An bidim leve-doubout !
Te ni an senkant epi krèy-mete-nan-brann politik,
krèy-defann-lanmen-djok moun, krèy-palantjay sosial krèy-mete-nan-brann
mès-longsay nan lari Fòdfrans ; an kannan 10 a 15.000 moun eti ka fè moun sonhe
se bidim leve-doubout sosial Fevriye 2009 la ek nan bay-lavwa chofe
leve-doubout la nou te pe menm tann an “se pou laviktwa nou ka ale” oben
wè moun ka dawne epi menm triko wouj K5F la anlè yo. Te ni moun kon kann ka bat
lari pou mande sistenm-tribinal franse a sispann lo makakri yo a ek mete mètafè
kadje-lalwa taha douvan tribunal, "nou pa konnèt preskripsion fok
le kriminel jije, kondane, repare", nan Kreyol-franse dòmi-dewò se
moun atè-lakay-matnik la. Te ni moun kon kann, men
krèy-politik ki nan gouvelnaj Matnik la, MIM (Mouvement Indépendantiste
Martiniquais) pa te la, ni adan krèy-politik ki fè eti
moun-atè-lakay-matnik pou leve doubout, ni menm adan krèy-mete-nan-brann ki
voye se se an “pa moli, nou la epi zòt”.
Se pa jòdi nou ka matje
sa, se tit-langayele depenn-rel-doubout “Indépendantiste” la
ki tout nan tit MIM taha ; an krèy-politik ki te ke ka bat pou an
wayalachi-politik atè Matnik ek ki pa fouti, se se badjole an rel-doubout
politik, ale wè kabeche an kontaj matjoukann-doukou politik, mès-longsay,
moun-doubout, branbrann-kòtok, nan tan-ka-pase atè Matnik. Lamenm la, se pou se
tann ek konprann sa eti leve-doubout taha, an wopso doubout-djann ek an sansle
asou laliwonn lan eti ka bay nan tout peyi oliwon-latè, se pa an doukou otila
moun ka vini fè palmarès politikè yo, badjolaj kok-djenm-a-lavantaj, "se
mren ki fè, mren, mren, mren", tout vie-mès koumandè eti ka mete
Matnik toulong tjou-pou-tèt ek ka enpiokaye divini politik la nan peyi a.
Tankon tout leve-doubout ki se ka mande pou sistenm-tribinal se bare ek mare
kadjè-lavi ek pou gouvelman se ranmande kadje-lavi taha, "Emanniel
Makron, nou ka mande reparasion, mi pèp la leve, nou ja kontaminen, atjolman
fok ou peye", bat-lari 27 Fevriye taha trape an bidim larel-kòtòf
politik ; ek la-pou-la, se pou larel-kòtòf politik taha se toumbile nan
tan ka vini (Encoding/Decoding Stuart Hall la) ek pou tilili
moun-lòtbòtsay-matnik ki te vini bay-lavwa, kontaminaj klòwdekòn lan se an tjak
doubout-djann ek se tout moun ki ka rete atè Matnik ki pri an sa, larel-kòtòf
politik taha pa pe ka peze gondong adan leve-doubout palantje
peyi-natifnatal-matnik la ek bay douvan asou chimen wayalachi-politik la.
Bidim leve-doubout taha
se pa te nepi nan menm lèspri epi an leve-doubout sosial tankon ta 2009 la
otila moun te bat lari, asou 38 jou, pou trape plis djokte genyen
machandiz franse adan se kawbe-tre betje a ; ek, menm si an ti konpanyi
moun-natifnatal-matnik te vire vini ka fè jaden yo bò kay yo, vire jete an zie-klere
vèy-o-gren asou ekonomi vivri a (fouye dachin, rale senn, tann filèt, voye
golèt nan pie-fiyapen, tousa), leve-doubout taha te apiye djokte
sistenm-gouvelman franse asou lakou-peyi-matnik la ek brile tout ti
matjoukann-doukou (politik, mès-longsay, mès-ladje-laliwonn, sosial,
branbrann-kòtok, moun-asou-latè, zekal-fere-pare-kou, tousa) eti Matnik, tankon
peyi-asou-latè, te pe ni pou ta’y. Nan wabap 38 jou leve-doubout sosial 2009
la, se krèy-politik ek menm se krèy-mete-nan-brann sosial la, pa te ni piès lide-fondok
pou se voye douvan nan toumbilaj sosial ek politik la ki te ka bay adan de
grenn-koko-zie yo, ayen toubolman, ek gouvelman franse a te tou-yonn nan
kabeche doum-apiye sosial ek politik eti se te anni ti bagay djendjen ki pa te
ka chaye se se an lèch gouvelnaj atè-lakay epi’y ek te ka rete, man tou dèkètè
ba se plodayè wayalachi-politik la atè Matnik, ladje-bòdaj-oliwon anba Topay
Lisbòn lan nan desanm 2007, eti La-Frans, tankon peyi-ewòp-yonnife te
griji-matje. An bidim leve-doubout ki ka tjoke politik men pa ka rete pri an sa
; ki trape an larel-kòtòf sosial tankon tout leve-doubout politik men pa
te adan piès mande-trape matjoukann-doukou sosial blo ; ki pa te fè gran wach
asou anbrazonnaj laliwonn eti se toulong politik, men an bidim leve-doubout
kanmenm epi tout brannzè anbrazonnen-laliwonn li (AMSES, ASSAUPAMAR, Lyannaj Pou Dépolyé Matinik, ZCZP) tout brannzè sosial li (CDMT, CGTM, CGTM-FSM, CSTM, FO, UGTM,
UNSA, USAM epi dòt) tout brannzè politik li (AOP, CNCP-APAL, CO, FSM, GRS, ME, MODEMAS, PALIMA, Patriyòt IEMO, Peyi-a/RDM, PCM, PKLS, PPM, Nou
Matinitjé, Nasyon Matinik, epi dòt) tout krèy-mete-nan-brann
lakou-peyi-matnik la (CE, CNR, IKIMA, K13J20, MIR, UFM, epi dòt), tousa nan an mande pou sistenm-tribinal
franse a se bare ek mare kadjè-lalwa ki te makande laliwonn ek moun atè Matnik
ek pou gouvelman franse ki te vote larel-gouvelman kanmpo asou defann simen
makanda taha se mete nan brann pou ranmande. Pa pe ni kontaminaj san kontaminè
lajol ek ranmande kòtok dèhè.
Se nèhè sa an krèy
gwotjap bannann lan konprann lè yo ka mande, yo tou, pou djoubap-tribinal la se
rive jik an bout, yo menm pa te ke mètafè nan mazonnay bannann lan nan se lanne
klòwdekòn taha ek an mazonnayè ki se vini ka fè bannann apre se lanne 2000 la,
pa pe ka peye ba moun ki te ale genyen patant lan nan Etazini pou ale faktore
klòwdekòn Brazil ek fè’y antre Matnik apre. Tousa pe fè an plodayè-dekantjè
sosial vini ka kabeche an lakou-peyi politik atè-lakay-matnik, epi tout sistenm
pòte-nouvel eti ka bay nan tout lakou-peyi politik. Lamenm la, se pou se mande
sav, si an lakou-peyi politik ka pe tjenbe doubout lè pa ni an gouvelman, an
sistenm-gouvelman, se se atè-lakay, avan se rive natifnatal ? Ek, si an bidim
leve-doubout konsa se rive ka mande gouvelman franse a pou ranmande (“nou ka
mandé réparasyon” eti nou li anlè se bann-twel la ek nou tann
nan se bay-lavwa a), fok ke sa mande sav ki krèy sosial oben menm ki lakou, ki
krèy-moun yo ke ni pou ranmande ek ki krèy-moun pe ke trape ayen ? Ki
gouvelman franse a ki te ke fouben depareyaj taha nan mitan betje kontaminè
asou an bò ek larestan moun-atè-lakay-matnik kontaminen, nèg-ginen pou
piplis ? Anni mande-sav taha se an bat-manman eti menm si gouvelman franse
a se ka vini ladje konfiolo nanninannan’y, depi 1852 (sa eti dapre mwen pe ke
jenhen rive avan kok se fè dan mòde bwa-doubout kalòj li), sa te ke mete’y nan
vire-lang, djab la pran yo, epi prèmie liy larel-gouvelman-fondalnatal li
a, "La-Frans se an Repiblik yonn-anni-yonn, nan depareyaj epi
mès-kriye-dja, demokratik ek sosial. Tout moun-natifnatal kantekant douvan
larel-gouvelman, san gade anlè kote-leve, koulè-lapo-fidji oben
mès-kriye-dja…". Se pa ti bililik-aleliwon ek pou se dekantje ek
kabeche an leve-doubout sosial konsa, tijay li ek rel-rive politik li, jik
trase-welto’y, fok se vire lonyen tout se pimpe-bòdò mete-anba-jouk la, depi
mete-anba-jouk ekonomi an, mete-anba-jouk atè-lakay la (ta betje a pou piplis)
jik mete-anba-jouk politik la ta gouvelman la-frans asou Matnik tankon
peyi-asou-latè ki pa ni gouvelman natifnatal pou ta’y.
Se pou nou se konprann
sa kòdjòm, leve-doubout taha se pa bagay anni 27 Fevriye taha, se lanne epi
lanne ; se depi lanne 2004-2005 eti krèy-mete-nan-brann pou anbrazonnen
laliwonn lan, atè Gwadloup ek atè Matnik, ka bat pou mennen moun ki te ale
genyen patant klòwdekòn lan nan lanmen lizin Etazini pou faktore’y Brazil ek
simen’y Gwadloup ek Matnik apre, douvan tribinal franse ; se depi lanne
2018 eti de krèy-mete-nan-brann, MUN ek ZCZP ka bat nan lari Foyal pou mande an
djoubap-tribinal ; se depi Janvie 2020 eti an lawonn an tilili
krèy-mete-nan-brann laliwonnis ek mayonmbo, Lyannaj Pou Dépolyé Matinik se
tit li, ka kouri nouvel asou an plan 52 rel-rive pou klòdekòn se
djigilòp ; si sistenm-tribinal franse a pare lave lanmen jòdi (bagay ki pe
rive lè pa ni ayen ki ka rive, ayen ki krache-dife, nan tout djoubap-tribinal)
se pou gouvelnaj politik atè-lakay la ki pa apiye ayen, djol kwaka, se se bat
do se tibray ek katjopin lan ki te pran kout boutou ek gaz-fitoks se babilòn
lan, nan tout lanne 2019 a 2020 an.
Pou an lakou-peyi
politik se tjenbe doubout, fok ni an sistenm pòte-nouvel ka bay ek ka pe
frennen anlè se wakle-boulin tan-ka-pase a (eti atè Matnik ka toulong sòti
lòtbòtsay debatje ek lòtbòtsay taha se pa anni An-Frans), vire tjoke se
matjoukann-doukou atè-lakay la, delè ba yo an kous-kouri krache-dife, delè se
anni pou anchouste matjoukann-doukou lòtbòtsay la. Sistenm pòte-nouvel taha se
toulong plis pase de-o-twa fèy-chou oben radio-bwa-patat (ek lajounen-jòdi se
media dijital mawon an) otila moun pa ka rive trape kont nouvel, kont
matjoukann-doukou, yo te ke bizwen pou trase an divini ba kò yo. Se pou se tann
ek konprann, lamenm la, lang natifnatal la fondok, plis pase sa, fondalnatal,
nan doubout an sistenm pòte-nouvel, ek pi douvan, nan larel-kòtòf ek kalibich
sistenm lan ; an lang lòtbòtsay oben an lang ka malakse de lang ka toulong
rale laliwonn lan anba sistenm pòte-nouvel la ek tout moun pou sav "rale
mennen kase" tankon ti-pawol lang natifnatal-ayiti a ka rarate.
Isiya la konsa, se pa anni trase-laliman nan mitan de lang (lang kreyol
dòmi-dewò a ek lang franse a) ki tjòbol, toulong pi tjòbol owala media
pòte-nouvel an-frans ka pe kouri nouvel yo atè Matnik, alagadigadaw ; se
pou mès-longsay politik la ki lòlòy depi nanninannan ek pa fouti owonzonnen
matjoukann-doukou politik natifnatal-matnik, se se leve an dekantjaj
tan-nanninannan-longsay la.
Bidim leve-doubout taha
eti nou pa pe pa, menm si se asou anni an jou, dekantje’y san kole’y bò
leve-doubout 2009 la, se se pou kannan moun ki te vini bat lwiloud la, pa te
bat asou mande-trape faro branbrann-kòtok ek ja ka ladje leve-doubout 2009 la
nan chimen, anni pou sa ; men lòtbòtsay, pou tilili moun ki te vini danme
lari Foyal, ek te ni anchay fidji-ewòp adan yo (Matnik pa pe ni rel-kannan
betje-griyav taha pou ta’y), badjolaj matjoukann-afrik la (nan menm
lang-an-frans taha) pa te ni piès tanbi-rezonnen, ni menm piès lonyen-wè-klè menm
lè bann-twel twa-rektang-kouche wouj-nwè-vèw Cyril Valentine Briggs la te ka
flatje nan van Foyal la bò bann-twel triyang wouj ek de bann-kat-londjè vèw
anlè, nwè anba natifnatal-matnik la, twa-rektang-doubout labann-rèd OJAM lan ek
menm bann-twel Etiopia a se rasta a. Isiya la konsa, nou te adan an mande-trape
matjoukann-doukou politik, an fè-eti-gouvelman (sistenm-tribinal franse a isiya
la konsa), menm si sa pe ka rete titak tjòbol, pou’y se ka pran an
larel-mete-nan-brann asou rel-kòdjòm an kadje-larel-lavi ek pou gouvelman
franse a se ranmande tout lapidanm, moun ki pran fè nan sa, depi
djoubakè-anba-bannann lan jik ti grenn-chen plodayè-politik la (yo di se 92%
moun atè Matnik) ki pa fouti rive konprann fok ni an gouvelman
natifnatal-matnik (ek sistenm-tribinal ki ka ale epi’y la) pou se konte, ek
owonzonnen dèhè, tout se matjoukann-doukou peyi a, pou se ladje
ekonomi-machandè betje 18enm siek la ek pran an letjèt nan
divini.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire