mercredi 6 décembre 2017

Nan dekou rete-sonhe

Teyat Frantz Fanon
  Fanon Frantz







Avan’y te matje Peau noire masques blancs, Frantz Fanon te ja matje de piès-teyat l’Oeil se noie epi Les mains parallèles, nan menm lanne 1949 ta’a. An konpanyi moun jik teste Frantz Fanon te matje an twazienm pies-teyat, tit li se te ke La Conspiration men p’an moun pa rive mete lanmen anlè matje-anba-lanmen an. Raratè Les Damnés de la terre la, te leve an chalerin ba teyat ek nan li an moun ka li Peau noire masques blancs, fok toulong apiye sa eti ni piziè mas blan asou lapo nwè a, se pou’y wè tout peze matje-teyat la ka pe peze anlè liv tala, se se pou tit liv la limenm, se "mas blan" an.
Frantz Fanon (1925-1961)Se pa anni pou mare an liann djok nan mitan teyat epi mas, man ja matje sa eti an zanpanlan-teyat ka toulong djigilòp dèyè plodari a eti’y ka voye a ; se pou se tann ek konprann, mas la ka toulong ladje moun an ka pòte’y la nan chimen oben ka sere fidji ek kò moun an ki mete’y la. Nan sistenm-lang-matnik la, mas la se an latifay, an dikanman, se zanpanlan an ka pòte’y la ek pi nan fondok, mas la se an liannaj sosial tenkant, delè menm an liannaj sosial anba-fèy, an liannaj sosial sere. Mawyàn-lapo-fig kannaval-matnik la, se an mas fèy-bannann, ek fok se apiye anlè flòkò fèy bannann lan flòkò nan van ka vante, se zanpanlan an ka pòte’y la eti se pe an fanm oben menm an nonm delè, an kole-fimel, dèyè mas la, an chabin-zie-klè, an kaboyèz, an kaboure-dife, si se pa an fanm-gwo-larat oben an kapistrel-tete-doubout, tousa ; ek menm mas ta’a se an liannaj sosial eti ka fè djendjen epi kout-zie anlè se fanm an-frans lan, tankon moun mès gran-jan-bel Senpiè avan volkan an te pete, nan 08 Me 1902 ta’a ; moun ki kabwate wach-lavi koukoun yo mabial,  ek nan menm balan an, ka palantje kabrès-matnik la, wangan kannaval la tankon moun kanman chalerin ki ka fondase an liannaj sosial. Se anni nan kannaval la otila se mas la ka pe kouri lawonn san chenn, atè Matnik. Teyat la se pa nepi an kannaval menm si ni anchay dekou-kòtok teyatralize nan kannaval la ; teyat la se, dabò-pou-yonn an matje fondasè ki nan lang eti’y ka fè kouri lawonn, ka anchouke tan-nanninannan, ek ka fè tan-ka-pase pran letjèt nan divini, ka fè an sistenm-lang (lang-pale epi lang-matje), plis pase kouri lawonn, vire pran larel, longsay-ale. Se pa pou ayen prèmie dekatonn-matje Peau noire masques blancs, Frantz Fanon an se, nèg-ginen an epi pale-lang lan ; isiya la, djendjen mas la pe trape plis larel kouri lawonn nan sa eti pale-lang lan ka pe fè an moun doubout yonn-tou-yonn. Nan lèspri piplis moun atè Matnik, se anni Aime Césaire te ka pale lang an-frans lan pi nawflaw pase se gran-plodayè an-frans lan yo menm.
Nan tout mete teyat kantekant epi kannaval, teyat la flòkò atè Matnik ek kannaval la se an penteng-sosial fondalnatal pou piplis moun atè Matnik, se pa pou ale konprann teyat Frantz Fanon an te ke tankon an voye-monte, an badjolaj, an banbile, an parètzòy, an tan, an dekou otila moun ka anni ri krakra, ri diri plere lantiy ; teyat Frantz Fanon an se an bidim kabeche wach-lavi moun anba-jouk, karetel pran-konsians lan ek leve-doubout-pitjan nan mete-nan-brann pou depotjole sistenm eti yo anba jouk li.      
Lamenm la, apre apiye anlè lèwdou-tjè-koko Frantz Fanon te trape pou teyat, se pou se ale wè ki lèspri ki adan se piès teyat ta’a ek ki liannaj yo pe ni epi se matje dèyè a, ki peze yo se peze anlè se matje dèyè a, Peau noire masques blancs ek Les Damnés de la terre pou fondalnatal eti de liv ta’a te fondalnatal nan plodari-kabeche Frantz Fanon an ? Se pou se lonyen-kabeche ki liannaj se piès-teyat ta’a se trape epi piès-teyat ki te ka bay nan dekou Frantz Fanon matje yo, ki liannaj epi se piès-teyat Aimé Césaire la nan tan ta’a ? Pi nan fondok, pou sav nou pe sav se piès-teyat Aimé Césaire la te alsa an wach-lavi-matnik, ek te ka bat pou an nèg-ginen krann oliwon-latè, se pou wè si piès-teyat Frantz Fanon an te pran anlòt chimen ; nou ja sav sa, Peau noire masques blancs ek Les Damnés de la terre se de liv ki pa te pe anchouke adan an wach-lavi-matnik men te la pou kouri lawonn latè ek tit "Peau noire" la tankon tit "la terre" la ka fè moun sav se pa anni wach-lavi atè Matnik men se wach-lavi atè l’Amerik (l’Amerik se an kontinan) atè l’Afrik, atè l’Ewòp, atè l’Azi tou, ki pi douvan isiya la konsa.
Pou kabeche eti teyat Frantz Fanon an te ka kabeche leve-doubout-moun an, dekou doubout-pitjan moun anba-jouk, se pou te mete konsians moun douvan ek se pou te ale pran lang epi anchay plodari-kabeche l’Ewòp la tankon moun-anni-lèspri-mabial Nietsche la, fondas konsians lan lakay Hegel (konsians an moun pa ka fini dekatonnen, se toulong pou’y bat anlè kò’y, toumpotjole pou rive vini anlòt bagay epi sa’y te ye, nan mache chimen konsians la ka mache chimen, se pou’y rive nan an kabès-fondalnatal tout-djokte otila lide-fondalnatal la kantekant epi bagay-kòtok la, yonn pou lòt) ; epi, pi bililik-aleliwon, lide Jean-Paul Sartre tala eti nan pran konsians an moun ka pe pran konsians, se pou’y se doubout moun alsa kò’y tankon si’y te ka dedouble ("se nonm lan ka dedouble" Ehèn Mona a) pou’y se moun an ki ka lonyen an ek, nan menm balan an, moun an ki anba lonyen lòt moun an ka lonyen an. Teyat Frantz Fanon an nan an pran lang san-manman, delè an blaf-kracha, epi se twa plodayè-kabechè l’ewòp ta’a, Peau noire masques blancs tou eti jik trape an dwel-matje eti tit li se "Nèg-ginen an epi Hegel", jik pou an konpanyi matjè-kabechè afro-ameritjen dèyè te ale lonje dwèt asou Frantz Fanon pou fondas plodari-kabeche’y la ki trape anni plodayè-kabechè l’ewòp, pa menm tjek Joseph Auguste Anténor Firmin, Booker Taliaferro Washington, Jean Demesvar Delorme, Ida Bell Wells-Barnett, WEB Dubois, Jean Price Mars, epi anchay dòt plodayè-kabechè, le kakayè oben pisanni kon le mapipi.
Epi se twa plodayè-kabechè-l’ewòp ta’a, larel ek lèspri se gran teyat fann-kabèch grek la ka bay dri nan teyat Frantz Fanon an eti an moun pe depenn tankon teyat plodari-fondalnatal, an teyat gran lide pou woule nan lavi, an bagay konsa ; nan fondok, teyat Frantz Fanon an pa anchouke anlè wach se zanpanlan an, pa ni anchay falfrèt bòdò adan. Se pou konprann lamenm la, menm si pe ni titak dekou esperians lavi’y adan se piès teyat li a, pe ni lavi ek kò Frantz Fanon, limenm, adan se piès-teyat tala, pa ni p’an wach-lavi atè-lakay-matnik, p’an pawol-pale sistenm lang-matnik la ki rive pèse nan teyat Frantz Fanon an. Kimafouti teyat esa ki pa ka tjoke p’an wach-lavi atè Matnik peyi otila Frantz Fanon leve ek pase brayès li, pete gwo zotèy li nan chimen-douk ?  Ee, teyat Frantz Fanon an te kanmenm fè an zie-dou ba teyat ek tirad Aimé Césaire  tankon anchay djing, anchay tras, an sere dèyè’y, an pale-lang ki chaje epi lèspri djenm, delè an lèspri-djenm asou katjòt, ka pe fè moun wè an chimen-ale menm si, lamenm apre, nan Peau noire masques blancs ek Les Damnés de la terre se te pou kabechè-plodayè desèvlaj moun anba-jouk la te pase douvan Aimé Césaire, kare ba’y jik gare’y nan chimen.
Nan rete-sonhe Frantz Fanon douvan, man te toulong apiye asou sa eti piziè mas la nan Peau noire masques blancs Frantz Fanon an se te pou fè moun tann ek konprann, nèg-ginen-krann Aimé Césaire la se te an mas blan tou ek se anni konsians politik la, lè moun-anba-jouk la ka rive doubout djok douvan masogan an, foute an dal an tjou’y, leve an semeda san-manman anlè’y, lè moun-anba-jouk ka pran latè-danme a ek tan-ki-pase a nan an menm patje nan de lanmen yo, otila nou adan an dekou ranboulzay politik ek kabès-fondalnatal. Isiya la konsa, alsa de piès-teyat, l’Oeil se noie epi Les mains parallèles, se pou ke sa ale wè kote eti Frantz Fanon te ladje Aimé Césaire nan chimen ek kare ba’y ; epi poutji dekou ladje nan chimen ek kare ba’y ta’a te fondalnatal pou kabès politik la, atè Matnik, atè Peyi-karayib, tout l’Amerik nèhè menm l’Afrik tou.
Pimpe anfwa

Aucun commentaire: