lundi 11 janvier 2021

 

Pòte-nouvel nan dekou banbann doubout-djann

 

 






Pòte nouvel se toulong pou leve konsians moun asou an wach-lavi, asou lavi a limenm, se se an konsians sosial, nolfok douvan konsians politik la ; se pa anni pou fè an moun sav an bagay fèt, te fèt oben ke fèt, se pou bloublou an moun (larel-bloublou a, conative function R. jakobson lan), fè’y toumbile kanman lavi-toulejou’y. Kontel, pòte nouvel asou Covid-19 ki ka kouri lawonn, se pou moun gade wè fè debouya toumbile kanman yo pak-an-pak, dekole-bò-moun zoklit eti ka chaye, se se pianmpianm, an dekole-bò-moun sosial ; rete-sere-bò-kay, mete màs ek tire màs, sispann bo tjoup, ale wè landje, zay ek kòkòlò (koke-tou-doubout Gwadloup la) ; sispann ba moun lanmen oben tout mache bra-anlè, bra-anba, an tilili jès eti moun pa te jenhen ka fè ek ki vini jès toulejou ; ek plis pase sa, an tilili jès lòtbòtsay, jès an-frans, mande-sav-longsay an-frans ki vini ka kouri lawonn, jik dekouri lawonn Peyi Matnik la, depotjole mès pòte-nouvel la plis pase depotjole eti’y ja depotjole mès-longsay natifnatal-matnik la.

Lamenm la, se te ke pou se tann ek konprann blo, pòte-nouvel la ka fèt epi an lang eti ka trase laliman nouvel-pòte a, delè menm trase lanmen-djok nouvelis la. Nan dekou banbann doubout-djann taha (Covid-19), se pa anni pou se mande-sav-longsay an-frans lan ki vini te ka kouri lawonn atè-lakay-matnik, se pa anni pou rete katjile gouvelnè franse atè Matnik mete peyi a nan rete-sere-bò-kay pou an vlen-senyen-kòch ki te ka kouri lawonn dri An-Frans ek te ka rive atè Matnik anni epi moun ki ka debatje, se pou tout medja pòte-nouvel an-frans ki rive nan an rel ladje-nouvel an-frans san diskoupaj anlè Matnik, aleliwon-galba. Man sa tann ek konprann sa eti se pa jòdi nouvel-pòte an-frans ka kouri lawonn atè Matnik (ou se rete pri adan an tèg-kole-tèg nan lwiloud Tersikora a ek wouvè radio se nouvel tèg-kole-tèg lwiloud an-frans yo ka ba’w) men nan dekou banbann doubout-djann nan Ewòp ek Amerik tè-danme-kontinan taha, nouvel-pòte an-frans lan vini trape anni zorèy pou koute’y, delantiraye peyi a, rale’y anlè kontinan-amerik la eti’y ni pou ta’y ek chaye’y mete’y nan kontinan ewòp-azi a. Nan dòt  doukou, moun atè-lakay-matnik ni dòt bagay ka fè, se se ba lari chenn, voye lak nan lanmè, bay kalinda nan bèlè oben zouk kole-sere, veye zafè moun, zaye fanm, pran nonm, tousa ka tjenbe an ti nanm kreyol pianmpianm, la se te la-frans, blo dekale mangous la.    

Ek pou kraze eti sistenm lang ek mès-longsay (jik mès-nanninannan an) kraze, an chingpontong menm, se pou fè-kakol la, se lavwa detopaye a, lavwa lonje dwèt asou sistenm zawaye franse a, se lavwa dekinayè a,  yo menm nan an lang-an-frans djol-prenti, tjou-poul, la ka apiye delantirayaj peyi a, fè’y pèd lakat. An fanm-doubout-matnik ka bay lavwa koubare pitji-korè-Covid-19 ki ka vini douvan an kawbe-tre, an drivayajè franse ka bat djol li toupre bò’y asou wach "la métropole" soubawou’y la, ek fanm-doubout-matnik nou an pran’y adan an lang-franse san-manman eti piès machann dèhè tre yo pa ka konprann menm si yo pe ka tann li flouz. Se anni lang lan ka pe kare fondokte pòte-nouvel la ek si lang lan ka toumbile toulong, adan an menm koze, se pou fondokte taha dekalibiche, rel-doubout nouvel-pòte a, men plis pase sa, pi douvan, laliman kouri-lawonn pòte-nouvel la tou. Se pou se mande sav si, atè Matnik, nan anni kouri nouvel an-frans se media atè-lakay la, menm se media pete-chenn lan (Radio APAL, RLDM, RFA, Antilla, Montray Kreyol, Free Pawol oben Bondamanjak, epi dòt) pa te ka lonji laliman la-frans atè Matnik, se se epi lang-an-frans yo a ? Se anni an mande-sav men nan plodari dekantjaj sosial nou an, ni toulong lide taha eti plodari koraj-sistenm lan se an rel asou chimen anchoukaj sosial la, se pou sistenm lan se dekatonnen toulong pi djok, ale li oben vire li, Franklin Frazier jik Stuart Hall pou se konprann sa.     

Se pa pou pouse bwa anba dife an plodari palantjè-peyi ki ka bat bè rache-koupe atè Matnik, depi kon se krèy ek lawonn politik palantjè-peyi-matnik la ka mare topay politik, aleliwon-galba epi ladwèt koubarè tòt-genyen atè-lakay-matnik, se te ke plis apiye lide taha eti nan dekou an banbann doubout-djann oben an banbann sosial, nèhè menm an banbann politik, pou mès-longsay politik la ki flòkò douvan kon dèhè, ek pou mès-longsay pòte-nouvel la ki pòhò rive dekatonnen atè Matnik, yonn toulong liannen epi lòt, moun atè-lakay-matnik, yo menm, ka toulong kouri apiye sistenm franse a eti yo anba jouk li a. Mès-longsay pòte-nouvel la pa ka bay kòdjòm atè Matnik ; nan progranm koze epi media pòte-nouvel asou Zouk TV se anni pou badjole asou matje ek plodari se media-an-frans lan, pèsonn lan oliwon tab la pa fouti, se se ba tit an media Sentlisi oben Dòmnik toupre a la ; se anni radio APAL eti ka fè moun natifnatal-matnik la sav se Matnik yo ye ek Matnik adan Karayib la. Se progranm-radio RLDM lan, si se pa progranm-radio mizik zouk ek konpa-anni-machin pa ka anchouke Matnik adan laliwonn karayib li ; andewò se progranm-radio mizik la, se anni pou lonje dwèt anlè "moun ki ka pitje kabwatè yonn-tou-yonn MIM lan pa dèhè" tankon si politik se pa te pou defann tòt-genyen aleliwon-galba, wè taklè-pa-dèhè nan tout ti wach, menm adan se konpayel-politik yo a, tout bagay ka demantibile "I"» (pou Information, pòte-nouvel nan lang franse Marc Loulou Pulvar la) nan I-E-M-O MIM 1978-1981 an. Pa ni an mès-longsay pòte-nouvel menm si te ni an mès-nanninannan pòte-nouvel eti André Aliker te pèd lavi’y pou sa.

Pòte nouvel se pou toulong kouri lawonn an laliman fann ek se pou se tann, konprann ek kabeche sa eti nan kouri lawonn taha moun an ka leve an liannaj eti limenm ni pou kare laliman an. An nouvelis mawon, atè-lakay-matnik, pe ka kouri lawonn latè ka vini rarate oben rapòte, nan an lang franse kreyolize, goumen sosial ek politik nan tjek peyi Afrik-machrek (Libi, Ejipt epi Soudan-anlè), nan menm balan eti pa ni an zoko pòte-nouvel asou Dòmnik, Sentlisi, Senvensan-ek-Grinadin, ale wè Bawbad, Dominikana, Gayana, Jamayik, Puerto Rico, Sirinanm, Trinidad-ek-Tobago, tousa, men nouvel-pòte oliwon-latè taha pa ka vire mete Matnik adan laliwonn Karayib li, piès toubannman ; se plis pou fòse lèspri plodaye, mete Matnik nan an laliwonn Ewòp ki pa ta’y. Se pou lang franse, menm si’y se kreyolize, menm an pale-franse-bannann, eti pa pe ka kouri lawonn latè, pa pe ka bay nan peyi-lòtbòtsay, san chaye tout mès zawa franse a. Nan pòte nouvel peyi Karayib ek Amerik Latin se pa anni pou vire doubout an longsay-ale nanninannan eti mès zawa peyi-ewòp la te diskoupe, si se pa depotjole, se pou se apiye lide-plodari taha eti se mande-sav-longsay la ka toulong lonje lanmen pou janbe se barank lang lan. Pòte-nouvel se pa anni pou rarate sa ki fèt ek sa ki pe fèt, se toulong pou an lang-asou-latè se trase laliman tann ek  konprann an lakou-peyi ek dekantje fondokte trase-laliman tankon, plis pase an ladje an dousin latèwonn lan pou pran anlòt dousin latèwonn lan plodari tout-moun Edouard Glissant an, se ladje an sistenm tan-nanninannan-longsay la (politik, sosial, ekonomi) pou bay adan anlòt sistenm tan-nanninannan-longsay ek nan menm balan an trape plis lèspri-mabial pou toumbilaj sosial la atè-lakay. Ki toumbilaj sosial esa ? Es pòte-nouvel Andre Aliker la, nan jounal Justice, nan an lang-an-frans eti piplis moun atè-lakay-matnik an tan tala, pa te ka ni tann, ni konprann hak adan, te pe ka bat pou an toumbilaj sosial, ale wè politik ? Ki pòte-nouvel esa pe ka bloublou moun pou yo se ka vini bat pou toumbilaj sosial la, ale wè toumbilaj politik ? Ki pwa-peze se kawbe-gouvelnaj franse atè-lakay-matnik la nan sistenm pòte-nouvel la ? Ki rel bloublou se media palantjè-peyi a ek ki depareyaj mabial eti an moun pe leve nan mitan pòte-nouvel ek kouri-nouvel ?  

Pòte nouvel se toulong ladje an kanman-doubout yonn-tou-yonn pou an kanman-doubout yonn-a-lòt, bagay pou se apiye, isiya la konsa, lide taha eti an moun yonn-tout-yonn, kabwatè-politik oben kabwatè-sosial, kabwatè-ekonomi oben kabwatè-mès-longsay pa ke sa pòte nouvel li tou-yonn. An nouvel-pòte se pa anni an depenn wach (si se pa an wap) tan-ka-pase a, se pou se kabeche djing an laliwonn otila tan-ka-pase a ka pe wakle nan boulin pase’y pou teknoloji pòte-nouvel la ki ka ranbonni aleliwon ek pou liannaj sosial eti moun ka pe fè fè tilili lè teknoloji taha ka toumbile ek gade wè mete yo toulong pi nan an doukou apiye asou pwa kò yo, ladje laliwonn yo. Se pa jòdi man ka dekantje ek matje sa, menm si Matnik pa se ni an gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal, pou ta’y, nan dekatonn teknoloji krache-dife taha, moun Matnik ka gade wè rete sere dèhè gouvelman an-frans lan eti limenm ka bat dèhè, may-an-may gouvelnaj ewòp la ka fè chimen’y, bolonm chimen’y, jik rive nan rel an sistenm-gouvelman atè-lakay. Se anni an gouvelman, se se an ti gouvelman atè-lakay, bagay ou pa sa menm demare bèf an betje adan savann eti betje ni pou ta’y epi sa, ki se pe rive mete anzandalonnaj se nouvel-pòte a nan brann ;  se anni an gouvelman natifnatal, nan kontaj matjoukann-doukou’y, ki se pe rive ba chak krèy sosial la an rel-kòdjòm nouvel-pòte kalibiche pou bay nan dekatonn ekonomi ek sosial la. CTM (Collectivité Territoriale de Martinique) se pa an gouvelman atè-lakay-matnik, ale wè an gouvelman natifnatal-matnik, ek se pa ti kawbe-gouvelnaj franse bwabwa taha ke sa mete an sistenm pòte-nouvel nan brann atè Matnik ; an bagay ki ka ale pi douvan pase malpale ek deraye moun asou RLDM, an bagay ki ka ladje nan chimen ti mès rapòte plodari lòlòy an plodayè-politik  franse ek tout se badjolaj taha ki pa ni ayen pou wè epi politik ni menm goumen sosial la.  

Nan dekou banbann doubout-djann lan, si atè Matnik, Covid-19 se pa te, nan se prèmie mwa taha, an banbann doubout-djann ek se plis ladeng (an 30.000 epi moun trape’y pou 17 moun allouya) ki te an banbann doubout-djann atè Matnik nan se mwa karenm taha, moun atè-lakay-matnik te pe peze mizire ek konte lèkètè eti kare-gouvelnaj CTM lan te lèkètè douvan gouvelnè franse a ek si se pa pou treleye statistik ARS-Martinique la, gouvelnaj CTM lan anlè doubout-djann lan te lòlòy menm ek se pa anni pou an kabwatè kare-gouvelnaj ki pa fouti ladje ba anlòt ek konprann gouvelnaj se pa anni an jeray, tousa, se pou se kawbe-gouvelnaj franse taha, atè Matnik, ki pa fouti anchouke lide an pòte-nouvel atè-lakay-matnik ki ni souch yonn-tou-yonn li pou ta’y.

Se tout bililik djoubap lang lan ; sistenm pòte-nouvel se an sistenm ki fèt An-Frans ek se anni pou lang-an-frans lan kouri lawonn adan. Tout gouvelnaj la, larel ek lèspri, fondase asou sistenm franse a ek, rive atè Matnik, se anni pou an konpanyi djing pòte-nouvel la toumfakte nan an kouri-nouvel otila yo ka jiskont anchouke de-o-twa zoko lang atè-lakay la. Se pou dekantje depareyaj, delè tjòbol, delè wap nan mitan pòte-nouvel ek kouri-nouvel ; pou lang-an-frans lan eti ka piaye piplis moun atè-lakay-matnik la, si se pa tout moun, pòte-nouvel atè-lakay la, li tou ka djigilòp nan an kouri-nouvel san-manman.

Pou plis Pimpe lamenm

Aucun commentaire: