13 Desanm 2015
Ki paj nèf esa
Topay politik la se toulong an dekou otila tèp branbrann oben faro politik ek sosial an kabwatè politik ka pran douvan, ka pran anlè tou, tjouns divini sosial, politik ek kabès-peyi, tousa. Liv eti Louis Boutrin ek Raphaël Confiant matje, Décembre 2015, une nouvelle page de l'histoire de la Martinique, ka depenn (anni depenn, rarate, men pa ka kabeche), apiye pa frape, topay politik ki te siyen nan mitan de wonn jout-politik pou kabwataj kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik, Collectivité Territoriale de Martinique, CTM, nan Desanm 2015, nan mitan Gran Sanblé (CNCP-APAL, ME, MIM, PALIMA, PCM ek RDM) asou an bò epi Ba Peyi a An Chans, ladwèt bonapart franse atè Matnik, lòtbòtsay, tankon sèbi ki te klere chimen genyen ta'a.
"An paj nèf nan tounen-paj wach-lavi-depi-nanninannan Matnik la", se pa menm "wach-lavi-depi-nanninannan politik atè Matnik" men "wach-lavi-depi-nanninannan Matnik la" tou yonn ; bagay pou toudi se gangan politik matnik la depi Pory-Papy, Cyrille Charles Bissette, Marius Hurard, Eugène Lacaille, Madeleine Clem, Lumina Sophie, Louis Telgard, André Aliker, Suzanne Césaire, Frantz Fanon, Khokho René-Corail, Frantz Agasta, Guy Cabort-Masson, Marc Pulvar, Edouard Glissant, jik Vincent Placoly epi tout moun ki bat oben matje pou an gouvelman atè-lakay oben an wangannite-politik.
An topay politik, nan mitan de wonn an jout politik, tout mete yonn-epi-lòt se an topay politik, Gran Sanblé Pou ba Péyi a An Chans se an topay politik. Tout topay politik ki ka mare apre dezienm wonn an jout-politik, lè tout jout-politik tenkant ja fini ek lè rive pou gouvelnen oben jere, yo ka kriye sa an topay gouvelnaj oben an topay jeray tankon sa te fèt nan 2004, nan mitan MIM (Mouvement Indépendantiste Martiniquais) epi Osons Oser (ladwèt ekonomi-djoumbatwa-san-taks) pou jeray kawbe-politik kare-tè franse atè Matnik. Se pou se tann ek konprann, lamenm la, pou moun ki sa li, konprann ek kabeche nan sistenm-lang matnik la, ni an bidim djendjen si an topay jeray se ka rive fè an tounen-paj wach-lavi-nanninannan atè Matnik, se pa anni pou te ke teste andewò an topay politik oben an topay jeray nan dekou an jout-politik atè Matnik, pa ni ayen ka pase, nad-marinad, nakach ; se pou apiye sa eti kabès-politik la flòkò menm atè Matnik pou de matjè-raratè politik se ka rive matje an liv politik pou "vire fè moun sansle anlè penteng ta'a" an ti penteng lòlòy konsa, ek pi douvan, asou gran-chimen-lavi, se te ke pou konprann Matnik se pa an peyi asou latè (an peyi-natifnatal epi an lakou-moun-natifnatal), pou'y se ka rive gloriye (rete-sonhe ek banbile) an topay jeray pou kabwate an ti kawbe-gouvelnaj eti an peyi lòtbòtsay te ke kabeche epi mare ba'y (mare'y adan tou), bagay eti pa ka opoze dan moun Matnik towblip lè kabrit betje mòde wòch.
Men mi genyen ta'a ka rive nan dekou dènie kou politik Alfrèd Marijàn (80 lanne pase anlè tèt li, se pa an laj pou ale fè eti moun leve doubout, bwa-pou-ale, fè moun rete estebekwe oben djol-koule apre an plodari politik) ek se pou an bidim djoubap, rache-koupe leve ek bay aleliwon-galba, nan mitan konpayel MIM, nan mitan se krèy-politik, Gran Sanblé a ek pi douvan ek pi djenm tou, nan mitan moun yonn-tou-yonn se krèy-politik Gran Sanblé Pou Ba Peyi a An Chans pou se gade wè pran lanmen dèyè Alfred Marie-Jeanne. Martinique Ecologie eti se de matjè liv la ka kabwate adan Gran Sanblé ek se pou konprann yo tou adan djoubap pran lanmen dèyè "Chaben" yo a, yonn adan yo ja jik chaben epi sa, ek liv la pe tankon an tjouns, an faro, an sapatonn tou, pou bat adan djoubap politik ta'a. Se nèhè sa ka fè yo kabeche genyen 13 Desanm lan tankon an genyen ta Alfred Marie-Jeanne anni li ek se pa ta p'an moun nan konpayel MIM li a, ni anlòt krèy-politik adan Gran Sanblé. Nan tout gaway jout-politik ta'a se anni pran-lanmen dèyè A. Marie-Jeanne lan ki politik. Pi nan fondok, se pou rive li lonje-dwèt ki bay anlè Jean-Philippe Nilor (konpayel-politik MIM ek plodayè-politik Matnik adan kawbe plodari-politik franse a) eti se moun ki ni an lanmen pi djok anlè kòd la, tankon an bawouf politik otila se menntò tout se 7 krèy-politik Gran Sanblé Pou Ba Peyi a An Chans pe ka fè Marie-Jeanne limenm bat adan, san'y sav, tankon an bwabwa mawyaj Vaval nan lendi-gra. Lòtbòtsay, sa te pe nan dol Marie-Jeanne limenm voye Nilor pran kabwataj G20 pou te, lè lè a rive, koule mete-nan-brann politik ta'a ek pou piplis moun ki te adan mache dèyè Nilor nan G20, vire epi'y nan Gran Sanblé ; politik se welto epi kabeche, plis pase nan an sèbi douvan-dèyè, ou wè'y ou pa wè'y, wonz douvan sèt dèyè, anni patate razwè tranpe nan lèt kapolad ka pale lang-matnik ; an twazienm karetel pou moun ki pa le rete pri anlè yonn adan de bòdaj an menm lespri jeray politik ek apre se pou yo pran karetel la ki pa ka kabwate a. Nan dekou otila piplis moun Matnik pa djè trape kabès politik ek ka vote ba krèy-politik ka kabwate, ki tjouns kabwatè MIM lan te ni nan lanmen'y si se pa apiye anlè "brayès" Nilor pou kore tout lespri agoulou politik nan MIM ek nan tout se krèy politik Gran Sanblé a ?
Vitjoumakwenn an genyen jout-politik kare-tè franse atè Matnik, jou 13 Desanm 2015 ta'a ka branbrannize anlòt bidim dal politik ba krèy-politik ka bat pou an gouvelman atè-lakay, pi nan fondok, pou wangannite-politik la. Kabechè-politik ek kabwatè-politik pase pèsonn, Alfred Marie-Jeanne rive toumpotjole MIM 1978 la (Forces Populaires, Lawviè-Sale Marc Pulvar la, Groupe Zanma Sentàn Garcin Malsa a ek an konpanyi Groupe Septembre 70 Lawviè-Pilòt Alex Ferdinand/Valère Loza a) ki te ka bat pou an wangannite-politik nan an machin pou genyen jout-politik franse atè Matnik san p'an bay-lavwa politik, san p'an bat pou tjek gouvelman atè-lakay, an kouri-douvan, o-vant-atè, eti depotjole 50 lanne sitiraj an kabès politik natifnatal matnik. Apre an lanne CTM, pa ni p'an pawol politik ki pete, pa ni p'an men politik, sirè ek kontrolè, ki vini tjoke plodari jeray lajan gouvelman franse a, yenki lonje-dwèt asou jeray-douvan EPMN epi kabwatè piòpiò'y la, tout bagay ka fè an moun tann ek konprann, topay nan lannwit 7 pou 8 Desanm 2015 lan, se te an topay politik otila kabwatè politik pran pawol pou sispann tout bay-lavwa pou toumbile sistenm politik atè Matnik.
Pou plis Pimpe isiya la :
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire