dimanche 27 mars 2022

 

Guy Cabort-Masson

(1937-2002)



 

Nan an rete-koze ba CARIB FM epi Guy Cabort-Masson nan Jwiye-Awout 1988, man te rete estebekwe lè, nan rarate eti y te ka rarate asou leve-doubout sispann djoubake Chalve a, nan 1974, mapipi konpayel-politik-matnik la te reponn : "lè yo tjwe Ilmani, man di se boug la, ki moun nou ka tjwe ?" ; an pawol ki te ka fè mwen sav se pa moun lòlòy ki te la, se moun ki te doubout-djok, moun ka reponn kou pou kou, moun ki ni an peyi nan kabèch yo, moun ki sav karetel-ale tan-nanninannan-longsay la, moun ki ni an mès-longsay-peyi politik dèhè yo ; ek se pa pou te ale badjole asou an koulè lapo-fidji, se moun an ki ka miyonnen lapo-fidji yo aleliwon-galba nan menm balan yo ka palantje lang-pale franse a nan peyi a.  Men, anni pou lang-pale franse taha ki ka foute tout moun atè-lakay-matnik nan kakarel douvan an zawa-ewòp ki debatje, Guy Cabort-Masson pa te rive trape an djokte-piaye  pou te wouvè zie moun-peyi-matnik asou chimen-divini yo, asou fondokte anrel-rive wayalachi-politik natifnatal-matnik.

Lamenm-la, se pou se tann, konprann epi kabeche, depenn ek dekantje, wayalachi-politik la tankon an rel-lide-rive eti tout lakou moun-asou-latè ek tout peyi-asou-latè ka kabeche pou, dabò-pou-yonn trape an peze-mizire-konte mabial tout matjoukann peyi a ni pou ta y (matjoukann moun-doubout, matjoukann laliwonn kòtok, matjoukann laliwonn vire-fakte, matjoukann mès-longsay-peyi, matjoukann politik -tout kawbe-gouvelnaj an peyi ni pou ta y-, matjoukann lèspri-ladje-laliwonn, matjoukann zekal-fere defann-peyi, se dèhè matjoukann ki ni matjoukann) nan tout doukou tan-ka-pase a ; dezienm  wach la se pou sa vire doubout pimpe dèhè dezas nan tan-ka-pase a, leve an memwa anlè dezas ki ja rive (kontel delozonn Me 1902 volkan Mòn-Makouba a oben hurakàn Dorothy, 20-21 Awout 1970, ki neye 44 moun atè Matnik)  ; twazienm wach rel-lide-rive wayalachi-politik la, se pou toulong mete yonn-a-lòt sosial la nan brann menm lè peyi a pa ni an gouvelman natifnatal pou sa ; epi katriyenm lan, tankon pou tout rel-lide-rive, plodari wayalachi-politik la ka leve an mete-nan-brann kabeche ek konprann lavi a eti ka kantinen mès-longsay-peyi a, aleliwon, dekole y epi mès-nanninannan an, longsay-ale tan-ka-pase. Wayalachi-politik Guy Cabort-Masson an te rete anni anlè se de prèmie wach la.    

Se pa anni Guy Cabort-Masson ki te ka plodaye lide wayalachi-politik la atè Matnik pou prèmie kou ek menm krèy-politik eti y te ka kabwate epi Frantz Agasta, FRONALIMA (Front National de Libération de la Martinique) epi plan-divini RNDP y la (République Nationale Démocratique et Populaire), jik nan lanne 1976 la, pa te tou-yonn nan lide wayalachi-politik la atè Matnik eti te ja nan plan-divini MLM   nan se lanne 1958 a 1961, lanne fondasay FAGA ; nan twazienm konsit-kabwataj AGEM lan, nan 27 pou 30 Desanm 1959. Men FRONALIMA pa te rive tjenbe de lanne kole nan laliwonn politik Matnik la ek mi MIM ki te pran dèhè y nan Jwiye 1978, te ja ladje tout lide wayalachi-politik dwe Me 1981, lè sosialis la rive pran gouvelman La-Frans, lè an konpayel twel-flatje SFIO/PS nan pòch-dèhè te vini ka kabwate MIM pou kabwatè-gouvelnaj lanbouk Lawviè-Pilòt eti y te ja ye epi faro branbrann eti sa te pe pòte. Se pou konprann sa eti Guy Cabort-Masson pa te rive vini mapipi kabwatè wayalachi-politik la eti Matnik te ni bizwen an pou te ; yonn, kore pwa-peze politik kantekantaj sosial epi La-Frans Eme Sezè a ; de, depareye, kare-bare, goumen politik la epi djoubap sosial la ;  twa, anchouke goumen politik pou wayalachi-politik Matnik la nan an leve-doubout karayib/amerik-latin eti ka ba y plis pase an laliwonn (ou pa se pe ka goumen pou wayalachi-politik an peyi ek voye peyi a limenm adan an kontinan lòtbòtsay) an fondokte tan-nanninannan-longsay pou y se rive tjenbe nan tan-ka-pase ek pran letjèt nan divini.

Nan dekou eti lide wayalachi-politik ka djigilòp atè Matnik ek an konpanyi badjolè-politik konprann se nan Kawbe-gouvelnaj Plodari-politik La-Frans otila yo ke ale defann "tòt-genyen fondalnatal" Matnik, se pou se jete an kout-zie chikannè asou karetel politik Guy Cabort-Masson an, depi lè y mawon anlè kawbe-gouvelnaj-ladjè franse a nan Aljeri a jik lè y matje Martinique Comportements et Mentalités -Créolisation, Assimilation, Nationalisme,  nan 1998 otila y te ka teste limenm ek se konpayel li a te rive rale piplis moun atè-lakay-matnik anba zawa-bawoufiè soubawou franse a.  La-pou-la, se te ke pou pran seraj tit-langayele wayalachi-politik taha, atè Matnik, tankon an rel anchoukaj politik pi djok pase apiye-anlè-pwa-kò-nou se mètafè FAGA a eti limenm te ja, ladje-bòdaj-ale, pi douvan pase "Gérer nos propres affaires" PCM Arman Nikola a  oben "Autonomie pour la Nation Martiniquaise" PPM Eme Sezè a ek pi dèhè, Assemblée Régionale Unifiée bwabwa-politik MIM lan. Lamenm-la, se pou se konprann an doukou politik pòte-faro ba Matnik nan se lanne 60 a 90 taha, depi gawoule politik Desanm 59 la jik ARC Gwadloup, Gwiyann ek Matnik oliwon se lanne 1986-87 la, avan y te towblip nan an singo politik, voye lak anlè flanbo moun, epi degaye nan an mande trape branbrann kòtok (mete-kantekant epi La-Frans, Aimé Césaire ek PPM lan) ek badjole asou koulè lapo-fidji nèg-ginen, kontinan-afrik la tankon an peyi-asou-latè anba rarataj lang franse a, laboulok "soubawou dous" Rouso a.     

Guy Cabort-Masson te ka toulong plodaye pou an peyi-natifnatal Matnik, ou pa pe ka vini mande wayalachi-politik si w pa ka menm kabeche lide an peyi-natifnatal oben an lakou moun-natifnatal men se pou nou ke sa fè moun ki sa li, tann ek konprann lang natifnatal-matnik la, wè peyi-natifnatal Matnik Guy Cabort-Masson an te ka patate nan mitan peyi-natifnatal Matnik lòlòy Enme Sezè a, an matjoukann l'Afrik-Ginen eti te gare nan mitan lang epi mès-longsay-peyi franse a, (plis an lakou-moun Afrik-nanninannan oliwon an wangan, an mès-kriye-djanbel oben an mete-nan-brann ekonomi)  asou an bò ;  ek, lòtbòtsay, peyi-natifnatal Frantz Fanon an eti se te toulong an leve-zobray politik (political construction), an bay-douvan ki pa te ka jenhen bout, ni menm koumanse an jou, an kote, fann. Peyi-natifnatal-matnik Guy Cabort-Masson an se te an memwa fè-kakol (ek fè-yonn nan menm balan an) ki te bay nan sistenm ninang-founang lan pou leve an yonn-a-lòt nan tout peyi a, fè y pran letjèt nan divini. Peyi-natifnatal-matnik Guy Cabort-Masson an te ka rive ladje peyi-natifnatal-matnik Eme Sezè a (tankon an souch-kòtòf laliman-peyi la-frans), nolfok nan chimen, men te rete pri adan lespri ras-moun an, nan sa eti ras-moun malakse, moun-kalazaza a, ka pe leve lide an ras-moun, tousa eti ki nolfok politik. Ki te lide Guy Cabort-Masson esa pran moun-peyi-natifnatal Matnik pou an moun-pêyi-natifnatal kalazaza ?

Nan lide lakou-peyi moun-kalazaza taha, man tou dèkètè ba se kabechè "tout-moun-oliwon-latè" a, tout-moun-se-moun, plodari ankreyolaj la epi plodari kreyolite a, ni toulong lide an konpanyi moun ki pi moun pase moun-asou-latè ek nan menm balan an anlòt konpanyi moun ki pa kont moun yo te pou ye, ek moun-kalazaza a te ke plis moun pase nèg-ginen an ek, nan menm balan an, anba rel betje a, kokazian-ewòp la eti ki pi moun-asou-latè pase tout moun. Men plis pase sa, ni toulong lide taha eti pa te ni piès kare-zobray atè Matnik nan lanne epi lanne ki pase ; nan siek-tan ki pase, moun Matnik pa te ke rive kole ayen ; an kanman-kòtòf, an lespri, an mès yonn-a-lòt, an jès-gloriye-lavi, an lang-pale, an mès-longsay-peyi, eti te ke pe bat lestonmak douvan rete-pri-anba-jouk ras-moun ewòp tankon betje oben, pi dèyè, douvan rete-pri-anba-jouk politik franse a. Nan tout kabeche an moun se kabeche, plodari moun-kalazaza taha eti ka bay, se se pianmpianm, nan plodari tout-moun Edouard Glissant an tou, ka toulong voye kabeche a nan dekou de siek-tan sistenm ninang-founng lan, an demounizay san-manman, otila se pa anni nèg-ginen an ki pa te moun nan moun li men milat la tou, vie-blan an tou, jik betje a delè, nan sa eti yo kat la te adan an sistenm sosial anba-jouk lakou-peyi ewòp eti pa fouti konprann san mete ras-moun douvan, ek ka pran seraj yo tout ansanm epi nan menm balan an, ka pe ladje ba yonn koubare anlòt ; sa eti ka fè, nan tan-ki-pase, yonn ka kantinen, ka apiye, ka kare zobray lòt tankon "sistenm mete-nan-brann nanninannan". Konprann sa mwen ka matje la konsa a kòdjòm, se pa pou ale debaba tan-ki-pase, sistenm ninang-founang  lan, sistenm zawa-bawoufiè-ewòp la dèyè epi wangannite-politik ki pa jenhen bay atè Matnik apiye wach sistenm ninang-founang taha men se pou an moun se rive konprann ni an rete-pri-anba-jouk andidan (estidem ach) epi ni an rete-pri-anba-jouk andewò (mpga ach) , ek rete-pri-anba-jouk andidan taha se pa anni an treleyaj rete-pri-anba-jouk andewò a, krèy betje atè-lakay-matnik la se pa anni sobreka pagna franse a atè Matnik ek gouvelman franse te ke ka pare kou ek foute kou an tjou moun Matnik ba yo tankon Guy Cabort-Masson te kabeche sa adan bidim liv li a, Les puissances d'argent en Martinique. La caste béké. Ba mwen anni matje sa eti man ke dekatonnen pi dèyè, krèy betje a, ka apiye asou dekare-zobray lezòt krèy sosial la, (se anni betje a eti ka bat tankon lakou-moun atè Matnik), lezòt krèy ras-moun sosial la (milat, nèg-ginen, kouli, chinwa) pou fondase an rete-pri-anba-jouk andidan eti kawbe-gouvelman franse a ka pe apiye nan dekou eti y bizwen sa, jeopolitik se an bonda-manman ou tann ! Se rete-pri-anba-jouk andidan taha eti ka pe kare zobray tout se plodari ras-moun an, depi nèg-ginen-krann Enme Sezè a jik ankreyolaj Edwa Glisan an eti te ja ka menyen kare-kabeche bililik-longsay karayib la (paradigma de la complejidad caribeña), pase nan lakou-peyi moun-kalazaza se mètafè kreyolite a oben ta Guy Cabort-Masson an. Se nan Pourrir ou martyr un peu, an rarataj debòde-rarataj otila Guy Cabort-Masson te apiye lide moun-kalazaza taha tankon nan depareyaj epi nèg-ginen-krann Enme Sezè a (toulong anni an matjoukann-afrik anba depenn-dekantje lang franse a) eti limenm pa te ka ale san an doubout-moun lapo-fidji-blan Ewòp oben Etazini an, pase an moun Afrik-anba-solèy otila moun pa ni pou bizwen gade koulè lapo-fidji yo pou yo moun.

Kisa, Guy Cabort-Masson se pa te anni an moun plodari politik la, se te an moun ka kabeche asou an lakou-peyi, mande sav poutji moun lakou-peyi taha pa ka pran chimen wayalachi-politik la (se divini tout lakou-peyi asou latè) ; sa ki pase nanninannan pou mès-longsay politik la se flòkò konsa, pou moun-peyi-natifnatal-matnik pa fouti wouvè zie anlè divini y, poutji moun Matnik tògò konsa pou yo ka rive ale vote koubare tòt-genyen yo, se se tankon moun nan an laliman-peyi franse atè Karayib la, ale wè an peyi-natifnatal ? Lakay Cabort-Masson te ni an kabeche anlè lakou-peyi a (tankon an plodari kabeche-dekantje sosial Matnik) ek te ni an kabeche anlè lespri moun yonn-tou-yonn, ti lespri konpè-lapen se moun Matnik la eti ka toulong plere asou lavi yo ek pa fouti leve an lèspri-peyi, tankon an dekantjè-lèspri-savann otila se te plis an depenn kanman-moun-peyi anba klète tan-ki-pase ; tout bagay ki bat a-deviran plodari dekantje-lèspri a eti ki vini an plodari nan karetel depareyaj li epi plodari kabeche-kalibiche a. Epi de liv taha, Stratégie de la femme esclave noire américaine, nan 1985, ek apre, Martinique Comportements et Mentalités, nan 1998, Guy Cabort-Masson te ale tjoke tan-nanninannan-longsay la, plodari kabeche-dekantje sosial la ek plodari kabeche-dekantje-lèspri-moun an, nan menm balan an, sa eti ka toulong debaba tout lonyen-matje nan kalanmplan tankon nan plodari-kabeche. Se pa bagay flouz, se pa anni redi chèz bò tab, ladje janjol depareyaj san-chenn (unabhängige dichotome Variable) kontel katjòt an moun, pou an janjol larel-dekou  anba-jouk (abhängige Kontextvariable) kontel kanman vote moun Mòn-Poutoun nan dimanch apre an lawonn bèlè Sanmdi anba-minwi, pase blo anlè an janjol anba-fèy (intervenierende Variable) tankon an bagay ki pa ni piès wach statistik men eti nou sav sa ka pe peze adan an liannaj nan mitan de janjol ; kontel, trape an konpè betje pa ka peze anlè kanman an moun douvan se betje a (janjol anba-jouk) men sa ka toumbile karetel an sa-sav-longsay-lavi asou lalaksay moun (janjol san-chenn) ; se Emile Durkheim eti te prèmie sèvi epi janjol taha nan lonyen-matje asou moun-ki-tjwe-kò-yo, lè y te fè moun wè kanmouzaza sosial la ka vini apiye janjol san-chenn lan (katjòt, laj, mès-kriye-bondje, potjel tokay) pou peze anlè janjol anba-jouk la. Si plodari kabeche-dekantje sosial la pe ka woule kantekant epi tan-nanninannan-longsay la, liannaj epi plodari-kabeche-dekantje-lèspri-moun lan pa jenhen flouz, menm si plodari kabeche-dekantje-lèspri-moun lan se plodari telolay la (interaction) douvan tout bagay.                 

Rete sa eti lang-matje Cabort-Masson an se te lang franse a, an lang franse, ek se pa te an lang natifnatal Matnik menm si an moun se pe ka konprann moun-asou-latè pe ka rive anchouke an lang peyi lòtbòtsay nan peyi yo. Ki manniè ou ka pe konpayel peyi-natifnatal nan lang peyi eti w anba swel li ? Ki manniè ou ka pe fè pou, sa gangan douvan genyen nan laswè epi senyen-venn yo, yich-dèyè pa ka pèd li nan chimen lavi, flap toubolman, si lang eti w ka pòte ek ladje nan lanmen an kare-laj dèhè, se lang zawa-peyi-lòtbòtsay, lang moun ki pa sa wè w nan zie yo ? Ki lang franse, menm franse-bannann moun atè-lakay-matnik la, oben kreyol lòlòy se mètafè politik palantje-peyi a, "ripran larel" (se "vire pran" moun ka di nan sistenm-lang Matnik la), se mètafè krèy defann-djoubakè a, pe ka rive depenn tout wach Matnik, pran tout matjoukann peyi a ansanm pou vire ba moun-peyi-natifnatal-matnik la tankon an lespri kòdjòm, an karetel ale ?

Se pa nepi lang lan eti ka fondase kanman-kòtòf moun-peyi-natifnatal la, ni menm mès-longsay-peyi a, men lang lan ka pe kare zobray, de kare zobray delè, vire kare zobray toulong, rarate moun ka rarate asou peyi a, klere (fè'y reldjanse, glimen glaw) chimen divini jik pou moun pa sa gare chimen. Lang lan se pa kanman-kòtòf moun-peyi-natifnatal la, an moun pe aprann tann, konprann, pale, li, matje, jik kabeche an lang san jenhen mete pie nan peyi otila moun ka pale lang taha, men lang lan ka pe leve liannaj nan mitan tout matjoukann peyi a pou leve an lespri djok pran an karetel-ale. Men moun Matnik pa te ke pe fè kakol douvan franse a epi lang franse a, mès-longsay-peyi franse a ki pa sa wè "ras-moun" yo nan zie, ki ka demounize yo toulong depi kat siek. Guy Cabort-Masson te konprann sa ek se limenm ki te nan prèmie moun ki te fè lekol atè-lakay Matnik nan tjek lang natifnatal-matnik piòpiò (epi kalanmplan Gérard Lauriette, Gwadloup la) men pa te rive kare zobray an larel-kabeche lang lan, ladje lang-pale lòlòy la, kreyol dòmi-dewò a, pou an lang karayib kabeche, "ki se sòti nan divini ka rive", pou tjoke plodari Edwa Glisan an.  Fok te ale tjoke lang-natifnatal-matnik la, lang lavi toulejou moun atè Matnik la, pou te kakole, sa eti konpayel peyi-natifnatal-matnik la, palantjè-peyi Matnik la, ranboulzayè sosialis Matnik la pa te fout rive konprann anfwa. Se anni lang "ki sòti nan divini ka rive" taha eti ka pe mete moun nan lespri peze-mizire-konte matjoukann peyi a, ka pe mete yonn-a-lòt sosial la nan brann, toulong-ale. Si pa ni peze-mizire-konte matjounkann peyi-natifnatal taha, toulong, pa pe ni an bay-douvan politik nan ledjans djok politik la eti se pa anni pou jere an lanbouk, an kare-lanbouk, an laliman-peyi franse lòtbòtsay jik an peyi-san-chenn, men se pou moun leve doubout wouvè chimen divini, aleliwon-galba.

Pïmpe Isiya la konsa

Aucun commentaire: