Plodari-kabechinen
latanmòt la
La eti’y ye a nan siel
bay-antre nan karenm anni gidigidi-zeklit Matnik la, Edouard Glissant nèhè ka
mete an ti griyen-dan lèkètè atè pou plodari-kabechinen latanmòt ek
kanman-fondalnatal nan liannaj li a eti ka topaye nawflaw epi memwa
dezas lajounen-jòdi a. Dezas laliwonn, dezas doubout-djann, dezas sosial,
dezas politik, dezas moun-asou-latè, an tilili dezas eti yonn pa ka tire lòt an
dife ek ka trase wach-lavi a toulong pi bililik, ale wè kare-bililik, pou memwa
se laliman-peyi a ki pa ka tjenbe nan tan-ka-pase. Se pa anni pou matje sa eti
plodari-kabechinen latanmòt la ka chaye lide an latè-wonn otila
doukou-anni-patate ka gare tout plan-divini gouvelman nan chimen, ek pou Matnik
ki pa fout ni an gouvelman atè-lakay-matnik, ale wè natifnatal-matnik, pou
ta’y, pou’y se bat nan menm rel epi lezòt asou chimen divini, an-an, se
pou se kabeche an plodari-kabechinen latanmòt Edouard Glissant eti ka mete
divini an nan an rel-doubout fondalnatal taha, "nou sòti nan
divini ka rive" ; ek, se ba nou lè pou nou pase epi sa.
Lamenm la,
plodari-kabechinen latanmòt ("pensée du tremblement") taha eti
adan menm lèspri, trape menm chous, menm londjè kous-kouri epi
plodari-kabechinen ankreyolaj la, plodari-kabechinen liannaj la tou, nan an
depareyaj, rache-koupe, epi se plodari-kabechinen sistenm lan. Edouard Glissant
pa te le tann pale plodari-kabechinen sistenm oben sistenm kabeche, tout bagay
la anni nan kouri-laliman-oliwon, nan kouri-lawonn, san jenhen desann nan
fondok, nan fondok-latè. Se pou se tann ek konprann, dwe isiya la konsa, tankon
nan plodari Frantz Fanon an, tan-nanninannan-longsay la pa fondalnatal, se
kote-doubout la eti fok sa depareye epi kote-rete a, ki ka pe peze nan
kanman-fondalnatal nan liannaj ("identité relation") la. Man
ja matje ek kabeche sa eti tan-nanninannan-longsay la fondalnatal anni nan
dekou an lakou-peyi ki ka matje’y aleliwon-galba ek ka gade wè vidjoze
kawbe-gouvelnaj li longsay-ale, sa ki pou ka kantinen kanman-fondalnatal
peyi-natifnatal la, tikatikataw. Tan-nanninannan-longsay taha se toulong pou
rarate an tan-ka-pase gliminen, kabeche, vire kabeche, se pa nepi an memwa eti
ka pe gare chimen nan tan-ka-pase. Tan-nanninannan-longsay la se an leve-zobray
eti gouvelman an peyi ka ba plodayè-dekantjè tan-nanninannan-longsay taha se
lakle a pou wouvè oben fèmen lapòt ek finèt ; ek, se pou konprann ek
kabeche sa eti rarate taha liannen rèch epi an lang-natifnatal, nèhè menm an
lang-langayele pou se rive kabeche nan an sistenm-lang eti ka branbrannize an
depareyaj nan mitan chak se plodari-kabechinen an ; sav nou pou sav,
kontel plodari-kabeche sosial la pa pe nan menm rel epi plodari-kabeche
lèspri-kalibiche moun-yonn-tou-yonn ek limenm pa nan menm rel epi
plodari-kabeche tan-nanninannan-longsay la, tousa ; menm si yo tout se pe
ka jete anchay pon-janbe-laliman yonn-a-lòt.
Se Edouard Glissant
limenm ki te fè tan-nanninannan-longsay natifnatal-matnik la koumanse asou an
kout nèg-mawon, Prèmie Longwe a adan Le Quatrième Siècle ; ek,
lide foulou taha eti an afritjen te ke pe debatje Matnik, ek pi
janbe-bòdaj-oliwon, nan tout Karayib la, nan tout kontinan Amerik la, ek chape
anlè sistenm betje a, kouri anba bwa mawonnaj la, san aprann laliwonn
lan, san sav hak asou tan-ka-pase atè-matnik la ; plis pase Bug
Jargal Victor Hugo a, nonm-anni-lèspri-djok Friedrich Nietzsche la
nan Also sprach Zarathustra. Ein Buch für Alle und Keinen. Nan
prèmie plodari-kabechinen Edouard Glissant, plis pase nan plodari-kabechinen
matjoukann-afrik Aimé Césaire oben menm plodari-kabechinen ranboulzayè konsians
doubout-krann Frantz Fanon an nan Les mains parallèles ek apre
nan Les damnés de la terre, nèg-ginen anba-jouk la ke rive prèmie
douvan nan lakou-peyi a lè ranboulzay peyi-natifnatal la ke bay (christian
messianism, "the last will be the first"), moun-afrik la
te ke trape an djokte lèspri pi mabial pase moun-ewòp la jik pou rive nan
kontinan Amerik la san sapatonn, san zouti branbrannizè mès-nanninannan,
tou-touni-anlè-de-pie’y ek te ke leve an mès-longsay, an sa-doubout
moun-asou-latè, tousa ; Longwe nan mòn lan te rive trase an chimen-divini,
leve an rel-fanmi menm si se fanm lan, de kwi lèt pou pran seraj divini, pa ka
djè kouri lawonn nan rarate-kabechinen Edouard Glissant an. Se nan sa eti
plodari-kabechinen latanmòt, plodari-kabechinen kote-rete a, plodari-kabechinen
ankreyolaj, Edouard Glissant an pi kabeche ek pi kalibiche, pi lanmen-asou-tjè
tou, pase konsians lwijanboje Aimé Césaire ek konsians doubout-krann Frantz
Fanon an. Lakay Edouard Glissant, se pa anni pou an nèg-ginen rete la ka plere
ek/oben lonje dwèt asou rayi-ras-nèg-ginen (negrophobia) ki ka kouri
lawonn oben menm leve semeda, goumen pou depotjole’y, bagay an moun
yonn-tou-yonn ; an-an, se pou kare fondas an peyi, pa menm an laliwonn ("betje
a ka leve an laliwonn, laliwonn lan pa nepi peyi a" eti Edouard
Glissant te ka matje) men an peyi. Man ka vire matje sa eti lakay Edouard
Glissant, nan prèmie plodari-kabechinen’y, peyi a pi fondok pase lapo-fidji an
moun, "Mi se an peyi ki la, se pa moun san lèspri" eti’y
matje nan Lawviè-lezad. Rive la, se pou se mande Edouard Glissant
sav ki manniè an moun ka pe fè tjenbe doubout si tout bagay ka tranble oliwon,
si latè ka foukan anba pie’y ? Ek nan dekou an latè-tranble, ki peyi an
moun se pe kabechinen pou kore towblip li ? Pi nan fondok kabeche a,
ki pawol an moun ke pe sa pale si kote otila’y doubout ka pale pawol la ka
tranble, si djing laliwonn lan se tjòbol ?
Plodari-kabechinen latanmòt
Edouard Glissant an, plodari-kabechinen tras la, dwe La Lézarde, se
pa anni an chimen-dekoupe pou rive pi towtow nan wabap latè-wonn Frantz Fanon
an nan Les mains Parallèles ek apre nan Les Damnés de
la terre, plis pase sa se an chimen-ale ki te ke andewò tan-ka-pase, andewò
latè-wonn lan, se pou sa Edouard Glissant pa te le tann pale sistenm kabeche,
kabeche sistenm. Lide taha eti ti lakou-moun-natifnatal-matnik la, se
lakou-moun-natifnatal-karayib la, te rive fè an welto anlè tan-nanninannan-longsay
la pou tjenbe nan lavi a, pou rete doubout nan tan-ka-pase a ; se pa pou
ayen Papa Longwe nan Katriyenm siek la, dènie Longwe a eti pa ni
yich pou pran lanmen apre lanmò’y se an tjenbwazè, se pou asire an tras afrik
ka kouri lawonn adan tout moun natifnatal-matnik, "Souch-senyen
Longwe a te sek. Ek, sek eti’y te sek, se pou se Longwe a te bay nan memwa tout
moun" ; se pou sa konprann tras-afrik taha se pa te nepi an djing
kontinan-afrik limenm, se pa te koulè lapo-fidji moun ; se pa te an
mès-nanninannan eti moun atè Matnik, moun atè peyi Karayib la pa te ke pe sa
tjenbe nan tan-ka-pase, se se apiye anlè’y pou fè an mès-longsay
natifnatal-matnik ; se pa te nepi yonn adan se 800 a 2.000 chous lang-pale
eti ka kouri lawonn kontinan-afrik taha ; se te tankon an van ka monte
mòn. Nan plodari-kabechinen Edouard Glissant an, plodari-kabechinen latanmòt
la, plodari-kabechinen ankreyolaj la, plodari-kabechinen tras la, se toulong an
tilili tras eti ka vini kole anlè anlòt tilili pou se fè an tilili-longsay, se
an rive-an-bout san rete, an rive-an-bout-longsay, ayen pa ka bout blo, tout
bagay la wouvè, pa ni wabap nan lèspri rèch wabap la ; men Edouard
Glissant pa te le tann pale bililik-longsay, sa eti toulong liannen epi lide
sistenm lan.
Nan lide sistenm lan ni
tan-ka-pase a eti pi fondok pase laliwonn lan, chak sistenm ni
tan-nanninannan-longsay li ki ta’y ek pou sa, tout sistenm pa se pe anlè menm
rel la, de sistenm pa se pe kantekant ; ni sistenm ki pi dekatonnen, ki pi
nawflaw, pase dòt pou plis tan ki pase adan yo ek pou plis liannaj kouri-lawonn
ki bay adan yo, se se pou laliwonn yo ki pi blayi-oliwon. Edouard Glissant te
ka dekatonnen lide an kantekantaj nawflaw se lang lan, "tout lang
se lang", ek nan menm balan an se mès-longsay la ; epi lide
taha eti tout bagay la se pou kouri lawonn, ayen pa ka desann nan fondok latè,
anni nan blayi-oliwon. Nan plodari-kabechinen Edouard Glissant an eti se te pou
veye o gren pa anni kouri vini platje an model ewòp anlè se peyi anba-jouk
Afrik oben Amerik la, menm kouri-lawonn taha pa ka rive leve an
tan-nanninannan-longsay chous-yonn-tout-yonn. Se pou se mande sav,
la-atjolman-la, si tan-nanninannan-longsay la se ka flòkò konsa pou se anni
liannaj la ki fondok, se pa menm an memwa men anni liannaj la, poutji nan
rarate Le Quatrième siècle la ek nan rarate Sartorius,
lanne dèhè, ni an ladje sa-sav ba yich dèhè ? Ladje sa-sav ba yich-dèhè
se, nan ti lèspri nèg-ginen-krann atè-lakay-matnik la, se anni
kontinan-afrik la, se lide taha eti lakou-peyi a pa ka toumbile ek an
menm mès-nanninannan ka kouri lawonn san jenhen tonnfakte anlè kò’y pou vini an
mès-longsay, san jenhen ladje oben rale anlè londjè chenn li, Afrik taha se te
ke anni an bidim laliman otila pawol se gangan an ka kouri lawonn ek si pawol
taha se diskoupe, se tout lakou-peyi a ki pèd lakat. Nan rarate Le
Quatrième siècle la, l’Afrik taha eti se plis an rete-sonhe pase an
tè-danme, pa ni an laliwonn nan lèspri djok la, se an peyi san tit-langayele ek
san pawol, se anni de tibray, prèmie Longué a ek prèmie Béluse la, yonn ka veye
lòt nan barank an kanawa ninang-founang, ni an goumen ki fèt, nou pa nepi sav
poutji men nou sipoze se te pou an fanm, pou yich prèmie Béluse la, Anne Béluse
ki te ke tjwe Liberté Longué, yich prèmie Longué a, lanne dèhè nan mitan se twa
pie-mawogani an. Nan rarate Sartorius la, Afrik taha se an
bidim tè-danme blayi men tankon si se an tè nanninannan ki pa rete piès tif,
piès zèb, piès fimie pou fè jaden ek se pou ale kouri latè-wonn lan
lòtbòtsay ; Oko ka pati de lanmen balan, san ayen anni pou pase pàs epi
moun-oliwon-latè, lanne dèhè se Odono Odono (djanbel djezinay la nan La
Case du Commandeur) ki ka towblip nan mòdan sistenm ninang-founang
lan, Afrik taha eti pèsonn pa ka wè se menm lide Longué ki nan memwa tout moun
an nan Le Quatrième siècle, Edouard Glissant te kabeche kontinan
Afrik taha tankon an vie wòch nanninannan (pi wòch la vie pi’y tounen
wòch-reldjansè ek piaye moun) anchouke nan tjè moun, plis pase lèspri yo, se
pou te chape anlè ti lèspri mete-anba-jouk zawa-ewòp la.
Plis pase trase laliman
an peyi nan Le Quatrième siècle, ek plis pase, trann-sis lanne
dèhè, kabechinen an trase-pòtre lakou-moun-natifnatal anba-jouk oliwon-latè
nan Sartorius, pou wè moun pa pe sa wè se Batouto a
nan de koko-zie yo, Edouard Glissant te rive ladje plodari ras-moun an nan
chimen pou lòlòy plodari taha lòlòy, kanman-fondalnatal an moun pa pe mare anni
adan kout-zie anlòt moun se voye anlè’y, ek tjoke an tilili-longsay eti
kontinan Afrik la te ja ni pou ta’y avan zawa-ewòp la debatje atè Elmina,
Ghana, nan lanne 1433 ; Yorouba a, li tou-yonn, se te ja an ven-epi
lang-pale ek mès-nanninannan ek Nijewya, lajounen-jòdi, se 522 lang-pale ek 7
lang-mò nan 71 lakou moun-natifnatal. Se pou se tann plodari-kabechinen
latanmòt taha, ek nan menm balan an, plodari kanman-fondalnatal nan liannaj
tankon an depenn djab-soud tilili moun-asou-latè. Edouard Glissant pa te le
rive nan an plodari bililik-longsay, plodari bililik-longsay karayib la, pou pa
te vire lang asou tit-langayele sistenm lan men plodari-kabechinen latanmòt la,
plodari-kabechinen ankreyolaj la, plodari-kabechinen kanman-fondalnatal nan
liannaj la, plodari-kabechinen kote-rete a, tout se plodari-kabechinen taha se
pou se kabeche tilili mès-longsay ek lang nan kontinan Afrik la avan’y te towblip
nan sistenm ninang-founang zawa-ewòp la ek ladje se plodari ras-moun lan,
se plodari yich gangan an, plodari nèg-ginen-krann lan, eti ka depotjole tout
lide peyi-natifnatal atè Matnik.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire