mercredi 17 avril 2019

Nan politik se anni matje ki fondok

Aimé Césaire
Depi 1972 pou 2008

Aimé Césaire -écrits politiques- 1972-1987 Aimé Césaire -écrits politiques- 1988-2008
Aimé Césaire -écrits politiques- 1957-1971...........
Aimé Césaire -écrits politiques- 1935-1956..........






Nan se lanne 70 la, dekou an bidim leve-doubout ek konsiantizay politik  atè Matnik, se plodari politik Eme Sezè a te pi  kabeche kòdjòm, te pi nan dekinay jik lonje dwèt asou sistenm  kare-bouk la-frans lan, sistenm anchoukaj politik la-frans lan, "la départementalisation" pou pa te di "l’assimilation" (se an kadje-wach-lavi moun oliwon-latè), nan anni de tit kat pawol, plodari politik Eme Sezè se lanne taha, 1972 jik 2008, pa te toulong nan an lèspri sousèkè  Viktò Chelchè tankon sa ka pete nan zie moun nan de prèmie liv la depi 1935 pou 1971. Men trase politik eti plodari Eme Sezè a ka fè moun li ek konprann, magre lavwa-djole "autonomie pour la nation martiniquaise" la, pa te adan lèspri an gouvelman atè-lakay-matnik, ale wè natifnatal-matnik, se te anni pou rete adan an kanman kabwatè-gouvelnaj bouk, an lanmen-djok nan gouvelnaj se gran-bouk la, pou leve tankon an koraj politik gouvelman an-frans lan, pou pare bok ba lakou-moun natifnatal-matnik.

Aimé Césaire -écrits politiques vol. I à VSe tout lèspri plodari politik 18 fevriye 1977 la, nan dekou bat lawonn politik pou gouvelnaj Fòdfrans lan, se pou Matnik te ke vini an bidim kare gran-bouk (an chenn-liannaj gran-bouk men nan tan taha tit chenn-liannaj la pa te ka bay nan piès lang oliwon-latè) anba jeray kòdjòm moun lanmen-djok eti lakou-moun natifnatal-matnik te ke ka mache dèhè yo (ek se anni epi lakou-moun natifnatal-matnik taha yo te ke ni kont), san yo se anba jouk piès kare-politik lòtbòtsay, ek se konsa "djoktòch-politik-kòtòf peyi-natifnatal matnik" te ke pe rive san fè gwo tanbi-welele. Se pa ti drivaye nan kabèch eti Ehe Sezè te ka drivaye nan kabèch, sistenm gouvelman an-frans lan pa te ke sa toumbile epi an kout zèskay, tankon an woule grenn-zo anlè an tab-sèbi Latrenel ; se pou kabeche djoktòch-politik kòtòf la, gouvelnaj atè-lakay la, ki pa te jenhen kabeche kòdjòm lakay Ehe Sezè, tankon si poèt nèg-ginen-krann lan pa te jenhen konprann hak nan politik ek te anni gade wè pran douvan se vire-sitire gouvelman an-frans lan te ka mete doubout pianmpianm, isiya la vire-sitire gouvelnaj atè-lakay la, nan 1976, "Rapport Guichard Vivre Ensemble" lan te ja kabeche an bidim vire-sitire gouvelnaj atè-lakay ek leve prèmie fondas larel-gouvelnaj "mètaferay atè-lakay" 1978 la nan gouvelman La-Frans.
Nan trase-pòtre-douvan Edwa Dèlepin lan, ni lide taha eti Eme Sezè te, plis pase se kominis la (konsit pou djoktòch-politik-kòtòf la atè Mòn-Wouj, nan mwa d’Awout 1971), nan an lèspri pran pawol epi se konpayel wangannite-politik la, (konsit Latrenel atè Fòdfrans, nan Janvie 1972 la), tousa pou ba plodari djoktòch-politik-kòtòf Eme Sezè ek PPM (Parti Progressite Martiniquais) lan plis djokte, plis laliman, plis chimen-ale, plis bawda-lele tou, men nan li ek konprann an moun pe li ek konprann matje politik Ehe Sezè, "djoktòch-politik-kòtòf peyi-natifnatal matnik" taha pa te le tann pale an pete-chenn-liannaj epi La-Frans, bagay pou bwabwatize tit peyi-natifnatal-matnik la adan lavwa-djole "djoktòch-politik-kòtòf peyi-natifnatal matnik" men pi nan fondok, bagay pou denèfle tit "djoktòch-politik-kòtòf la", nan sa eti tout djoktòch-politik-kòtòf mande pou an lakou-moun-natifnatal se pran chimen politik eti’y le (el derecho a la autodeterminación), san chenn mare’y, san moun lòtbòtsay pou pran lanmen’y tankon Viktò te ka pran lanmen ti-nèg la fè’y wè chimen lavi-san-chenn nan lakou tribinal Fòdfrans lan, depi djab te tibolonm. Owala an moun se matje "peyi-natifnatal-matnik" (la nación martinicana), se pou se tann ek konprann, politik la fondok adan ek nan bout tout leve-doubout politik, tout goumen politik, se pou èche trape toulong plis djoktòch-politik-kòtòf (plis gouvelnaj atè-lakay) rive nan dekou an wangannite-politik (an gouvelman natifnatal epi tout larel-gouvelnaj anchouke nan zekal peyi a) eti tout lakou-moun-natifnatal oliwon-latè ka bat pou vidjoze longsay-ale.
Lamenm la, se pou se tann ek konprann se anni anlè djoktòch-politik-kòtòf Eme Sezè a man se kabeche isiya la, pou se depareye lide-fondas woule-san-chenn atè-lakay la, gouvelnaj atè-lakay la, ki ja ka kouri lawonn nan kare-larel-fondas-politik La-Frans depi 1978 ek eti se larel-gouvelnaj Deferre 1982 ek 1983 a, anba gouvelman Pierre Maurroy, te apiye, epi an gouvelman atè-lakay eti limenm sipoze an vire-pase-lanmen toulong, an owonzonnaj politik, nan se larel-gouvelnaj la. Nan plodari 28 Jwen 1980 an, nan 8enm konsit-kabwataj PPM lan, nouvel-matje nan Le Progressite nan 2 Jwiye 1980 an, Eme Sezè ka depenn "djoktòch-politik-kòtòf peyi-natifnatal matnik" taha tankon "an bout-chimen wach-nanninannan lakou-moun-natifnatal-matnik la ki ka goumen depi twa siek pou pete-chenn anfwa", se pou te vire apiye sa eti PPM se an kare-politik sosialis ek sosialis taha se pou se tann ek konprann se pou pete chenn ka mare moun Matnik, yo ka bat. Se pou te tann ek konprann tou, laflenm, si se pa kakarel, ki te ka vare Eme Sezè owala tit wangannite-politik la oben gouvelman natifnatal-matnik te ka sonnen. Nan ki peyi esa moun ka rive pete chenn ka mare yo, nan sosial tankon nan politik, chenn rete-anba-jouk la, epi an ti kawbe gouvelnaj atè-lakay, epi an "rel-gouvelnaj gran-bouk" ? Kilès lakou-peyi ki ka pe kabeche toumbilaj sosial la, san trape an mès-fondok politik bòdò, an bidim mès-nanninannan pou depareye moun ka gouvelnen ek moun ki anba jouk gouvelnaj moun ka gouvelnen an ? Ki lakou-moun, oliwon-latè, te ke ka rive chape anba chenn an sistenm ninang-founang politik, pactum subjectionis, nan plodari Eme Sezè a, la départementalisation tankon an janjol papa-blan sistenm zawa franse a, anni epi badjolaj politikè nan lang-pale an-frans bloublou nèg-ginen Eme Sezè a ?
Se plodari politik eti yo kriye "Plodari se twa chimen-ale oben se senk pete-chenn lan", nan 25 Fevriye 1978, nan dekou prèmie kout kòn-lanbi bat-lawonn politik plodayè-politik matnik nan kawbe plodari-politik an-frans ki plodari-politik pi fondok Eme Sezè. Se pa anni pou lonje dwèt eti’y ka lonje dwèt asou sistenm gouvelnaj-la-frans atè Matnik, progranm kantekantaj sosial la, se limenm ki te, trann-twa lanne douvan, raratè ek palantjè progranm larel-gouvelnaj isenbòt ek depotjolè taha ; se pou debinen eti’y ka gade wè debinen plan-divini wangannite-politik la, sa eti ka fè moun wè Eme Sezè, limenm, tankon an bwabwa nan politik, "pale franse pa le di lèspri pou sa", poèt nèg-ginen-krann lan pa te konnèt an tjou-patat asou Karayib la, Matnik nan Karayib la, kontinan Amerik, se pa nan kontinan Afrik eti’y ye, jeopolitik fondok nan politik, ek tout peyi-karayib anglopal vini trape an gouvelman natifnatal san fè an kout fizi, san alelouya p’an moun ; ek lòlòy eti gouvelnaj atè-lakay la lòlòy, nan 1866 Matnik te ja ni, se pa jòdi mwen menm ka majole sa, 4 adan se "senk pete-chenn" Eme Sezè a, ek nan Avril 1900 pou Maws 1946, gouvelman la-frans vire pran sa anlè’y, nan an welto, ou wè’y ou pa wè’y. Senkienm pete-chenn lan, politik la, se wangannite-politik la, an peyi ki te ke nan liannaj gouvelnaj epi anlòt (anba larel-gouvelnaj lòt peyi a oben menm nan kare-peyi menm gouvelman) pa pe trape pete-chenn politik taha ek se pou konprann, silon dekou a, se pete-chenn taha pe djogilòp adan an bat-zie oben menm trape plis djokte nan yonn ek dekati nan anlòt silon se toumbilaj politik la nan peyi kabwatè a.
Men nan tousa, Eme Sezè te ka rete an mapipi moun-politik atè Matnik, an moun ki te ni an plodari nan lang-an-frans lan menm si’y te bwabwa nan lang natifnatal-matnik la, se pi gran piplis moun atè Matnik ki bwabwa nan lang natifnatal-matnik la. Se pou se tann, pou plodari politik eti Eme Sezè majole, sa ka ba senk bidim liv politik ek nan an peyi otila gran kabwatè-politik ka rive adan an peyi-karayib lòtbòtsay ek pa menm konnèt tit peyi taha, Nikaragwa se pa pe Panama, ek AEC se pa menm epi OECS eti limenm se an ti kare-gouvelnaj-peyi andidan CARICOM, sa se an tras tjek sosializay politik menm lòlòy. An mapipi moun-politik atè Matnik, lide taha eti tout matje, menm an poenm, an rarate-lavi matje oben an nouvel-matje atè-lakay ka pe bat pou matje politik nan an peyi otila sosializay politik la lòlòy. Se pou se voye se matjè liv politik la, liv plodari sosial la oben wach-nanninannan an douvan tankon mapipi moun-politik, matje wach-nanninannan an ankò pi fondok pase rarataj politik la eti limenm ka toulong tjoke tan-ki-pase, se se pou depenn dekou politik la toulong tankon an wach-dèhè sistenm ninang-founang ki te demounize moun-matnik asou de siek. Men pou lang-an-frans eti se matje-politik taha ka fè kouri lawonn, se pou yo se bat asou de laliwonn, atè-lakay-matnik epi, lòtbòtsay, An-Frans, otila mès matje liv politik la ka bay depi siek ek ja rive faktore larel-matje’y ki ta’y ek se pou se matje-politik atè Matnik nan lang-an-frans lan tjobole ale-vire laliwonn-politik natifnatal-matnik la, fè’y vire towblip nan an mès-machifonnen otila’y pa fouti pran letjèt nan divini ek rete pri adan an rarate tan-nanninannan otila gangan te anba chenn sistenm ninang-founang ek pa menm wè yo pete chenn lan depi oliwon 1756 pou oliwon 1852.
Se pou se tann ek konprann sa eti, ek se pou sa matje-kabeche taha ke apiye asou "Plodari se twa chimen-ale oben se senk pete-chenn lan" pou piplis, matje politik Eme Sezè a se an djing ba moun ka lonyen-kabeche politik atè Matnik men nan menm balan an, pou lang-an-frans li a eti ka fè’y vire do ba laliwonn politik natifnatal-matnik la, se pou’y dekalibiche, jik dezanzobrayte, mès-fondok politik natifnatal-matnik la menm si’y se ka ba sosializay politik la plis laliman. Se pou mwen ke apiye lide djok taha nan depareye mès-fondok politik ek sosializay politik, eti atè Matnik otila djoubap lang lan ka bay rache-koupe ek matje lang atè-lakay la toulong flòkò jik piaka, ni an delantirayaj apiye-pa-frape ka bay longsay-ale. Se pa anni pou fè moun tann ek konprann sa eti an lakou-moun pa se pe ka pran letjèt nan divini (politik se dabò-pou-yonn pran letjèt nan divini) epi lang an peyi-lòtbòtsay, se pou toulong depenn, anni depenn, depenn aleliwon ek jenhen kabeche, djezinen divini taha.
Se sa ki ka fè Eme Sezè pa te pe moun-gouvelman yonn-tou-yonn Matnik la tankon Gi Kabò-Mason te ka konprann, ek apre lè’y te rete-pou-laplere se pou’y te ka di mwen adan an koze-nouvelis ba CARIB FM "Sezè ka kaka anlè’y douvan Ti-Roka" (Ti-Roka se te an kabwatè gouvelman la-frans nan 1988 pou 1991 anba dezienm kabwataj-repiblik-la-frans Franswa Miteran an), se pa anni pou tjè-blennde politik eti’y pa te ni pou ta’y pou lang natifnatal-matnik la eti’y pa te fouti plodayele. Se sa ki te ka fè nan menm balan an, Eme Sezè pa te le tann pale an konpayel-politik PPM tankon kabwatè kawbe-gouvelnaj An-Frans, se anni epi an mès-politik natifnatal-an-frans eti an moun pe kabwate an kawbe-gouvelnaj, se se kabwatè kawbe-gouvelnaj brayès ek spòw, ek sa tou-yonn te ke depotjole sosializay politik atè-matnik la. An bat-manman nan plodari sosial matnik la, pi lang-an-frans lan se bloublou moun, se gare yo, pi yo delantiraye peyi yo (se palantjè-peyi a asou RLDM epi kreyol dòmi-dewò yo a, se nouvelis-san-chenn lan epi makrelaj aleliwon wach kabwatè-repiblik La-Frans lan), pi plodari politik an-frans lan ka ladje yo nan chimen, ka foute yo an kout chenn. Se sa ka fè tou, pi plodari politik ek gouvelman an-frans lan pare ladje ti lanmen-djok jeray atè-lakay (se fondasay Ewòp Yonnife ki mande sa tankon an nèftay sikti gouvelnaj, Topay Lisbòn lan, 13 Desanm 2007), pi kabwatè-politik matnik (plodari palantje-peyi oben apiye-anlè-pwa-peze-peyi, epi sa) ka plere asou lahan gouvelman an-frans pa peye oben ka dwe ek se pa lapenn ba yo plis lanmen-djok jeray si pa ni plis lahan-palantje-jeray-atè-lakay.
Ou pale plodari politik lòlòy, ek menm lang-an-frans yo a, franse-bannann ek kreyol-dòmi-dewò, pa fouti bòde bò lang-an-frans Eme Sezè a men ka vire pran tout krapon Eme Sezè te krapon an djoktòch politik natifnatal-matnik, gouvelnaj atè-lakay (bagay eti Marius Hurard epi se konpayel li a te ja ni tankon matjoukann politik nan 1880) ale wè an gouvelman natifnatal-matnik eti pe wouvè chimen anchouke nan Karayib la ek leve an gouvelman kare-peyi oliwon Karayib la, se se Karayib atè-solèy la, gouvelman kare-peyi oliwon eti se divini tout peyi oliwon-latè nan dekou matjoukann (matjoukann laliwonn, matjoukann mès-fondok, matjoukann branbrann-kòtok, ek menm matjoukann sapatonn) ka vini ralba ek nan dekou kouri-nouvel oliwon-latè ka dekatonnen aleliwon-galba.
Pimpe Isiya-la

Aucun commentaire: