mardi 8 décembre 2020

Doukou politik bililik atè-lakay-matnik

                                              5 lanne ka jere CTM





Nan lannwit 7 pou 8 Desanm 2015 lan, nan mitan de wonn jout-politik pou kabwataj an kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik, Gran Sanble pou rive atè Matnik (eti te ja ka kole 6 krèy ek lawonn politik, an konpanyi adan yo ka bat pou an, annou di sa konsa, gouvelnaj politik atè-lakay epi anlòt konpanyi, lagòch sosial, ka bat pou an kantekantaj sosial tankon Aimé Césaire te ka tann ek konprann sa) epi Ba Peyi a An Chans, ladwèt anchouke Matnik adan La-Frans pak-an-pak ek koubarè tòt Matnik tankon peyi-asou-latè, te siyen an topay politik bòtò ek kochi ki te ka sispann, pou sis lanne dèhè, tout mande-trape matjoukann-doukou politik atè Matnik, tout lide an ti gouvelnaj atè-lakay. An bidim vèglaj, an bidim danma, nèhè menm an pwen mare-lèspri, ki, plis pase lantje peyi-natifnatal-matnik la de pwenyèt mare douvan gouvelman franse a, te ka kore brayès natifnatal-matnik la adan an leve-doubout anni rete sonhe pas eti gangan te pase nan sistenm ninang-founang nanninannan, palantje an koulè-lapo ek voye tout matjoukann-doukou politik natifnatal-matnik lòtbòtsay, nan kontinan-afrik otila pa ni an gouvelman-peyi ki te ke sa konte matjoukann-doukou atè-lakay-matnik  ek fè peyi taha pran letjèt nan divini.

Ek, menm si lamenm apre welele-nou-pran-yo a, an konpanyi konpayel-politik adan yo te vire do anlè topay politik taha (se pou rive eti’y ka rive nan mitan de wonn an jout-politik ki ka fè mwen dekantje topay taha tankon an topay politik ek jenhen pa tankon an topay-jeray eti kabwatè-politik yonn-tou-yonn MIM (Mouvement indépendantiste Martiniquais) lan, ka depenn li ; an topay jeray se lè tout jout-politik bout ek rive nan an kawbe-gouvelnaj pa ni an kan ki trape an piplis plodayè-politik fann), nan senk lanne ki pase, se tout matjoukann-doukou politik natifnatal-matnik ki brile, chabon. Pi nan fondok ek plis pase matjoukann-doukou politik eti an lakou-peyi ka pe vire faktore nan dekou an leve-doubout politik ek sosial yonn oben de lanne kole, se pou topay politik taha te lavannen se matjoukann-doukou mès-longsay la tou. Man ja kabeche ek dekantje sa eti, nan peyi anba-jouk (Matnik se an peyi-karayib -kontinan-amerik la- ki anba jouk La-Frans, peyi-ewòp, -kontinan ewopazia a-), matjoukann-doukou mès-longsay la liannen, longsay-ale, epi matjoukann-doukou politik la, owala rel matjoukann-doukou politik la se dekati, se pou matjoukann-doukou mès-longsay la se bat dèhè ; tousa adan lide-kòtok Frantz Fanon taha eti "dabò-pou-yonn, se goumen pou doubout an peyi-natifnatal ki ka deblotje mès-longsay la ek ka wouvè chimen kabeche-djezinen ba’y"1. Djing-plodari Frantz Fanon an, se pou toulong depareye mès-nanninannan an (kadafa gloriye-gangan, kwenyen tanbou-djouba, bay-kalinda bèlè, vals kreyol, donbre-sirik ek pen-o-bè-chokola, dashiki, boubou, madras ek kolie-chou) ek mès-longsay la eti ka mande pou dekantje laliwonn/tan-ka-pase a jou-ki-jou.

Se pou vini teste, isiya la konsa, menm si se pa topay politik taha epi ladwèt koubare-tòt-matnik la ki te fè si mès-longsay la ka bat-dèhè nan peyi a, se depi mitan se lanne 1980 an otila bagay taha koumanse lè Eme Sezè epi se konpayel nèg-ginen-krann li a chaye Matnik adan an palantje afrik-nanninannan eti se anni lang franse a ka plodayele nan sa ; men nan dekou topay politik taha, se tout matjoukann-doukou karant lanne mès-longsay politik ek sosial eti pase adan ek bare tout kantinaj mès-longsay lavi-toulejou. Topay politik taha te ladje mafoudja ka ale, pou larel-topay douvan eti se te pou sispann tout mande-trape an palpa lanmen-djok politik (tout kawbe-gouvelnaj oliwon-latè ka èche trape toulong plis matjoukann-doukou politik, ou se ri se bwabwa-politik atè Matnik la) nan dekou 6 lanne jeray yonn-epi-lòt taha ek lòtbòtsay pou apiye eti’y te ka apiye kabwataj yonn-tou-yonn MIM lan (an kabwataj depotjolè kanmouzaza politik) adan Gran Sanble ek pi tenmbolizè a, kabwataj yonn-tou-yonn misie Alfrèd Marijàn adan MIM ; se te pou konprann an djigilòp tou-pare ba MIM ek an rete-anba-fèy pianmpianm ba lezòt krèy-politik Gran Sanble a.

Nan an peyi anba-jouk tankon Matnik nan 21enm siek taha, laliwonn politik la eti se pa anni bat-lawonn se krèy-politik la ek se lawonn-politik, la pou toulong apiye, kantinen djoubap-longsay politik la, se anni konsa leve-doubout sosial la ka pe djok ek ka pe fè pou yich-dèhè pa pèdi tout matjoukann-doukou eti moun-gran-laj-douvan te genyen ek ladje nan lanmen yo ; se anni nan antipile matjoukann-doukou politik (matjoukann-doukou kòtok, matjoukann-doukou mès-longsay, tou) otila an peyi, an lakou-peyi ka pe doubout an gouvelman natifnatal eti se li tou-yonn ki pe regle djoubap sosial la nan tan-ka-pase, fè pou peyi a se pran letjèt nan divini. Matnik se an peyi anba-jouk, se pou se tann ek konprann, dwe isiya la konsa, menm si’y te ke rive an jou adan rel-gouvelnaj politik an gouvelman atè-lakay (kontel Nouvel-kaledoni sistenm-gouvelman la-frans lan oben Puerto Rico nan sistenm-gouvelman etazini an otila chak 4 lanne ni an referendum asou rel-gouvelnaj peyi a), se te ke anni pou owonzonnen   djoubap sosial la, se pa pou regle’y, sa eti ka mande pou mete larel-gouvelnaj nan brann, owonzonnen yo ek vire kabeche yo, tousa.

Men mi CTM, eti se ARU2 tou-krache, se pa nepi an gouvelman-atè-lakay menm si sobreka larel-gouvelnaj franse a te depareye an kare-kabwataj-politik (Conseil Exécutif  eti Alfrèd Marijàn ka kabwate nan dekou gouvelnaj taha) epi an kawbe-gouvelnaj plodari politik (Assemblée de Martinique eti Klòd Liz ka kabwate nan dekou gouvelnaj taha) otila pa ni piès plodari politik ka bay men anni an badjolaj asou jere ek gaye lahan-palantje mete-nan-brann-ekonomi. Se pou mande sav, anfwa, nan ki gare-chimen an krèy-politik oben an lawonn-politik eti tit li ni wayalachi-politik adan, Indépendantiste Martiniquais (menm nan rèchte ek konparezonni lang-an-frans lan), se rive pou kabeche an progranm politik anni pou sanble de kawbe-gouvelnaj la-frans atè-lakay-matnik pou kabwate peyi a nan dekou anchay kare-peyi oliwon-latè, OECS3, CARICOM4 ek AEC5 nan Karayib la, ka gade pou douvan trape toulong plis matjoukann-doukou politik ? Nan dekou Topay Lisbòn6 lan otila kawbe-gouvelnaj Kare-peyi Ewòp Yonnife a te palantje an gouvelnaj politik atè-lakay nan se laliman-peyi anba larel-gouvelman se peyi a, gouvelman franse kabeche an larel-gouvelnaj wouvè, chak laliman anba-jouk pe mande trape lanmen-djok jere adan gouvelnaj ekonomi ek sosial, sistenm taks, doubout-djann, sistenm-lekol, aprann-djoubak epi ti bagay ki andewò liannaj epi peyi oliwon-latè, rel-bay-san-chenn moun, sistenm tribinal ek kolbòkò, fiziyè-defann-peyi, tout lanmen-djok sistenm-gouvelman an peyi. Gouvelman franse a te mete tousa anlè tab la men te kouri rale tout djokte mete-nan-brann politik anba’y ek se te ke pou fè moun sav sa eti soupapè politik atè-lakay-matnik la pa ka konprann hak nan politik, anni pou ale badjole asou RLDM "se mren ki fè J. Chirac mete l’article 74"  oben "man konnèt prézidan parlement éwopéyen an personèlman", tout badjolaj nan an kreyol dòmi-dewò eti ka apiye an sa-sav politik lòlòy, si se pa bòtò, ek pi douvan pou moun ka tann sa ek pa fouti di hak, ka apiye tou an mès-longsay politik atè-lakay-matnik ki flòkò pou pa ka peze pwa an grenn pwa-wouj nan kaka an papa-nwel ewòp ; ki lèspri an kabwatè-politik ki, asou an bò ka fè palmarès se li yonn ki sa pran lang ek kabwatè gouvelman franse a, kabwatè Ewòp yonnife a tou, ek lòtbòtsay pa fouti doubout douvan an ti gouvelnè franse atè-lakay-matnik, fè’y sispann  plan gouvelnaj doubout-djann li an asou Covid-19 lè se ladeng ka fè siwawa nan peyi taha ? Ki lèspri se konpayel-politik li a, adan MIM ek adan dòt krèy-politik natifnatal-matnik ki nan liannaj politik tenkant epi MIM, pou rete la ka gade tout ti matjoukann-doukou politik eti leve-doubout politik ek sosial se lanne 60-70-80 an te faktore, djigilòp nan fè-palmarès koutja anni an moun eti ja ka kouri badjole se li ki joutè-politik pou kabwate kare-kabwataj-politik dèhè ?

Se pa anni pou jout-politik kabwate kawbe-gouvelnaj laliman-peyi-lafrans atè-lakay-matnik eti pèsonn pòhò sav ki tan eti’y ke fèt, pou Covid-19 ka kouri lawonn An-Frans ; se pa anni pou brile eti’y te ke brile an bout-chimen, fok se genyen jout-politik la pou vini joutè-politik nan jout-politik kabwataj kare-kabwataj-politik la ; se pa anni pou kabwataj politik la eti nan dekou an lawonn-politik7 oben an liannaj krèy-politik, ki toulong rive-larel apre an bidim djoubap politik otila moun ka pran pawol, ka gade pou douvan, ka plante bannann tou, lè yo pati douvan tout moun, politik se toulong an woule-tòt  aleliwon-galba, pi bililik pase an sèbi-douvan-dèhè ; se pou  an badjolaj konsa ki ka toulong dekare, si se pa depotjole, tout lèspri yonn-a-lòt, yonn-epi-lòt ki adan politik la, an moun yonn-tou-yonn pa pe ka fè an krèy-politik, ale wè an lawonn-politik, ale wè an liannaj krèy-politik, ale wè an peyi.

Lòtbòtsay, menm si tankon Pierre Bourdieu8 te ka matje sa "laj an moun se an djing-kontaj lavi eti plodari-sosial la ka menyen ek demantibile aleliwon", nan de tit-langayele kole ek an pawol, an moun yonn-tou-yonn se toulong tibray oben viekò anlòt ; gran-laj an kabwatè-politik ka toulong leve an bidim bankoulele dèhè, anchay koraj, anchay tak-pa-dèhè, korza epi djendjen-tjanmay eti ka debaba mès-longsay politik la pou yonn ek, pi won-ladje-won, mès-longsay la. Nan menm balan an, se pou kabwatè-politik la ek moun ki nan prèmie lawonn li, wè koraj-pa-dèhè toupatou ek toulong :  epi pou’y se ka gade wè dechalbore  tout moun eti’y te fè wol palantje douvan, tout moun ki te pòte-kole epi’y nan dekou douvan ; se pou’y toulong badjole asou liannaj eti’y te ke ni epi manman oben papa, fanmi an moun, "papa’y kalbòy se tan tala, kò a pa bon, han", pare ba tout fèyèt-nouvel doubout-djann an moun, nan an malaksay kare-laj san-manman, nan an wèli-wèlo larel-kòtòf politik franse a epi larel-kòtòf politik natifnatal-matnik la otila moun ka koumanse badjole an lang franse patatè ek konsa yo bite anlè an tit-langayele franse yo a, yo ka pran’y nan an kreyol flòkò pou vire towblip, pi dèhè, nan franse patatè a. Se pa anni pou larel-kòtòf politik natifnatal-matnik la yo ka depotjole aleliwon, se tout mès-longsay natifnatal-matnik la ki ka dekati nan an tanpimandjan franse atè-lakay. Topay politik lannwit 7 pou 8 Desanm lan, an nika-twa-chat-mare-latje anlè tèt Matnik tankon peyi-asou-latè, te ka wakle boulin rive bagay taha.

Topay politik taha, nan lannwit 7 pou 8 Desanm 2015 lan, te rale se konpayel-politik Gran Sanble a asou ladwèt koubarè-tòt-matnik la9, fè an konpanyi palantjè-peyi-matnik vini ka gobe, ababa-djoul-koule, plodari politik an-frans lan pa fouti depenn gouvelman an-frans lan tankon an gouvelman peyi-lòtbòtsay, se se pou ale badjole "le gouvernement français" ek fè moun tann ek konprann "gouvelman natifnatal-matnik"10 ki fout pa la men pe nan chimen ka vini  ; djoubap ki leve oliwon laj kabwatè-politik la te, plis pase sa, apiye anlòt djoubap san-manman ni papa nan mitan se konpayel-politik Gran Sanble a ; nan mitan moun ki rete pri adan sistenm franse a, zie yo ka pete anlè gidon an, yo pa fouti gade chimen-ale a, apre se "Coco Lambert dans le ba(n)mbou" ; ek lòtbòtsay, moun ki se le trape an lanmen-vire-pase nan sistenm franse taha, eti limenm (depi kon’y siyen Topay Lisbòn lan nan 13 Desanm 2007 ek mete’y nan brann depi 1e desanm 2009) ka fè djol fò asou an gouvelnaj atè-lakay. Mi se sa mi ! Asou an bò, an kabwatè-politik ki nan tro gran laj pou se ka gouvelnaye tou-yonn ek ka mare Matnik, tankon peyi-asou-latè, adan pitjèt laliman-peyi-la-frans ek lòtbòtsay, yonn, de, twa, tjenz kabwatè-politik-dèhè ki, menm si yo se pi bòdò, pi djok, menm si yo se trape an plodari politik menm flòkò (bagay ki ka ale pi douvan pase an "madanm mwen te enmen sinema, mwen menm se foutbol man te enmen, ay sinema’w men pa vire") pa  ni an plodari politik ki anchouke nan peyi Matnik la, pou se ka fè’y pran letjèt nan divini, pou’y se ka fè lanmen-asou-tjè  moun natifnatal-matnik senyen.

Topay politik lannwit 7 pou 8 Desanm 2015 taha te ka krache tja anlè leve-doubout sosial Fevriye 2009 la, ek nèhè menm tout leve-doubout sosial douvan, ta Janvie-Fevriye 74 la11 plis pase tout larestan, nan sa eti menm si sa pa te adan mande-trape se konpayel leve-doubout sosial la, "se pou laviktwa yo te ka ale" (nou pa nepi sav si "laviktwa" taha se pa an kawbe-machandiz betje, moun ka goumen pou genyen matjoukann-doukou politik, kòtok, mès-longsay tousa pou toumbile lavi yo dèhè, pou toumbilaj sosial la), se anni an gouvelnaj politik atè-lakay-matnik ki se pe kabwate an kontaj matjoukann-doukou (kòtok, politik, mès-longsay, tjenbe-boutou-defann-peyi, lèspri-ladje-laliwonn, tout matjoukann-doukou pou leve-doubout nan an peyi) eti fondalnatal pou mete nan brann nan peyi a ; ek menm plis, se anni an gouvelman natifnatal-matnik, ki se pe rive mete an sispann anfwa pofitaj betje a eti gouvelman-an-frans lan ka palantje, asou moun-natifnatal-matnik la. Topay politik taha te ka apiye pa-rive-jik-bout leve-doubout sosial Fevriye 2009 la ek te ka mare Matnik, tankon peyi-asou-latè, nan an senk lanne anni-jere san genyen pa an matjoukann-doukou politik ek pèdi tousa eti se leve-doubout sosial ek politik se lanne 60-70-80 an te genyen. 

Aucun commentaire: