Nou-menm pa pe gangan nou
Se depi larel-gouvelnaj Taubira a, nan gouvelman la-frans, nan 21 Me 2001, eti ka lonje dwèt asou bawouf anlè nèg-ginen ek sistenm ninang-founang lan pou kadje-lavi-moun eti yo ye, nou rive, atè Matnik, nan dekou taha otila ni de kout-zie-kabeche toulong nan depareyaj pi file ek nan jout-aleliwon tou, asou tan-nanninannan ninang-founang lan atè Matnik. Yonn nan apiye-do epi lide rarate tan-nanninannan an san tjè-senyen pou rive nan tjek fondasay politik, tjek anzobraytaj politik ek sosial, plodari gouvelman natifnatal-matnik la ; ek lòt la, nan mande pou peyi Ewòp ki te kare ek mete nan brann sistenm ninang-founang lan se ranmande anfwa, nan lahan-tjin, petey kouri adan an vire rarate tan-nanninannan an, jik pou an konpanyi adan yo pran moun atè-lakay-matnik lajounen-jòdi pou ninang-founang san-chenn nan pie yo men nan kabèch yo eti yo te ke ye.
Pi nan fondok, si larel-gouvelnaj 30 Avril 1849 la te apiye, rèd-mawto, pou nèg-ginen te rete anba jouk ekonomik ek sosial blo se betje a, ek anba-jouk pianmpianm ras-moun, mès-fondok ek politik la-frans, bagay ki fè chimen’y jik larel-gouvelnaj 19 maws 1946 la eti yo kriye larel-gouvelnaj machifonnay ek se Eme Sezè, plodayè-politik Matnik nan Kawbe larel-gouvelnaj La-Frans, ki te rapòtè, se pa li ki te koubare anchoukaj peyi-natifnatal matnik la, se menm nan djoubap blo, djoubap sek la, epi se betje a (epi se konpayel la-frans yo a tou) otila peyi-natifnatal matnik taha ka leve. Lamenm la, se pou se tann ek konprann se leve-doubout mande pou vidjoze larel-gouvelnaj Taubira a, se mande pou larel-gouvelnaj la-frans se ka jere peyi Matnik lajounen-jòdi a, pi mabial, pi kare-bare, (ek an djabsoud ka bat tout lari Matnik ka djole tankon an jako "La-Frans pa ka respekte larel-fondas-politik li" konsi ni an peyi oliwon-latè te ke ka pete zie’y asou larel-fondas-politik li chak kou pou an gouvelman leve an larel-gouvelnaj oben an larel-mete-nan-brann) tankon an gade-pou-douvan anchouke Matnik pi nan fondok La-Frans, tout bagay ka bat pou denèfle peyi-natifnatal matnik la, fè politik la djigilòp adan ek anni rete la ka fè zie-dou, aleliwon-galba, ba tjek gangan Afrik-ginen, jik Ejipt delè, ki pa pe reponn pou gangan ki pa janmen an moun san-nan-venn cho, lachè epi zo, men toulong an kabechinaj bililik otila anchay wach-nanninannan ka malakse, ka deliannen, vire malakse toulong pou se gangan taha yo menm ka pe toumbile fidji nan tan-ka-pase.
Gangan an limenm te ke an anzobraytaj politik, bagay pou an pòpòt-lacho Mòn-Poutoun se fè gangan nèg-ginen’y vini rale pat mètafè plodari kamit la atè-matnik nan fondok sonmèy yo ; bagay pou an nèg-ginen atè Jackson-Mississippi fè sa brile moun epi gangan wichita’y (a native-american tribe) ; bagay pou an dougla1 atè Trinidad-ek-Tobago pran chimen Gore (Senegal) chak lanne ek pa jenhen gade pou ale, se se limen an bouji, atè Kerala Endja ; bagay pou an zanmbo atè Gwadloup pa konnèt ni gangan kalinago, ni gangan kongo ek se an tjou gangan golwa-franse eti’y le wè klè ; nan tousa, pou anba jouk politik La-Frans eti Matnik anba jouk politik La-Frans se pou tout moun atè Matnik se pe rive badjole asou gangan-la-frans yo an jou. Lamenm la, pou anzobraytaj politik eti gangan an te ke ye, peyi-natifnatal la, limenm, se pa anni pou gloriye gangan ek peyi-natifnatal-matnik la se pa pe anni pou gangan-afrik, Afrik-anba-solèy, moun ki te ke pase pas sistenm ninang-founang lan.
Se pou sa rive tann sa ek konprann sa, tan-nanninnnan an se toulong an rarataj, anni an rarataj, eti an gouvelman natifnatal ka machokete, ka djezinen pou kare anchoukaj politik an lakou-peyi. Lè an peyi pa ni an gouvelman natifnatal pou ta’y (Gwadloup, Gwiyann ek Matnik pa menm ni an kawbe gouvelnaj-politik atè-lakay ; an kawbe-gouvelnaj ki se ka kabeche ek faktore larel-gouvelnaj atè-lakay ek ka pe vire pase lanmen adan yo pou se mete yo pi kòdjòm epi tan-ka-pase), ek nan se dekou taha matje tan-nanninannan an lòlòy, se pou rarataj tan-nanninannan taha pete nan anchay zobel, chak lakou-moun ka apiye anni asou karetel moun eti yo pran pou gangan yo. Isiya la konsa, karetel gangan an ka rive ba yo an kanman-fondok ras-moun, se pou ladje tan-nanninannan an ek, pi douvan, peyi-natifnatal la epi’y pou batje anlè an plodari ras-moun, an bagay ka pete laliman lakou-moun an, laliman mès-nannninannan ek mès-fondok, tout djezinay atè-lakay, laliman peyi-natifnatal la, ek fonn adan an bagay kabechinen, oliwon-latè, eti anni ti-lèspri lwijanboje ek djenm moun-ewòp la ka fè kouri lawonn. Se pa anni pou kontinan Afrik se gangan kamit yo a eti yo pran pou an peyi (fok ni anchay djoubap sosial ek rarate tan-nanninannan an ka ale epi’y la pou se ba’y tit « peyi »), lide taha eti tout lakou-moun kontinan taha te ke nan menm rel dekatonn ekonomi ek sosial, mès-fondok ek politik, te ke ni se menm matjoukann lan lè yo oliwon sab Sahara a ek nan gran kare-bwa Kongo a oben ankò nan bidim rel-fann Etjopia a, tousa, nan menm lèspri epi majolaj-kabechinen soubawou-dous Jean Jacques Rousseau a ; se pa anni pou an kannan 2.140 lang kontinan Afrik la (135 adan yo nan chimen alelouya ek 366 anba an ago-djigilòp men 909 vidjò ek 533 ka dekatonnen, 197 adan yo se lang-gouvelman) eti yo ka fè djigilòp dèhè lang-an-frans yo a, ek tout moun pou sav lang lan fondok nan rarate tan-nanninannan an ; se pou tan-nanninannan afrik taha eti yo ka fè’y koumanse anni nan dekou moun-ewòp debatje. Lè yo ka ale detere Faharon nan sab Ejipt la tankon gangan tout lakou-moun afrik epi yo menm nan menm balan an, sa tou, se pou se rive tann ek konprann, Afrik-anba-solèy (884 lang, 51 nan chimen alelouya, 115 anba an ago-djigilòp men 443 vidjò, 218 nan dekatonn ek 57 se lang gouvelman, anni Nijewya se 517 lang-pale) pa te ke ni tan-nanninannan pou ta’y ek se gangan yorouba yo (igbo, twi-asante epi dòt, tou) a pa te ke dekatonnen piès matjoukann kòtok, mès-fondok, sosial, politik, mès-kriye-loa, "Shango sole ale nan men ki moun wap kite piti ou yo"2, mès-menyen-sapatonn, se se pou defann kò yo, jik an djezinay semeda-aleliwon.
Se anni an gouvelman-natifnatal ki ka pe trase laliman rarate-tan-nanninannan ek ki manniè tjanmay-lekol pou aprann li, ki manniè mèt-lekol pou aprann se tjanmay la li’y. Owala an peyi pa ni gouvelman-natifnatal pou ta’y oben pa ni an gouvelman-natifnatal djok, rarate-tan-nanninannan taha pa ka pe, limenm, kare-bare, nan lèspri taha eti nan rarate moun ka rarate tan-nanninannan an se pou yo vidjoze ek mete’y nan lèspri lakou-peyi yo. Nan dekou an peyi pa ni an gouvelman-natifnatal pou ta’y pou se anchouke an sistenm-lekol, se pou rarate-tan-nanninannan an bat tankon an kont, an majolay, delè jik an badjolaj, eti ka toumbile an lakou-moun pou anlòt lakou-moun nan an peyi silon rel anchoukaj nan mès-fondok ek lang-natifnatal la ek/oben rel kouri-lawonn nan mès-fondok ek lang peyi eti peyi taha anba jouk li. Atè Matnik, rarate-tan-nanninannan natifnatal-matnik la, se pou toulong depareye’y epi rarate-tan-nanninannan la-frans lan, sa eti ka mande an bidim sa-sav nan mès-fondok ek lang natifnatal-matnik la ek nan menm balan an, an sa-plodayele lang-an-frans lan. Se pou sa tann ek konprann, rarate-tan-nanninannan an se toulong san vini plenyen asou pas gangan te pase, moun pa ke sa janbe rel tan-ki-pase ek toumbile karetel tan-nanninannan ek se pou toulong denèfle se gangan an tankon moun-asou-latè, tankon moun eti san-venn yo ka koule wouj.
Rarate se toulong nan an lang eti ka vire pase lanmen longsay nan sikti rarate a ; rarate-tan-nanninannan se pou lang lan, limenm, bat plodayè-tan-nanninannan taha rive ladje wach-dèhè-wach la (chronology of facts) nan chimen pou fè moun tann nan de zorèy yo ek li epi de koko-zie yo an rel-pimpe-bòdò. Se pa anni pou pran an wach an kote epi kole’y anlè anlòt dòt kote, tjok-an-blok oben kare-bare, nan an dekou epi an laliman, nan menm balan an, se pou apiye an liannaj yonn-ka-chaye-lòt, sa eti ka fè rarate-tan-nanninannan an se poutoulbon-vre. Tankon an kabechè-tan-nanninannan te ka matje "tan-nanninannan an se an rarataj-matje men an rarataj-matje poutoulbon-vre". Vini badjole sa eti moun atè Matnik te ke rete, depi 1852 jik jòdi, anni nèg-ginen chenn-ladje se pa rive konprann sikti lakou-peyi ninanng-founang lan eti nan lanne douvan 1848, depi owonzon 1756, te ja trape anchay rel-anchoukaj moun-lakou-peyi eti nan nan an djoubap sosial longsay ; ek se pa rive kabeche ranboulzay 21, 22 ek 23 Me 1848 la tankon an leve-doubout sosial ka liannen piziè dwel lakou-peyi a nan an plan-divini toumpotjolaj sosial sistenm ninang-founang lan ; se pa rive kabeche tou, sa eti nan anchay dekou dèhè 1848, nan 1852, 1866, 1870, 1900, 1920, 1929, 1935, 1946, 1959, 1963, 1974, nan 1981, nan 2003, nan 2010 tousa epi dòt rel-anchoukaj moun-lakou-peyi taha te dekatonnen ; se pou rete pri adan an plodari isenbòt eti toumbilaj sosial la se toulong papa-blan ewòp la ka pòte’y vini, se krache asou moun-peyi-natifnatal-matnik la tankon moun enpiok nan mitan kabèch.
Nan rarate-tan-nanninannan an tankon an plodari tjè-senyen, an dekou kole-tèt epi se gangan an, fè gangan an vini moun-san-koule-wouj, se pou toulong fèmen zie asou rel-rive politik eti moun nan an peyi ni pou kabeche, longsay ; ek, pi nan fondok, se pou pa jenhen rive peze pwa laliwonn lan (laliwonn karayib la, se peyi anglopal la ki ja fini epi sistenm ninang-founang lan, Ayiti ki te ja nan an dekou gouvelman natifnatal, tousa) eti ki toulong fondalnatal pou rive konprann an wach tan-nanninannan. Plodari tòt-ranmande a, atè Matnik, ladje tout rel-rive politik, tout lide an wangannite-politik, an gouvelman natifnatal-matnik pou bat, nan an lang-an-frans wòkòkòy, anni asou an badjolaj moun-asou-latè, an kole-tèt epi se gangan an, Iwi egúngún dùm létí, nou-menm-yich-gangan-nou, anyị ụmụ nna nna anyị hà, tout bagay ki ka delantiraye plodari politik natifnatal-matnik la ek, nan tan-long-dèhè, ka depotjole Matnik tankon peyi-natifnatal, tankon rarate-tan-nanninannan yonn-tou-yonn. Politik la se pa pou vini la badjole an djoubap nèg-ginen kont betje, ale rape an tjilo sik adan boutik-gran-tre betje a, sa eti ka fè an bidim reklanm ba’y, se toulong an plodari kare-bare eti ka fè moun wè an rel-rive politik, apiye-asou-pwa-peyi a, wangannite-politik, se pou se tann ek konprann an plan-kabeche, ki plan-kabeche esa, an welto-rive-jik-bout politik pou rive nan wangannite-politik taha. Si monte Sent-Filomèn chak lanne pa ka fè moun wè piès welto-rive-jik-bout politik, mache lawonn Matnik pou mande an tòt-ranmandaj, lahan-tjin, tou pa ka nepi fè ayen bay douvan, depi 19 lanne ; si an konsians tan-nanninannan an se rive tije, se plis an konsians ras-moun eti Eme Sezè (1913-2008) te ja fè leve epi plodari nèg-ginenn-krann li a, pase an konsians tan-nanninannan, konsians politik la ka bat dèhè menm, nan dekou taha.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire