5 lanne ka jere CTM
Nan lannwit 7 pou 8
Desanm 2015 lan, nan mitan de wonn jout-politik pou kabwataj an kawbe-gouvelnaj
franse atè Matnik, Gran Sanble pou rive atè Matnik (eti te ja ka kole 6
krèy ek lawonn politik, an konpanyi adan yo ka bat pou an, annou di sa konsa,
gouvelnaj politik atè-lakay epi anlòt konpanyi, lagòch sosial, ka bat pou an kantekantaj
sosial tankon Aimé Césaire te ka tann ek konprann sa) epi Ba Peyi a An Chans,
ladwèt anchouke Matnik adan La-Frans pak-an-pak ek koubarè tòt Matnik tankon
peyi-asou-latè, te siyen an topay politik bòtò ek kochi ki te ka sispann, pou
sis lanne dèhè, tout mande-trape matjoukann-doukou politik atè Matnik, tout
lide an ti gouvelnaj atè-lakay. An bidim vèglaj, an bidim danma, nèhè menm an pwen
mare-lèspri, ki, plis pase lantje peyi-natifnatal-matnik la de pwenyèt mare
douvan gouvelman franse a, te ka kore brayès natifnatal-matnik la adan an
leve-doubout anni rete sonhe pas eti gangan te pase nan sistenm ninang-founang nanninannan,
palantje an koulè-lapo ek voye tout matjoukann-doukou politik natifnatal-matnik
lòtbòtsay, nan kontinan-afrik otila pa ni an gouvelman-peyi ki te ke sa konte matjoukann-doukou
atè-lakay-matnik ek fè peyi taha pran
letjèt nan divini.
Ek, menm si lamenm apre
welele-nou-pran-yo a, an konpanyi konpayel-politik adan yo te vire do anlè
topay politik taha (se pou rive eti’y ka rive nan mitan de wonn an jout-politik
ki ka fè mwen dekantje topay taha tankon an topay politik ek jenhen pa tankon
an topay-jeray eti kabwatè-politik yonn-tou-yonn MIM (Mouvement
indépendantiste Martiniquais) lan, ka depenn li ; an topay jeray se lè
tout jout-politik bout ek rive nan an kawbe-gouvelnaj pa ni an kan ki trape an
piplis plodayè-politik fann), nan senk lanne ki pase, se tout matjoukann-doukou
politik natifnatal-matnik ki brile, chabon. Pi nan fondok ek plis pase
matjoukann-doukou politik eti an lakou-peyi ka pe vire faktore nan dekou an
leve-doubout politik ek sosial yonn oben de lanne kole, se pou topay politik
taha te lavannen se matjoukann-doukou mès-longsay la tou. Man ja kabeche ek
dekantje sa eti, nan peyi anba-jouk (Matnik se an peyi-karayib -kontinan-amerik
la- ki anba jouk La-Frans, peyi-ewòp, -kontinan ewopazia a-), matjoukann-doukou
mès-longsay la liannen, longsay-ale, epi matjoukann-doukou politik la, owala
rel matjoukann-doukou politik la se dekati, se pou matjoukann-doukou
mès-longsay la se bat dèhè ; tousa adan lide-kòtok Frantz Fanon taha eti "dabò-pou-yonn,
se goumen pou doubout an peyi-natifnatal ki ka deblotje mès-longsay la ek ka
wouvè chimen kabeche-djezinen ba’y"1. Djing-plodari Frantz
Fanon an, se pou toulong depareye mès-nanninannan an (kadafa gloriye-gangan,
kwenyen tanbou-djouba, bay-kalinda bèlè, vals kreyol, donbre-sirik ek
pen-o-bè-chokola, dashiki, boubou, madras ek kolie-chou) ek mès-longsay la eti
ka mande pou dekantje laliwonn/tan-ka-pase a jou-ki-jou.
Se pou vini teste,
isiya la konsa, menm si se pa topay politik taha epi ladwèt koubare-tòt-matnik
la ki te fè si mès-longsay la ka bat-dèhè nan peyi a, se depi mitan se lanne
1980 an otila bagay taha koumanse lè Eme Sezè epi se konpayel nèg-ginen-krann
li a chaye Matnik adan an palantje afrik-nanninannan eti se anni lang franse a
ka plodayele nan sa ; men nan dekou topay politik taha, se tout
matjoukann-doukou karant lanne mès-longsay politik ek sosial eti pase adan ek
bare tout kantinaj mès-longsay lavi-toulejou. Topay politik taha te ladje
mafoudja ka ale, pou larel-topay douvan eti se te pou sispann tout mande-trape an
palpa lanmen-djok politik (tout kawbe-gouvelnaj oliwon-latè ka èche trape
toulong plis matjoukann-doukou politik, ou se ri se bwabwa-politik atè Matnik
la) nan dekou 6 lanne jeray yonn-epi-lòt taha ek lòtbòtsay pou apiye eti’y te
ka apiye kabwataj yonn-tou-yonn MIM lan (an kabwataj depotjolè kanmouzaza
politik) adan Gran Sanble ek pi tenmbolizè a, kabwataj yonn-tou-yonn
misie Alfrèd Marijàn adan MIM ; se te pou konprann an djigilòp tou-pare ba
MIM ek an rete-anba-fèy pianmpianm ba lezòt krèy-politik Gran Sanble a.
Nan an peyi anba-jouk
tankon Matnik nan 21enm siek taha, laliwonn politik la eti se pa
anni bat-lawonn se krèy-politik la ek se lawonn-politik, la pou toulong apiye,
kantinen djoubap-longsay politik la, se anni konsa leve-doubout sosial la ka pe
djok ek ka pe fè pou yich-dèhè pa pèdi tout matjoukann-doukou eti moun-gran-laj-douvan
te genyen ek ladje nan lanmen yo ; se anni nan antipile matjoukann-doukou
politik (matjoukann-doukou kòtok, matjoukann-doukou mès-longsay, tou) otila an
peyi, an lakou-peyi ka pe doubout an gouvelman natifnatal eti se li tou-yonn ki
pe regle djoubap sosial la nan tan-ka-pase, fè pou peyi a se pran letjèt nan
divini. Matnik se an peyi anba-jouk, se pou se tann ek konprann, dwe isiya la
konsa, menm si’y te ke rive an jou adan rel-gouvelnaj politik an gouvelman
atè-lakay (kontel Nouvel-kaledoni sistenm-gouvelman la-frans lan oben Puerto
Rico nan sistenm-gouvelman etazini an otila chak 4 lanne ni an referendum asou
rel-gouvelnaj peyi a), se te ke anni pou owonzonnen djoubap
sosial la, se pa pou regle’y, sa eti ka mande pou mete larel-gouvelnaj nan
brann, owonzonnen yo ek vire kabeche yo, tousa.
Men mi CTM, eti se ARU2
tou-krache, se pa nepi an gouvelman-atè-lakay menm si sobreka larel-gouvelnaj
franse a te depareye an kare-kabwataj-politik (Conseil Exécutif eti Alfrèd Marijàn ka kabwate nan dekou
gouvelnaj taha) epi an kawbe-gouvelnaj plodari politik (Assemblée de
Martinique eti Klòd Liz ka kabwate nan dekou gouvelnaj taha) otila pa ni
piès plodari politik ka bay men anni an badjolaj asou jere ek gaye lahan-palantje
mete-nan-brann-ekonomi. Se pou mande sav, anfwa, nan ki gare-chimen an
krèy-politik oben an lawonn-politik eti tit li ni wayalachi-politik adan, Indépendantiste
Martiniquais (menm nan rèchte ek konparezonni lang-an-frans lan), se rive
pou kabeche an progranm politik anni pou sanble de kawbe-gouvelnaj la-frans
atè-lakay-matnik pou kabwate peyi a nan dekou anchay kare-peyi oliwon-latè,
OECS3, CARICOM4 ek AEC5 nan Karayib la, ka
gade pou douvan trape toulong plis matjoukann-doukou politik ? Nan dekou
Topay Lisbòn6 lan otila kawbe-gouvelnaj Kare-peyi Ewòp Yonnife a te
palantje an gouvelnaj politik atè-lakay nan se laliman-peyi anba
larel-gouvelman se peyi a, gouvelman franse kabeche an larel-gouvelnaj wouvè,
chak laliman anba-jouk pe mande trape lanmen-djok jere adan gouvelnaj ekonomi
ek sosial, sistenm taks, doubout-djann, sistenm-lekol, aprann-djoubak epi ti bagay
ki andewò liannaj epi peyi oliwon-latè, rel-bay-san-chenn moun, sistenm
tribinal ek kolbòkò, fiziyè-defann-peyi, tout lanmen-djok sistenm-gouvelman an
peyi. Gouvelman franse a te mete tousa anlè tab la men te kouri rale tout
djokte mete-nan-brann politik anba’y ek se te ke pou fè moun sav sa eti soupapè
politik atè-lakay-matnik la pa ka konprann hak nan politik, anni pou ale
badjole asou RLDM "se mren ki fè J. Chirac mete l’article 74"
oben "man konnèt prézidan parlement éwopéyen an personèlman",
tout badjolaj nan an kreyol dòmi-dewò eti ka apiye an sa-sav politik lòlòy, si
se pa bòtò, ek pi douvan pou moun ka tann sa ek pa fouti di hak, ka apiye tou
an mès-longsay politik atè-lakay-matnik ki flòkò pou pa ka peze pwa an grenn
pwa-wouj nan kaka an papa-nwel ewòp ; ki lèspri an kabwatè-politik ki,
asou an bò ka fè palmarès se li yonn ki sa pran lang ek kabwatè gouvelman
franse a, kabwatè Ewòp yonnife a tou, ek lòtbòtsay pa fouti doubout douvan an
ti gouvelnè franse atè-lakay-matnik, fè’y sispann plan gouvelnaj doubout-djann li an asou
Covid-19 lè se ladeng ka fè siwawa nan peyi taha ? Ki lèspri se
konpayel-politik li a, adan MIM ek adan dòt krèy-politik natifnatal-matnik ki
nan liannaj politik tenkant epi MIM, pou rete la ka gade tout ti
matjoukann-doukou politik eti leve-doubout politik ek sosial se lanne 60-70-80
an te faktore, djigilòp nan fè-palmarès koutja anni an moun eti ja ka kouri
badjole se li ki joutè-politik pou kabwate kare-kabwataj-politik dèhè ?
Se pa anni pou
jout-politik kabwate kawbe-gouvelnaj laliman-peyi-lafrans atè-lakay-matnik eti
pèsonn pòhò sav ki tan eti’y ke fèt, pou Covid-19 ka kouri lawonn An-Frans ; se
pa anni pou brile eti’y te ke brile an bout-chimen, fok se genyen jout-politik
la pou vini joutè-politik nan jout-politik kabwataj kare-kabwataj-politik
la ; se pa anni pou kabwataj politik la eti nan dekou an lawonn-politik7
oben an liannaj krèy-politik, ki toulong rive-larel apre an bidim djoubap
politik otila moun ka pran pawol, ka gade pou douvan, ka plante bannann tou, lè
yo pati douvan tout moun, politik se toulong an woule-tòt aleliwon-galba,
pi bililik pase an sèbi-douvan-dèhè ; se pou an badjolaj konsa ki ka toulong dekare, si se
pa depotjole, tout lèspri yonn-a-lòt, yonn-epi-lòt ki adan politik la, an moun
yonn-tou-yonn pa pe ka fè an krèy-politik, ale wè an lawonn-politik, ale wè an
liannaj krèy-politik, ale wè an peyi.
Lòtbòtsay, menm si
tankon Pierre Bourdieu8 te ka matje sa "laj an moun se an
djing-kontaj lavi eti plodari-sosial la ka menyen ek demantibile aleliwon",
nan de tit-langayele kole ek an pawol, an moun yonn-tou-yonn se toulong tibray
oben viekò anlòt ; gran-laj an kabwatè-politik ka toulong leve an bidim
bankoulele dèhè, anchay koraj, anchay tak-pa-dèhè, korza epi djendjen-tjanmay eti
ka debaba mès-longsay politik la pou yonn ek, pi won-ladje-won, mès-longsay la.
Nan menm balan an, se pou kabwatè-politik la ek moun ki nan prèmie lawonn li,
wè koraj-pa-dèhè toupatou ek toulong : epi pou’y se ka gade wè dechalbore tout moun eti’y te fè wol palantje douvan,
tout moun ki te pòte-kole epi’y nan dekou douvan ; se pou’y toulong
badjole asou liannaj eti’y te ke ni epi manman oben papa, fanmi an moun, "papa’y
kalbòy se tan tala, kò a pa bon, han", pare ba tout fèyèt-nouvel
doubout-djann an moun, nan an malaksay kare-laj san-manman, nan an wèli-wèlo
larel-kòtòf politik franse a epi larel-kòtòf politik natifnatal-matnik la otila
moun ka koumanse badjole an lang franse patatè ek konsa yo bite anlè an
tit-langayele franse yo a, yo ka pran’y nan an kreyol flòkò pou vire towblip,
pi dèhè, nan franse patatè a. Se pa anni pou larel-kòtòf politik
natifnatal-matnik la yo ka depotjole aleliwon, se tout mès-longsay
natifnatal-matnik la ki ka dekati nan an tanpimandjan franse atè-lakay. Topay
politik lannwit 7 pou 8 Desanm lan, an nika-twa-chat-mare-latje anlè tèt Matnik
tankon peyi-asou-latè, te ka wakle boulin rive bagay taha.
Topay politik taha, nan
lannwit 7 pou 8 Desanm 2015 lan, te rale se konpayel-politik Gran Sanble
a asou ladwèt koubarè-tòt-matnik la9, fè an konpanyi
palantjè-peyi-matnik vini ka gobe, ababa-djoul-koule, plodari politik an-frans
lan pa fouti depenn gouvelman an-frans lan tankon an gouvelman peyi-lòtbòtsay,
se se pou ale badjole "le gouvernement français" ek fè moun tann ek konprann "gouvelman
natifnatal-matnik"10 ki fout pa la men pe nan chimen ka
vini ; djoubap ki leve oliwon laj kabwatè-politik la te, plis pase sa, apiye
anlòt djoubap san-manman ni papa nan mitan se konpayel-politik Gran Sanble
a ; nan mitan moun ki rete pri adan sistenm franse a, zie yo ka pete anlè gidon
an, yo pa fouti gade chimen-ale a, apre se "Coco Lambert dans le
ba(n)mbou" ; ek lòtbòtsay, moun ki se le trape an
lanmen-vire-pase nan sistenm franse taha, eti limenm (depi kon’y siyen Topay
Lisbòn lan nan 13 Desanm 2007 ek mete’y nan brann depi 1e desanm
2009) ka fè djol fò asou an gouvelnaj atè-lakay. Mi se sa mi ! Asou an bò,
an kabwatè-politik ki nan tro gran laj pou se ka gouvelnaye tou-yonn ek ka mare
Matnik, tankon peyi-asou-latè, adan pitjèt laliman-peyi-la-frans ek lòtbòtsay, yonn,
de, twa, tjenz kabwatè-politik-dèhè ki, menm si yo se pi bòdò, pi djok, menm si
yo se trape an plodari politik menm flòkò (bagay ki ka ale pi douvan pase an "madanm
mwen te enmen sinema, mwen menm se foutbol man te enmen, ay sinema’w men pa
vire") pa ni an plodari politik
ki anchouke nan peyi Matnik la, pou se ka fè’y pran letjèt nan divini, pou’y se
ka fè lanmen-asou-tjè moun
natifnatal-matnik senyen.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire