mardi 5 février 2019

Se pou genyen moun ka goumen



Leve-doubout sosial Fevriye 2009 la





Leve-doubout sosial la ka toulong pran tankon an balan, nan mwa fevriye a, atè Matnik. Se nèhè pou sistenm ekonomi-bitako a ki te fondase liannaj sosial la nan peyi a, depi nanninannan. Se depi premie ekonomi-bitako a, an laliwonn sosial otila plodari politik la pa ka rive fè chous ek, atè Matnik, se anni  nan leve-doubout sosial la eti an pawol asou divini ka pe leve ek kouri lawonn, toulong pou an tan-kout-dèhè, djigilòp anfwa. Ek pou rel-rive tout plodari sosial ki ka bat anni anlè matjoukann-kòtok, la-pou-la ; se pou leve-doubout sosial atè-matnik la rete pri anba janjol dekou men pa fouti gade douvan lonviye divini oben gade wè toumbile sikti sosial la, an peyi ki pa ka rive ladje sosial pou pran politik nan de lanmen’y.

Fevriye 2009 C5FLamenm la, ki lakou-moun, oliwon-latè, se ka rive bat lari 38 jou, yonn-dèhè lòt, se pou "laviktwa" yo te ka ale, pèsonn pa nepi konnèt "viktwa", menm si sa pe fè an tit bidjoul ba an katrin-pitjan, moun ka bat pou genyen, san mande se se an lanmen-djok gouvelnaj pou pa vire pèd, nan an kou ek an bat-zie, tousa eti'y te ke genyen an, pou yich-dèhè pa se pèd sa eti gangan yo te genyen nan goumen sosial douvan  ? Nan rive genyen moun ka pe rive genyen matjoukann-kòtok sosial, delè konsa, men an gouvelnaj-ekonomi pou anlòt, an kare-laj pou anlòt, yo pe vire pèdi tout, se pou yo leve an plodari politik, se se pou gade wè trape an lanmen-djok politik pou se ka apiye oben vidjoze se matjoukann-kòtok sosial taha. Ehe, mi atè Matnik, moun ka ale, "wouj pou laviktwa", men anni pou genyen 50 € palpa machandiz asou gran tre se betje a ek chenn gran-boutik franse yo ; ek nan an ekonomi-anni-machandiz, an ekonomi ki pa ka faktore ayen adan bagay-kòtok ek pal-depri-moun eti’y ka mete asou tre'y, ek an ekonomi ka voye tousa eti’y ka faktore nan an menm peyi-lòtbòtsay ; nan ekonomi-anni-machandiz taha, tankon an sèbi-douvan-dèyè, tousa eti an konpanyi moun  atè-lakay se genyen douvan, se pou anlòt konpanyi moun atè-lakay se pèdi'y dèhè. An djendjen a tontin-zero, se pou konprann, dwe isiya la, sa eti, atè Matnik, si betje a se ladje an tjò matjoukann-kòtok nan an leve-doubout sosial, se pou gouvelman an-frans vire lonje pal ba’y (toumpotjole lahan-prete nan lahan-palantje-ekonomi, wè sa nan film-rarate televizion an-frans lan) pou’y vire genyen lahan-debantje taha, tousa eti ka fè’y tjenbe larel tankon krèy sosial anni-kout-swel.
Lè an konpanyi moun atè Matnik, man pe ke menm sa matje lakou-peyi matnik la oben lakou-moun natifnatal-matnik la, genyen tjek faro sosial oben tjek ti lahan-makak apre an leve-doubout sosial, se lakou-peyi matnik la, won-ladje-won, ki pèdi nan matjoukann-kòtok politik, matjoukann mès-fondok, matjoukann lèspri doubout-moun-asou-latè, jik matjoukann sapatony, se laliwonn sosial nanninannan natifnatal-matnik la ki ka bat dèyè blo, ek se pa pou ayen si se apre larel-gouvelnaj demitannaj gouvelman an-frans lan (larel-gouvelnaj Defferre 2 Maws 1982 ek 7 Janvier 1983 a) eti  lavi politik ek sosial atè Matnik vini pi franse, se la moun koumanse ka pale franse nan lari Fòdfrans ek nan kawbe-tre Latrinte a, "ki m’a mandé le yàm" ; se pa pou ayen eti se apre leve-doubout sosial Fevriye 2009 la otila piplis adan se ti djoubatwa atè-lakay-matnik la te djigilòp ek ladje ba djoubatwa la-frans ka debatje oben ta se betje a ek otila tout pimpe-douvan politik se lanne 70 eti se palantjè-peyi a te dekatonnen an vini bat dèyè, rive atè menm,  jik pou ale vote a 80%, se kabwatè-politik PPM (Parti Progressiste Martiniquais) ki te mande yo sa, pou koubare tèp Matnik nan sistenm gouvelman La-Frans lan, dezas politik 10 Janvie 2010 la.
Pou gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal-matnik, eti Matnik pa ni pou ta’y (CTM se pa pe an gouvelman atè-lakay), pa ni piès kawbe-gouvelnaj, piès sistenm-gouvelnaj pou fè peyi taha pran letjèt nan divini, kabeche yonn, de, twa rel-rive, sosial ek/oben politik eti ka mete peyi a adan an pimpe-aleliwon kontaj matjoukann li ki ta’y.  Se pa anni pou ale badjole nou ni si, nou ni sa, nou ni sisi-mel ek yanm-sasa, "peyi se ta nou, se pa ta yo, an bann pofitè, vòlè, nou ke foute yo dewò", se pou kabeche an karetel dekatonnen se matjoukann taha, fè plis matjoukann epi matjoukann ki ja ni, fè matjoukann lan fè tilili. Pi nan fondok, se pou te ke rive fè matjoukann politik epi matjoukann sosial oben matjoukann mès-fondok, toumbile mès-nanninannan an, nan tjek mès-fondok, pran bèlè-cho "man ke lele’y ba’w", Ti-Emil, se lanne 1960/70 la, ek fè an bèlè-yonn-a-lòt "mi se sa Matinik manmay woy woy nou ni memwa" Edmon Mondezi, epi’y, fondase an peyi-natifnatal nan lèspri Franz Fanon an. Pou gouvelman atè-lakay eti Matnik pa ni pou ta’y (an gouvelman atè-lakay ni pou kabeche larel-gouvelnaj kòtok li, limenm, ek nan sa, ni lanmen-djok pou owonzonnen ek ranbonni, vire pase lanmen adan, larel-gouvelnaj eti’y te leve douvan), pa ni piès kawbe-gouvelnaj ka pare bok eti matjoukann nanninannan matnik taha (lang natifnatal la, mès-nanninannan an, mès tontin lan, mès rimèd-razie a, yonn-a-lòt se mòn lan, lèskap, lasotè, lawviè-leza, faktoraj djezinay ek lawonn bèlè a, teknik jaden-karayib ek teknik latche-zen an, tann nàs ek filèt, tousa) ka pran an toumpak depotjolè debatje-blo mès ek lang an-frans lan. Ek pou piplis palantjè-peyi ki adan mande-trape sosial la, pa fouti ale nan fondok an leve-zobray mès-fondok politik, se pou krèy sosial djoubakè a se ladje tout kanman krèy sosial li (plan-divini politik pou pran djoktòch politik la ek gouvelnen peyi a) nan an debielaj ale genyen machandiz pouri adan kawbe-gran-tre betje ek konfiolo franse yo, tout bagay ka fè atè Matnik pa ni p’an krèy sosial pou pòte tjek plan-divini politik, pou apiye nan tjek longsay-ale-depi-nanninannan-jik-dèmen. Se pou mande sav si se anni gouvelman La-Frans ki pe gade pou douvan an toumbilaj sosial ek politik atè Matnik ?
Se pou djoubap sosial eti se de kan an pa, avan-gwo-katjil, nan menm mès-fondok la (isiya la konsa koulè lapo fidji a ka bay tankon an "ras-moun" ek "ras-moun" an ka bay tankon an janjol  mès-fondok la, an betje atè Matnik pou koulè lapo-fidji blan’y ka pase pou an moun mès-fondok an-frans/ewòp ek an nèg-ginen pou lapo-fidji nwè’y la ka pase pou an moun mès-fondok atè-lakay-matnik oben delè menm tjek afrik-ginen ki pa ka bat-tjè piès kote oliwon-latè men piplis nèg-ginen an pi franse nan pale tankon nan mès-nanninannan pase betje a, limenm) ki fè si sosial la malakse epi politik la. Atè Matnik, plis pase an djoubap sosial nan mitan djoubakè asou an bò ek djoubakatè a, lòtbòtsay, men yo toulede adan menm mès-fondok sosial la, se toulong, blo oben pianmpianm, an djoubak nan mitan an model ekonomi ek sosial ewòp asou an bò, ek lòtbòtsay, an model otila sosial la (liannaj kòtok nan mitan moun) pi fondok pase ekonomi an limenm, man le matje, lèspri mabial jeray la. Se tankon si sistenm-bitako ninang-founang lan te, jik jòdi, nan an jout kòtòf epi an laliwonn fè-kakol (man pe ke matje sistenm pou sa) eti limenm ka mete nan brann. Man pe ke dekatonnen sa isiya la konsa, fok se li ek konprann Edouard Glissant (Le Quatrième Siècle, La Case du Commandeur ek Mahagony) pou rive anlè lide taha eti pou te fè kakol douvan sistenm ninang-founang lan, se gangan matnik nou an pa ale èche matjoukann nan "peyi lòtbò dlo a" men adan sistenm lan limenm, sa eti ka fè ni anchay welto adan mès-fondok fè-kakol taha, sa eti ka fè lang-langayele fè-kakol la ek won-ladje-won mès-fondok la, toulong nan an defondase/vire-fondase. Atè Matnik, leve-doubout sosial la nan an kous-kouri epi tan-ka-pase, se pran douvan avan douvan se pran lanmen.
Desann pi nan fondok rete-kabeche a, se pou se tann ek konprann sa eti nan Fevriye 2009, se betje a ek se aboulikann ekonomi-anni-machandiz la te rete nan lèspri ekonomi kare-bare yo (gouvelman an-frans te ka apiye yo pou sa) ek moun atè Matnik te ladje kò yo, depi chive kabèch yo jik zong zotèy yo, nan an debòwnaj sosial otila pa te ni piès plan-divini politik pou te vire mete yo asou chimen wach-lavi a, men toulong djing tan-nanninannan taha eti yo te ka kouri sòti adan aleliwon, fè se gangan an tann yo te la ka rann kou eti, yo gangan, te pran anba betje a ("peyi a se ta nou, peyi se pa ta yo an bann pofitè vòlè nou ke foute yo dewò") men yo pa te konte ale pi douvan, se se lonje dwèt asou gouvelman an-frans lan, mande trape plis matjoukann politik se se pou kore pofitaj se pofitè/vòlè taha.  Se pa anni an lavwa-djole lòlòy, si se pa bwabwa, "se pou laviktwa nou ka ale", se an bidim delantirayaj eti te ka voye mande-trape sosial la An-Frans, toulong ; ek, pa te fouti wè sikti gouvelnaj atè-lakay ki mantje pou, se se pou kore rel-genyen machandiz adan se kawbe-gran-tre betje a. Fevriye-Maws 2009 se pa nepi Janvie-Fevriye 1974, se pa te menm djoubap sosial la, se pa te se menm krèy-sosial la ki te adan, nan 2009 pa te ni piès konsians krèy-sosial te ka bay menm si an konpanyi adan se konpayel leve-doubout sosial la te ka toulong liannen wach lajounen-jòdi epi ta se gangan ninang-founang yo a ; men se kabwatè-politik leve-doubout sosial 2009 la pa te wè sa ek yo te bat epi se menm zouti 1974 la. Yonn se te anni krèy sosial djoubakè-bitako a eti te de lanmen balan douvan se betje-bannann lan, san piès larel-gouvelman pou te pare kou betje-bannann lan te ka foute an tjou yo ; lòt se te tout lakou-peyi a ki te rete pri nan zatrap an sistenm genyen machandiz-debatje nan kawbe-gran-tre, fèy-stanmpe 101 faktorel fondok la, ek pa te fouti fè an kout-zie wè pou ekonomi kòtòf la, se pa anni jaden-karayib men latche-zen, tout masokadaj atè-lakay la (depi farin-manyok la jik mare-kachibou a oben trese-bakwa a) epi tout mès yonn-a-lòt eti moun-matnik te dekatonnen ek ranbonni depi oliwon 1850, lasotè, lèskap, lawviè-leza, tontin ek kole-lahan, tousa.   
La-pou-la, atè Matnik, leve-doubout-sosial la pa ka sanm sa ka pran laj nan tan-ka-pase, pou an kanman-fondok sosial se anchouke, se se fiankan-fiankan. Tousa se pou mès-fondok matje a (matje lang natifnatal-matnik la toukon lang an-frans lan) ki flòkò, delè menm pa ni p’an tras matje an kote. Si pa ni matje, pa pe ni mès-fondok se anni an mès-nanninannan ka bay ek se pou moun pa sa wè toumbilaj sosial oben ti toumbilaj sikti dèhè ki fèt, depenn yo, kabeche yo ek ranbonni yo oben fè yo djigilòp nan tan-ka-pase, se tousa ki politik la ek se nan sa eti sosial atè-matnik la pa sa ale san kole anlè politik la.
Pimpe Isiya la

Aucun commentaire: