1902, an deblozonn peleyen
Volkan an pa ka anni rete la ek pete, deblozonnen, an jou konsa pou an djanmbel, tout djokte eti te ke pran seraj moun ki te rete pri adan tjek dekou anni dousin, anni voye-monte. Douvan chak deblozonn ni anchay toumblow gaz, anchay latè-tranble ti kouri-rel, kout chalè nan van-oliwon, lavalas labou, lawviè dlo cho, lodè ze pouri delè, siel labrenn nan pipirit, la-pou-la, anchay ti sinas eti ki pou fè moun konprann fok pa rete oliwon volkan an. Nan dekou 08 Me 1902 ta'a, te ni anchay sinas douvan men gouvelnè te fè moun rete la pou te ale fè jès "citoyenneté française" yo.
Lè franse a debatje atè Ioüanacaera ("peyi otila igwann lan ka bay"), 15 Sektanm 1635, se pou yo te ba volkan an tit "La Montagne Pelée" pou wè yo te wè an mòn tèt pliche, san p'an degra anlè'y ; tit ta'a rete, menm nan lang Matnik la nèhè pou deblozonn volkan ki pa ka rive anchay kou nan lavi an makrèy ek/oben nèhè pou lang Matnik la ki pa ka djè fòse kabeche asou fantefrak laliwonn lan (latè-tranble, ourakann, lavalas, dife-pri, karenm dangpantang, karenm-gras, tè-koupe), se toulong Dja (bondje kretjen an) ka fè zafè'y ek fok pa djè sistraye'y, se anni predje epi se tout. Mwa douvan debatje franse ta'a, an deblozonn magma te debaba degra laliwonn volkan an. Lamenm la se pa anni an langayelè Matnik ki ja teste Pele se an djanmbel dife makrèy-natifnatal kalinago a. Jik jòdi otila tout lantiray volkan an se anni degra, tit "La Montagne Pelée" ta'a rete ek pèsonn pa sonje deblozonn 1635, ale wè mapipi deblozonn-peleyen 1300 an eti ki te rache tout djol-bwak volkan an.
Si piplis moun Matnik rete pri adan lide tala eti se bondje ki te ka fè zafè’y, 8 Me 1902 tala atè Senpiè, bondje a te ke lonje-pal ba gouvelnè franse a, fè moun rete anba dife a, es se pou sa pa ni anchay memwa asou deblozonn volkan an ek 28.000 moun Senpiè, si se pa 35.000 moun lè nou mete anlè'y moun bouk oliwon ki te kouri vini pare sann atè Senpiè, eti Bazil chaye abolay nan an minit ek karant sigond ?
Volkan Senpiè a eti ki fè tè epi tout lantiray anlè-solèy Matnik, ka fetaye asou 1.397 mèt, ka kouri-lawonn asou wonz jik tjenz tjilomèt ek blayi asou 102 tjilomèt-oliwon. An wòch-doubout ki leve nan mitan bwak la ek se magma ki koule, antipile lanne dèyè lanne eti ka fè karisti volkan an. Se pou sa yo kriye'y strato-volkan. Se pou konprann tou, volkan ta'a leve anba lanmè, pete letal lanmè ek fetaye, mili-mili lanne douvan.
Jete an zie lonyen volkan douvan deblozonn 1902 a se toulong pou pa anni rete sonhe pou sonhe, fè an lapriyè towtow ba 28 jik 35.000 moun volkan Senpiè a brile, an ti sonhe lèkètè ba moun ki rive chape kò yo, owonzon 100-epi eti se Léon Compère-Léandre, an moun te ka fè soulie ek Louis-Auguste Cyparis eti te lajol, eti moun konnèt. Nèhè lè moun rete la anni sonhe Cyparis eti ki ale fè lajan atè Etazini epi gaway li a, yo ka rive bliye 35.000 moun ki brile ek nan menm balan an, yo ka tankon defarouche volkan an. Mwen menm ki matje tankon an ti laboulok volkan an chak 08 Me, man toulong kabeche, pi ni laboulok anlè volkan an, pi moun te ke anchouke volkan an nan lang Matnik la ek nan kabès jik wonn-kabès peyi a, ek pi moun te ke ka woule ti kò yo atè Matnik epi volkan yo ki ta yo jik pou'y se ka rete dous, vini an volkan djol-bwak frèt.
Pimpe isiya la
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire