lundi 19 février 2018

Janvie-Fevriye 74

Sosial oben politik ?
Man Mòy  Kabrimol
Janv-Fevriye 74. Renò Ilmany ek Jòy Marilwiz Janv-Fevriye 74







O-Fanswa, Fevriye 1900 ; Basiyak, Janvie 1923 ; Kawbe, Maws 1946 ; Lanmanten, Maws 1961 ; Chalve, Fevriye 1974 ;  lavi sosial  Matnik te toulong woule epi anchay dekou sispann-djoumbate-anfwa otila jandàm gouvelman an-frans epi betje te ka fiziye djoumbatè ki te ka mande t'ak plis lahan genyen an lanmin-pen, ladje anlè rèchte lavi branbrann, ti bagay konsa eti pa te ka peze pwa an fèy zèbaj nan manhe dimanch-midi p'an betje, p'an gouvelnè oben tjek kabwatè bwabwa sistenm-gouvelman la-frans atè Matnik. Men pou konsians sosial ek konsians politik ki te flòkò, piplis konpayel leve-doubout Janvie-Fevriye 74 la pa te menm ni an konsians sosial, tout djoubap sosial te ka tounen goumen ras-moun ; nan bagay ta'a jandàm epi betje te ka fè yonn, tankon an lèspri fè-yonn sweleley gouvelman an-frans lan asou peyi-natifnatal Matnik la, an yonn-a-lòt zawa-l'ewòp, yich-dèyè l'Ewòp douvan nèg-ginen, yich-dèyè l'Afrik pou anchouke tjek anni-ras-moun nan liannaj sosial eti tout ekonomi ka chaye. Se djoubap anni-ras-moun ta'a te ka fè leve-doubout sosial la pran an karetel leve-doubout politik men pou lòlòy eti plodari djoubap ras-moun lòlòy, leve-doubout politik la pa ka pe tjenbe nan tan-ka-pase, ni menm pa ka pe rive pran letjèt nan divini ; ek, mi politik se toulong an plodari vire-kabeche-longsay asou divini ka rive blo anlè moun.

Bitako dèyè bitako, leve-doubout Janvie-Fevriye 74 la te ka dawne pou fè moun konprann leve-doubout sosial CHALVET - Manifla ek sanble moun pou pran chimen sispann-djoumbate-anfwa ; se potjel sispann-djoumbate-anfwa ta'a ki te ka woule atè Matnik depi Janvie 1882, jou prèmie sispann-djoumbate-anfwa atè Sentmari ek Latrinte. Pa te ni p'an kare-djoumbatè nan kare-tè ekonomi bannann lan pou CGT te bat-dèyè. 17 jik kote 23 janvie se nan kare-tè anlè-solèy Matnik, tou-yonn, otila leve-doubout la te ka bay ek se anni kannan djoumbatè-bitako te ka goumen. Se te nan bout mwa Janvie a ek se nan prèmie jou mwa Fevriye a otila bouk kare-tè mitan ek kare-tè anni-solèy Matnik bay antre nan leve-doubout sosial la ; Robè, Latrinte, Sentmari, Marigo, Lanmanten, O-Fanswa, Senjozef, Lawviè-Pilot, leve-doubout sosial Janvie-Fevriye 74 la te pri nan tout Matnik ek anchay kare-djoumbatè te bay adan.
Se te dènie kou otila sanh-nan-venn moun te koule nan an leve-doubout sosial ek/oben an sispann-djoumbate-anfwa atè Matnik pou sistenm sosial franse a eti ki, depi dekou ta'a, ka kouri lawonn, se se klòtok-klòtok, nan tout Matnik. Owala an sistenm sosial se ka kouri lawonn nan an peyi, an laliwonn, an lakou, se pou lang ek mès-fondalnatal sistenm sosial ta'a se fè chouk menm si piplis moun peyi debatjaj la pa fouti kole de tit sistenm-lang zawa ta'a yonn dèyè lòt san fè anchay makakri epi fidji yo ; se sa ki fè menm si  sistenm sosial ta'a se ka pòte plis tjouns kòtok ek anfwa, se limenm ka depotjole peyi-natifnatal la, nan menm balan an nan sa eti ka pran chak moun an yonn-tou-yonn (individuating), ka fè moun ladje larel lakou-moun an.
Janvie-Fevriye 74 ka branbrannize kòtok, bat-dèyè laliwonn sosial nanninannan Matnik la douvan sistenm sosial franse a eti te debatje blo anlè lakou-moun matnik apre larel-gouvelman 19 Maws 1946 la. Laliwonn sosial nanninannan Matnik la (jaden karayib, tontin, lasotè, leskap, swen-bèt, lakou, bèlè, lang-natifnatal-matnik la, lawviè-leza, toloman an, sistenm-sa-sav, graje-manyok la, mès-fondalnatal, rimèd-razie a, djoumbat-lanmè, djoumbat douvan hurakàn, tout yonn-a-lòt nanninannan, sistenm pòte-nouvel la, patati patalòt) tout mete ekonomi ek sosial nan brann eti te ka anchouke Matnik tankon peyi-natifnatal, men plis, te ka apiye an karetel fè-kakol depi nèg-mawon sistenm ninang-founang lan jik lajounen-jòdi, an brennen peyi a asou kò'y menm, toulong pianmpianm, ki te ka pe fredi semeda-oliwon nan peyi a, pòkò te sa leve tjouns politik depi dal sapatony ek politik Sektanm 1870 la men te ka antipile tjouns, sa-sav ek kanman pou sa.
Se te anni kannan djoumbatè-bitako eti te toulong fè yonn epi mayonmbo Matnik la ki te ka pòte laliwonn sosial nanninannan matnik ta'a. Se pou se konprann laliwonn sosial nanninannan ta'a flòkò nan Janvie-Fevriye 1974, pòkò fouti vire-doubout, apre dal politik Sektanm 1870 la ek bidim blòf politik ek sosial se komilis Maws 1946 la, Aimé Césaire la départementalisation. Laliwonn sosial nanninannan matnik ta'a pa te fouti kore sistenm-bitako a oben koubare'y, tjotjo'y, ale wè vare'y, depotjole'y. Djoumbatè-bitako oben mayonmbo Matnik la, te ka bat asou de bòdaj, an kou nan ekonomi-anni-machandiz an-frans lan, anlòt kou, nan ekonomi vivri ek laliwonn sosial Matnik la pou ekonomi-anni-machandiz an-frans lan eti pa fouti ba yo an lanne djoumbat kole. 
An djoumbatè-bitako se toulong an mayonmbo ki pa ni tè djabalapte, fouye, oben ki pa te ni kont tè ba wou ek madjoumbe'y. Men nan tout dekou, bitako te ka toulong ba moun o-plis 3 jik sis mwa djoumbate nan an lanne. Larestan lanne a, se pou djoumbatè a toumpotjele nan anlòt brannzè sosial, anlòt djoumbatè, djobè, moun-san-djoumbat-djoumbate ; ek, sa tou-yonn pe te ka tjobole, si se pa koubare, wakle an konsians sosial, pi douvan, an konsians politik. Pi nan fondok ankò, sa ka ba djoumbat la limenm anlòt ledjans sosial nan lèspri moun, ek anlòt zandja nan lavi sosial la otila moun pa te ka djè rive depareye djoumbat epi djòb ; tout bagay ka fè an anchoukaj nan lavi sosial, nan lakou-peyi a tou, ki pa ka rive pri ek an konsians politik, ta'a ka pe fè moun leve-doubout toumbile lakou-peyi a, pran tè a nan menm balan epi tan-ki-pase a nan lèspri plodari Franz Fanon an, ki pa ka tjenbe nan tan ka pase menm lè'y ka pe rive leve nan dekou an leve-doubout sosial rache-koupe, se pou'y towblip blo konsa gouvelman zawa-l'ewòp la epi se dòg atè-lakay li a ladje an ti pwenyen tjouns pou kore an ti konpanyi adan se mande-trape leve-doubout sosial la.
Se asou pasay ta'a, depi konsians sosial jik konsians politik, eti man se plodaye isiya la, dabò-pou-yonn pou anchay kare-politik natifnatal-matnik (Rassemblement de Saint Joseph) oben palantjè-peyi-matnik (GAP, GS70) oben menm sosial-ranboulzayè (GRS) ki te lonje pal san patate ba se djoumbatè ta'a ek ki fè an ti konpanyi djoumbatè-bitako leve-doubout sosial la te rive, fap fap, nan an konsians sosial (defen Man Tòy, Kolonel Barbara, Gi "Chat" Kretinwa, Renò Ilmani, tout se kabwatè leve-doubout sosial la) epi lòtbòtsay, pou anchay gran karetel politik ki sitire nan dekou ta'a, se isiya la konsa anchay kare-djoumbatè mete "M" Matnik la nan tit yo ek delè pete chenn la-frans te ka mare yo epi lang-natifnatal-matnik la ki rive, pou prèmie kou, kouri lawonn plodari sosial ek politik la.    

Aucun commentaire: