Pòte-nouvel
nan dekou banbann doubout-djann
Pòte nouvel se toulong pou leve konsians moun asou an wach-lavi, asou lavi a limenm, se se an konsians sosial, nolfok douvan konsians politik la ; se pa anni pou fè an moun sav an bagay fèt, te fèt oben ke fèt, se pou bloublou an moun (larel-bloublou a, conative function R. jakobson lan), fè’y toumbile kanman lavi-toulejou’y. Kontel, pòte nouvel asou Covid-19 ki ka kouri lawonn, se pou moun gade wè fè debouya toumbile kanman yo pak-an-pak, dekole-bò-moun zoklit eti ka chaye, se se pianmpianm, an dekole-bò-moun sosial ; rete-sere-bò-kay, mete màs ek tire màs, sispann bo tjoup, ale wè landje, zay ek kòkòlò (koke-tou-doubout Gwadloup la) ; sispann ba moun lanmen oben tout mache bra-anlè, bra-anba, an tilili jès eti moun pa te jenhen ka fè ek ki vini jès toulejou ; ek plis pase sa, an tilili jès lòtbòtsay, jès an-frans, mande-sav-longsay an-frans ki vini ka kouri lawonn, jik dekouri lawonn Peyi Matnik la, depotjole mès pòte-nouvel la plis pase depotjole eti’y ja depotjole mès-longsay natifnatal-matnik la.
Lamenm la, se te ke pou
se tann ek konprann blo, pòte-nouvel la ka fèt epi an lang eti ka trase laliman
nouvel-pòte a, delè menm trase lanmen-djok nouvelis la. Nan dekou banbann
doubout-djann taha (Covid-19), se pa anni pou se mande-sav-longsay an-frans lan
ki vini te ka kouri lawonn atè-lakay-matnik, se pa anni pou rete katjile
gouvelnè franse atè Matnik mete peyi a nan rete-sere-bò-kay pou an vlen-senyen-kòch
ki te ka kouri lawonn dri An-Frans ek te ka rive atè Matnik anni epi moun ki ka
debatje, se pou tout medja pòte-nouvel an-frans ki rive nan an rel ladje-nouvel
an-frans san diskoupaj anlè Matnik, aleliwon-galba. Man sa tann ek konprann sa eti
se pa jòdi nouvel-pòte an-frans ka kouri lawonn atè Matnik (ou se rete pri
adan an tèg-kole-tèg nan lwiloud Tersikora a ek wouvè radio se nouvel tèg-kole-tèg
lwiloud an-frans yo ka ba’w) men nan dekou banbann doubout-djann nan Ewòp ek
Amerik tè-danme-kontinan taha, nouvel-pòte an-frans lan vini trape anni zorèy
pou koute’y, delantiraye peyi a, rale’y anlè kontinan-amerik la eti’y ni pou
ta’y ek chaye’y mete’y nan kontinan ewòp-azi a. Nan dòt doukou, moun atè-lakay-matnik ni dòt bagay ka
fè, se se ba lari chenn, voye lak nan lanmè, bay kalinda nan bèlè oben zouk
kole-sere, veye zafè moun, zaye fanm, pran nonm, tousa ka tjenbe an ti nanm kreyol
pianmpianm, la se te la-frans, blo dekale mangous la.
Ek pou kraze eti
sistenm lang ek mès-longsay (jik mès-nanninannan an) kraze, an chingpontong
menm, se pou fè-kakol la, se lavwa detopaye a, lavwa lonje dwèt asou sistenm zawaye
franse a, se lavwa dekinayè a, yo menm
nan an lang-an-frans djol-prenti, tjou-poul, la ka apiye delantirayaj peyi a, fè’y
pèd lakat. An fanm-doubout-matnik ka bay lavwa koubare pitji-korè-Covid-19 ki
ka vini douvan an kawbe-tre, an drivayajè franse ka bat djol li toupre bò’y
asou wach "la métropole" soubawou’y la, ek fanm-doubout-matnik
nou an pran’y adan an lang-franse san-manman eti piès machann dèhè tre yo pa ka
konprann menm si yo pe ka tann li flouz. Se anni lang lan ka pe kare fondokte
pòte-nouvel la ek si lang lan ka toumbile toulong, adan an menm koze, se pou
fondokte taha dekalibiche, rel-doubout nouvel-pòte a, men plis pase sa, pi
douvan, laliman kouri-lawonn pòte-nouvel la tou. Se pou se mande sav si, atè
Matnik, nan anni kouri nouvel an-frans se media atè-lakay la, menm se media
pete-chenn lan (Radio APAL, RLDM, RFA, Antilla, Montray Kreyol, Free Pawol
oben Bondamanjak, epi dòt) pa te ka lonji laliman la-frans atè Matnik,
se se epi lang-an-frans yo a ? Se anni an mande-sav men nan plodari
dekantjaj sosial nou an, ni toulong lide taha eti plodari koraj-sistenm lan se an
rel asou chimen anchoukaj sosial la, se pou sistenm lan se dekatonnen toulong
pi djok, ale li oben vire li, Franklin Frazier jik Stuart Hall pou se konprann
sa.
Se pa pou pouse bwa
anba dife an plodari palantjè-peyi ki ka bat bè rache-koupe atè Matnik, depi
kon se krèy ek lawonn politik palantjè-peyi-matnik la ka mare topay politik,
aleliwon-galba epi ladwèt koubarè tòt-genyen atè-lakay-matnik, se te ke plis
apiye lide taha eti nan dekou an banbann doubout-djann oben an banbann sosial,
nèhè menm an banbann politik, pou mès-longsay politik la ki flòkò douvan kon
dèhè, ek pou mès-longsay pòte-nouvel la ki pòhò rive dekatonnen atè Matnik,
yonn toulong liannen epi lòt, moun atè-lakay-matnik, yo menm, ka toulong kouri
apiye sistenm franse a eti yo anba jouk li a. Mès-longsay pòte-nouvel la pa ka
bay kòdjòm atè Matnik ; nan progranm koze epi media pòte-nouvel asou Zouk
TV se anni pou badjole asou matje ek plodari se media-an-frans lan, pèsonn
lan oliwon tab la pa fouti, se se ba tit an media Sentlisi oben Dòmnik toupre a
la ; se anni radio APAL eti ka fè moun natifnatal-matnik la sav se Matnik
yo ye ek Matnik adan Karayib la. Se progranm-radio RLDM lan, si se pa progranm-radio
mizik zouk ek konpa-anni-machin pa ka anchouke Matnik adan laliwonn karayib li ;
andewò se progranm-radio mizik la, se anni pou lonje dwèt anlè "moun ki
ka pitje kabwatè yonn-tou-yonn MIM lan pa dèhè" tankon si politik se pa
te pou defann tòt-genyen aleliwon-galba, wè taklè-pa-dèhè nan tout ti wach,
menm adan se konpayel-politik yo a, tout bagay ka demantibile "I"» (pou
Information, pòte-nouvel nan lang franse Marc Loulou Pulvar la) nan
I-E-M-O MIM 1978-1981 an. Pa ni an mès-longsay pòte-nouvel menm si te ni an
mès-nanninannan pòte-nouvel eti André Aliker te pèd lavi’y pou sa.
Pòte nouvel se pou toulong
kouri lawonn an laliman fann ek se pou se tann, konprann ek kabeche sa eti nan
kouri lawonn taha moun an ka leve an liannaj eti limenm ni pou kare laliman an.
An nouvelis mawon, atè-lakay-matnik, pe ka kouri lawonn latè ka vini rarate
oben rapòte, nan an lang franse kreyolize, goumen sosial ek politik nan tjek
peyi Afrik-machrek (Libi, Ejipt epi Soudan-anlè), nan menm balan eti pa
ni an zoko pòte-nouvel asou Dòmnik, Sentlisi, Senvensan-ek-Grinadin, ale wè
Bawbad, Dominikana, Gayana, Jamayik, Puerto Rico, Sirinanm, Trinidad-ek-Tobago,
tousa, men nouvel-pòte oliwon-latè taha pa ka vire mete Matnik adan laliwonn
Karayib li, piès toubannman ; se plis pou fòse lèspri plodaye, mete Matnik
nan an laliwonn Ewòp ki pa ta’y. Se pou lang franse, menm si’y se kreyolize,
menm an pale-franse-bannann, eti pa pe ka kouri lawonn latè, pa pe ka bay nan
peyi-lòtbòtsay, san chaye tout mès zawa franse a. Nan pòte nouvel peyi Karayib
ek Amerik Latin se pa anni pou vire doubout an longsay-ale nanninannan eti mès
zawa peyi-ewòp la te diskoupe, si se pa depotjole, se pou se apiye lide-plodari
taha eti se mande-sav-longsay la ka toulong lonje lanmen pou janbe se barank
lang lan. Pòte-nouvel se pa anni pou rarate sa ki fèt ek sa ki pe fèt, se
toulong pou an lang-asou-latè se trase laliman tann ek konprann an lakou-peyi ek dekantje fondokte trase-laliman
tankon, plis pase an ladje an dousin latèwonn lan pou pran anlòt dousin
latèwonn lan plodari tout-moun Edouard Glissant an, se ladje an sistenm
tan-nanninannan-longsay la (politik, sosial, ekonomi) pou bay adan anlòt
sistenm tan-nanninannan-longsay ek nan menm balan an trape plis lèspri-mabial
pou toumbilaj sosial la atè-lakay. Ki toumbilaj sosial esa ? Es pòte-nouvel
Andre Aliker la, nan jounal Justice, nan an lang-an-frans eti piplis moun
atè-lakay-matnik an tan tala, pa te ka ni tann, ni konprann hak adan, te pe ka bat
pou an toumbilaj sosial, ale wè politik ? Ki pòte-nouvel esa pe ka
bloublou moun pou yo se ka vini bat pou toumbilaj sosial la, ale wè toumbilaj
politik ? Ki pwa-peze se kawbe-gouvelnaj franse atè-lakay-matnik la nan
sistenm pòte-nouvel la ? Ki rel bloublou se media palantjè-peyi a ek ki depareyaj
mabial eti an moun pe leve nan mitan pòte-nouvel ek kouri-nouvel ?
Pòte nouvel se toulong
ladje an kanman-doubout yonn-tou-yonn pou an kanman-doubout yonn-a-lòt, bagay
pou se apiye, isiya la konsa, lide taha eti an moun yonn-tout-yonn, kabwatè-politik
oben kabwatè-sosial, kabwatè-ekonomi oben kabwatè-mès-longsay pa ke sa pòte
nouvel li tou-yonn. An nouvel-pòte se pa anni an depenn wach (si se pa an wap) tan-ka-pase
a, se pou se kabeche djing an laliwonn otila tan-ka-pase a ka pe wakle nan
boulin pase’y pou teknoloji pòte-nouvel la ki ka ranbonni aleliwon ek pou
liannaj sosial eti moun ka pe fè fè tilili lè teknoloji taha ka toumbile ek gade
wè mete yo toulong pi nan an doukou apiye asou pwa kò yo, ladje laliwonn yo. Se
pa jòdi man ka dekantje ek matje sa, menm si Matnik pa se ni an gouvelman atè-lakay,
ale wè an gouvelman natifnatal, pou ta’y, nan dekatonn teknoloji krache-dife taha,
moun Matnik ka gade wè rete sere dèhè gouvelman an-frans lan eti limenm ka bat
dèhè, may-an-may gouvelnaj ewòp la ka fè chimen’y, bolonm chimen’y, jik rive
nan rel an sistenm-gouvelman atè-lakay. Se anni an gouvelman, se se an ti
gouvelman atè-lakay, bagay ou pa sa menm demare bèf an betje adan savann eti
betje ni pou ta’y epi sa, ki se pe rive mete anzandalonnaj se nouvel-pòte a nan
brann ; se anni an gouvelman
natifnatal, nan kontaj matjoukann-doukou’y, ki se pe rive ba chak krèy sosial
la an rel-kòdjòm nouvel-pòte kalibiche pou bay nan dekatonn ekonomi ek sosial
la. CTM (Collectivité Territoriale de Martinique) se pa an gouvelman
atè-lakay-matnik, ale wè an gouvelman natifnatal-matnik, ek se pa ti
kawbe-gouvelnaj franse bwabwa taha ke sa mete an sistenm pòte-nouvel nan brann
atè Matnik ; an bagay ki ka ale pi douvan pase malpale ek deraye moun asou
RLDM, an bagay ki ka ladje nan chimen ti mès rapòte plodari lòlòy an plodayè-politik
franse ek tout se badjolaj taha ki pa ni
ayen pou wè epi politik ni menm goumen sosial la.
Nan dekou banbann
doubout-djann lan, si atè Matnik, Covid-19 se pa te, nan se prèmie mwa taha, an
banbann doubout-djann ek se plis ladeng (an 30.000 epi moun trape’y pou 17 moun
allouya) ki te an banbann doubout-djann atè Matnik nan se mwa karenm taha, moun
atè-lakay-matnik te pe peze mizire ek konte lèkètè eti kare-gouvelnaj CTM lan te
lèkètè douvan gouvelnè franse a ek si se pa pou treleye statistik ARS-Martinique
la, gouvelnaj CTM lan anlè doubout-djann lan te lòlòy menm ek se pa anni pou an
kabwatè kare-gouvelnaj ki pa fouti ladje ba anlòt ek konprann gouvelnaj se pa
anni an jeray, tousa, se pou se kawbe-gouvelnaj franse taha, atè Matnik, ki pa fouti
anchouke lide an pòte-nouvel atè-lakay-matnik ki ni souch yonn-tou-yonn li pou
ta’y.
Se tout bililik djoubap
lang lan ; sistenm pòte-nouvel se an sistenm ki fèt An-Frans ek se anni
pou lang-an-frans lan kouri lawonn adan. Tout gouvelnaj la, larel ek lèspri, fondase
asou sistenm franse a ek, rive atè Matnik, se anni pou an konpanyi djing pòte-nouvel
la toumfakte nan an kouri-nouvel otila yo ka jiskont anchouke de-o-twa zoko
lang atè-lakay la. Se pou dekantje depareyaj, delè tjòbol, delè wap nan mitan
pòte-nouvel ek kouri-nouvel ; pou lang-an-frans lan eti ka piaye piplis
moun atè-lakay-matnik la, si se pa tout moun, pòte-nouvel atè-lakay la, li tou
ka djigilòp nan an kouri-nouvel san-manman.
Pou plis Pimpe lamenm
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire