menm balan an anlòt
konpanyi moun ki pa kont moun yo te pou ye, ek moun-kalazaza a te ke plis moun
pase nèg-ginen an ek, nan menm balan an, anba rel betje a, kokazian-ewòp la eti
ki pi moun-asou-latè pase tout moun. Men plis pase sa, ni toulong lide taha eti
pa te ni piès kare-zobray atè Matnik nan lanne epi lanne ki pase ; nan siek-tan
ki pase, moun Matnik pa te ke rive kole ayen ; an kanman-kòtòf, an lespri, an
mès yonn-a-lòt, an jès-gloriye-lavi, an lang-pale, an mès-longsay-peyi, eti te
ke pe bat lestonmak douvan rete-pri-anba-jouk ras-moun ewòp tankon betje oben,
pi dèyè, douvan rete-pri-anba-jouk politik franse a. Nan tout kabeche an moun
se kabeche, plodari moun-kalazaza taha eti ka bay, se se pianmpianm, nan
plodari tout-moun Edouard Glissant an tou, ka toulong voye kabeche a nan dekou
de siek-tan sistenm ninang-founng lan, an demounizay san-manman, otila se pa
anni nèg-ginen an ki pa te moun nan moun li men milat la tou, vie-blan an tou,
jik betje a delè, nan sa eti yo kat la te adan an sistenm sosial anba-jouk
lakou-peyi ewòp eti pa fouti konprann san mete ras-moun douvan, ek ka pran
seraj yo tout ansanm epi nan menm balan an, ka pe ladje ba yonn koubare anlòt ;
sa eti ka fè, nan tan-ki-pase, yonn ka kantinen, ka apiye, ka kare zobray lòt
tankon "sistenm mete-nan-brann nanninannan". Konprann
sa mwen ka matje la konsa a kòdjòm, se pa pou ale debaba tan-ki-pase, sistenm
ninang-founang lan, sistenm zawa-bawoufiè-ewòp la dèyè epi
wangannite-politik ki pa jenhen bay atè Matnik apiye wach sistenm
ninang-founang taha men se pou an moun se rive konprann ni an
rete-pri-anba-jouk andidan (esịtidem achị)
epi ni an rete-pri-anba-jouk andewò (mpụga achị)
, ek rete-pri-anba-jouk andidan taha se pa anni an treleyaj rete-pri-anba-jouk
andewò a, krèy betje atè-lakay-matnik la se pa anni sobreka pagna franse a atè
Matnik ek gouvelman franse te ke ka pare kou ek foute kou an tjou moun Matnik
ba yo tankon Guy Cabort-Masson te kabeche sa adan bidim liv li a, Les
puissances d'argent en Martinique. La caste béké. Ba mwen anni matje
sa eti man ke dekatonnen pi dèyè, krèy betje a, ka apiye asou dekare-zobray
lezòt krèy sosial la, (se anni betje a eti ka bat tankon lakou-moun atè
Matnik), lezòt krèy ras-moun sosial la (milat, nèg-ginen, kouli, chinwa) pou
fondase an rete-pri-anba-jouk andidan eti kawbe-gouvelman franse a ka pe apiye
nan dekou eti y bizwen sa, jeopolitik se an bonda-manman ou tann ! Se
rete-pri-anba-jouk andidan taha eti ka pe kare zobray tout se plodari ras-moun
an, depi nèg-ginen-krann Enme Sezè a jik ankreyolaj Edwa Glisan an eti te ja ka
menyen kare-kabeche bililik-longsay karayib la (paradigma de la complejidad caribeña),
pase nan lakou-peyi moun-kalazaza se mètafè kreyolite a oben ta Guy
Cabort-Masson an. Se nan Pourrir ou martyr un peu, an rarataj
debòde-rarataj otila Guy Cabort-Masson te apiye lide moun-kalazaza taha tankon
nan depareyaj epi nèg-ginen-krann Enme Sezè a (toulong anni an matjoukann-afrik
anba depenn-dekantje lang franse a) eti limenm pa te ka ale san an doubout-moun
lapo-fidji-blan Ewòp oben Etazini an, pase an moun Afrik-anba-solèy otila moun
pa ni pou bizwen gade koulè lapo-fidji yo pou yo moun.
Kisa, Guy Cabort-Masson
se pa te anni an moun plodari politik la, se te an moun ka kabeche asou an lakou-peyi,
mande sav poutji moun lakou-peyi taha pa ka pran chimen wayalachi-politik la
(se divini tout lakou-peyi asou latè) ; sa ki pase nanninannan pou mès-longsay
politik la se flòkò konsa, pou moun-peyi-natifnatal-matnik pa fouti wouvè zie
anlè divini y, poutji moun Matnik tògò konsa pou yo ka rive ale vote koubare
tòt-genyen yo, se se tankon moun nan an laliman-peyi franse atè Karayib la, ale
wè an peyi-natifnatal ? Lakay Cabort-Masson te ni an kabeche anlè lakou-peyi a
(tankon an plodari kabeche-dekantje sosial Matnik) ek te ni an kabeche anlè
lespri moun yonn-tou-yonn, ti lespri konpè-lapen se moun Matnik la eti ka
toulong plere asou lavi yo ek pa fouti leve an lèspri-peyi, tankon an
dekantjè-lèspri-savann otila se te plis an depenn kanman-moun-peyi anba klète
tan-ki-pase ; tout bagay ki bat a-deviran plodari dekantje-lèspri a eti ki vini
an plodari nan karetel depareyaj li epi plodari kabeche-kalibiche a. Epi de liv
taha, Stratégie de la femme esclave noire américaine, nan 1985, ek
apre, Martinique Comportements et Mentalités, nan 1998, Guy
Cabort-Masson te ale tjoke tan-nanninannan-longsay la, plodari kabeche-dekantje
sosial la ek plodari kabeche-dekantje-lèspri-moun an, nan menm balan an, sa eti
ka toulong debaba tout lonyen-matje nan kalanmplan tankon nan plodari-kabeche.
Se pa bagay flouz, se pa anni redi chèz bò tab, ladje janjol depareyaj
san-chenn (unabhängige dichotome Variable) kontel katjòt an
moun, pou an janjol larel-dekou anba-jouk (abhängige Kontextvariable)
kontel kanman vote moun Mòn-Poutoun nan dimanch apre an lawonn bèlè Sanmdi
anba-minwi, pase blo anlè an janjol anba-fèy (intervenierende Variable)
tankon an bagay ki pa ni piès wach statistik men eti nou sav sa ka pe peze adan
an liannaj nan mitan de janjol ; kontel, trape an konpè betje pa ka peze anlè
kanman an moun douvan se betje a (janjol anba-jouk) men sa ka toumbile karetel
an sa-sav-longsay-lavi asou lalaksay moun (janjol san-chenn) ; se Emile
Durkheim eti te prèmie sèvi epi janjol taha nan lonyen-matje asou
moun-ki-tjwe-kò-yo, lè y te fè moun wè kanmouzaza sosial la ka vini apiye
janjol san-chenn lan (katjòt, laj, mès-kriye-bondje, potjel tokay) pou peze
anlè janjol anba-jouk la. Si plodari kabeche-dekantje sosial la pe ka woule
kantekant epi tan-nanninannan-longsay la, liannaj epi
plodari-kabeche-dekantje-lèspri-moun lan pa jenhen flouz, menm si plodari
kabeche-dekantje-lèspri-moun lan se plodari telolay la (interaction)
douvan tout bagay.
Rete sa eti lang-matje
Cabort-Masson an se te lang franse a, an lang franse, ek se pa te an lang
natifnatal Matnik menm si an moun se pe ka konprann moun-asou-latè pe ka rive
anchouke an lang peyi lòtbòtsay nan peyi yo. Ki manniè ou ka pe konpayel
peyi-natifnatal nan lang peyi eti w anba swel li ? Ki manniè ou ka pe fè pou,
sa gangan douvan genyen nan laswè epi senyen-venn yo, yich-dèyè pa ka pèd li
nan chimen lavi, flap toubolman, si lang eti w ka pòte ek ladje nan lanmen an
kare-laj dèhè, se lang zawa-peyi-lòtbòtsay, lang moun ki pa sa wè w nan zie yo
? Ki lang franse, menm franse-bannann moun atè-lakay-matnik la, oben kreyol
lòlòy se mètafè politik palantje-peyi a, "ripran larel" (se
"vire pran" moun ka di nan sistenm-lang Matnik la), se
mètafè krèy defann-djoubakè a, pe ka rive depenn tout wach Matnik, pran tout
matjoukann peyi a ansanm pou vire ba moun-peyi-natifnatal-matnik la tankon an
lespri kòdjòm, an karetel ale ?
Se pa nepi lang lan eti
ka fondase kanman-kòtòf moun-peyi-natifnatal la, ni menm mès-longsay-peyi a,
men lang lan ka pe kare zobray, de kare zobray delè, vire kare zobray toulong,
rarate moun ka rarate asou peyi a, klere (fè'y reldjanse, glimen glaw) chimen
divini jik pou moun pa sa gare chimen. Lang lan se pa kanman-kòtòf
moun-peyi-natifnatal la, an moun pe aprann tann, konprann, pale, li, matje, jik
kabeche an lang san jenhen mete pie nan peyi otila moun ka pale lang taha, men
lang lan ka pe leve liannaj nan mitan tout matjoukann peyi a pou leve an lespri
djok pran an karetel-ale. Men moun Matnik pa te ke pe fè kakol douvan franse a
epi lang franse a, mès-longsay-peyi franse a ki pa sa wè "ras-moun"
yo nan zie, ki ka demounize yo toulong depi kat siek. Guy Cabort-Masson te konprann
sa ek se limenm ki te nan prèmie moun ki te fè lekol atè-lakay Matnik nan tjek
lang natifnatal-matnik piòpiò (epi kalanmplan Gérard Lauriette, Gwadloup la)
men pa te rive kare zobray an larel-kabeche lang lan, ladje lang-pale lòlòy la,
kreyol dòmi-dewò a, pou an lang karayib kabeche, "ki se sòti nan
divini ka rive", pou tjoke plodari Edwa Glisan an. Fok te
ale tjoke lang-natifnatal-matnik la, lang lavi toulejou moun atè Matnik la, pou
te kakole, sa eti konpayel peyi-natifnatal-matnik la, palantjè-peyi Matnik la,
ranboulzayè sosialis Matnik la pa te fout rive konprann anfwa. Se anni
lang "ki sòti nan divini ka rive" taha eti ka pe
mete moun nan lespri peze-mizire-konte matjoukann peyi a, ka pe mete yonn-a-lòt
sosial la nan brann, toulong-ale. Si pa ni peze-mizire-konte matjounkann
peyi-natifnatal taha, toulong, pa pe ni an bay-douvan politik nan ledjans djok
politik la eti se pa anni pou jere an lanbouk, an kare-lanbouk, an laliman-peyi
franse lòtbòtsay jik an peyi-san-chenn, men se pou moun leve doubout wouvè
chimen divini, aleliwon-galba.
Pïmpe Isiya la konsa
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire