lundi 23 mars 2009

"Se pou laviktwa…", nou te ka ale




Sanble 5 Fevriye teste yo te ka ale pou laviktwa ek nan trant-ywit jou ka voye lavwa nan lari Foyal, anba soley la, lavwa-toumbele tala fè chimen’y alagadigadaw. "Sé pou laviktwa nou ka ale" . Te ni anlot lavwa-toumbele pi djok, pi toumbelele, "Matinik, leve" eti yo siktire anlè an lavwa-dèyè an kout-tanbou danmie, ka woule adan film Ezàn Palsi a, Lari kay neg, tit li, "Kongo leve". Nek lavwa- toumbele tala pa rive pran douvan "se pou laviktwa nou ka ale"…
Owala Sanble 5 Fevriye a te matje adan fondas-patatay li, an liy otila yo te mande gouvelman franse pou palantje lang ek matjoukannri kreyol, konsi makrey-natifnatal Matnik pa te ni an lang ek an matjoukannri ki ta’y, se pou yo te leve an dèkètew, patat sa, anlè moun ki, jou ki jou, goumen dri pou wonntonnen ek palantje lang-natifnatal Matnik tankou matjoukannri peyi tala. Kisa an sanble ki leve pou anbadjoumen lajan-djoubak ek bese anlè pates machandiz ni pou ale fè adan lakou lang-natifnatal ek matjoukannri ?
Fok nou sa ri kò nou pis, ri diri plere lanti. Atè Gwadloup, atè Gwiyann tou, LKP (Lyannaj Kont Pwofitasyon) ek MKL (Mayouri Kont Lespwatasyon) mande mete politik doubout pou palantje lang ek matjoukannri Gwadloup/Gwiyann. Se pou "laviktwa" yo te ka ale, es se sa ki fè yo pa te ni tan katjile si atè Matnik te ni an lang ek an matjoukannri ? An menm balan an, bandwel wouj-vèw-nwè a te la toulong pou teste ni an makrey-natifnatal yonnife atè Matnik, eti ki pe ale tjoke nan divini, ki pe noble jenerasion-douvan pou pingile nou, patiti-patalod. Kouman nou fè pou ni an makrey-natifnatal ek pa ni p’an lang-natifnatal ni menm an matjoukannri-natifnatal ?
Toupatou asou latè, moun ka goumen (sispann plere an’n goumen) pou genyen oben pou trape an katlas tankon moun te ka di atè Mòndezes, Bwaleza. Nan anchay lantiray Ayiti, moun ka di katlas tou. Moun pa pe ka goumen pou kaye oben bat-dèyè. Se toulong pou kriye an woulo, an nou-pran-yo, an w’a-tire’y-si’w-se-javel, an nou-pete-lonba yaya. Nou se pe menm di, si lavwa-toumbele tala "se pou genyen nou ka ale" pa te ka sonnen toukouloukoutoum, "se pou an woulo nou ka ale/goumen". An-an, se “laviktwa” ki te ka bay adan detlet wondong frayik tala. Rive nou rive, "laviktwa" tala tak siri pou pates machandiz ki wakle ek moun ki siyen pou peye lajan yo pa te ni tankou konte ze an tjou poul.
Ek pis, nou menm ki nou menm lan pa konnet Viktwa tala, si se an katjopin, si se an man-yaya djol flòbop, si se an kapistrel, si se an madou-siwo braynes toulong, eti moun pa ka sanm sa ki le depann li, rape’y nan lanmen anlot moun, se pou nou konprann tousa ki pa anchouke adan an lang-natifnatal epi/oben an matjoukannri-natifnatal pa pe kouri-lawonn anchay tan adan an peyi swelele. Nou plis ki sav se pa gouvelman franse pou moun se mande palantje, vidjoze lang ek matjoukannri yo ba yo, se gouvelman natifnatal nek se an katlas asou desèvlay pou moun sav yo ni an lang ek an matjoukannri ki ta yo. Pi nolfok, se pa jòdi nou ka matje sa, an lang tankou an matjoukannri se bagay ki t’ak two pongonn pou sa jiskont kreyol. An lang tankou an matjoukannri se bagay an makrey-natifnatal djoubake asou set, wonz, tjenz jenerasion ek sipoze djoubake, siktire/desiktire/vire-siktire nan jenerasion-dèyè. An lang ek/oben an matjoukannri kreyol se bagay an makrey moun sanble asou an lantiray ka pale pou fè tan pase, la pou la, pa ni anchay yannay pongonn ki sanble se moun tala, pa ni anchay tan ki pase mare yo ansanm. Nou ja matje, nou kabicha, lang-natifnatal nou leve tankou an lang kreyol tjanmay dezienm jenerasion afritjen te apiye anlè pidjin ek tout lang chouk afritjen ek ewopeyen, amerendjen tou pou siktire ek pispiding lang kreyol tala anchouke nan fondas peyi nou asou kat siek. Nan kat siek tala lang la ale tjoke dot lang peyi karibeyen, dot lang latèwonn lan pou vini an lang-natifnatal pale-matje. Nek pou desèvle masogannri franse a desèvle moun peyi nou, yo rete pann adan kreyol la jik pou "ale pou laviktwa" nan pipirit 21e siek tala.


Pimpe isiya

Aucun commentaire: