Arawak la (Nitayino) te ka rarate laboulok tala otila papa an tibolonm enpiok eti yo te kriye Karakarasol (fidji akatin), te kouri-dèyè’y, pougale’y, pou’y te ale penpennen nolfok lakou yo, nan razie tankon an bèt bosal.
Drive pou drive tibolonm lan machonnen toulong an vire-lakay ek katjile vini mazenflen, chaye tjouns potomitan papa a, an ja ki te pandje nan fetay yogannet la otila papa’y te ka sere zo gangan ki chape kò yo nan galile, eti te ka sanble tout kanmanwonn lakouwonn lan. Ti bolonm lan veye ek atann tout tayino jik nitayino, dòkò yogannet la, menntò a, tout moun ale fè tren yo, nan bwa kon Jera. Rive ti bolonm lan rive nan lakou mitan yogannet la, se pou’y te pran an golet pou depann ja a. Tjoke, tjoke, blogodo, ja a towblip ek pete nan mil zenglen. Pou an pantann sete an pantann, ja a te ni yenki dlo adan. Dlo, dlo, dlo ; dlo dlolole, Karakarasol foute plere atè, sistraye kouyonnad li te ka sistraye’y, ka dilere brannzay li. Dlo-zie’y migannen ek dlo ja a pou fè an dlo sale. Se konsa lanmè Karayib la vini neye tout tè oliwon nan an lavalas frayik eti se moun ki rete nan fetay mòn, tou-yonn ki rive chape kò yo. Fetay mòn ek gran plato pann nan mòn leve kayalo lajounen jòdi a. Se dèyè mòn ki ni mòn, se dèyè laboulok ki ni laboulok, tou.
Se kayalo tala pran an tit, yonn pou lot. Ayiti Boyo Kiskeya, “peyi anchay mòn, manman tout tè”; Barakoa, “lanmè a toupre” ; Borinkèn, “tè gran dòkò”; Chaleyib, “peyi otila latè fè lafimen”; Kalukera, “peyi dlo klè” ; Kuchalwa, “peyi san p’an mòn”; Kubanakan, “gran lakou poto-mitan”, Waytukubuli, “Peyi otila eti gwo semeda woule”; Yowanakera, “peyi otila igwann ka dangoye”; Zaymaka, “Peyi bougann ek lasous dlo”, epi tou Alubaera, Alkwa, Alwagana, Amonwana, Amonwagana, Ayichi, Gwanaari, Ichiruganay, Kamawonn, kawoukera, kayoli, Liamayiga, Lulumenn, Malwana, Touloukera, Walachi, Wali, Waliti, Waomoni, Yowanalao, epi epi… Se nan Gwanaari, anlè tjek sablin tayino a te touve ewopeyen an, debiele kon an konkonm san grenn, mantje neye adan an kwi dlo fret. Rifè ewopeyen an rifè kò’y, se pou’y te toumbile se tit la, Ayiti Boyo Kiskeya vini Hispaniola, Borinkèn vini Isla de San Juan Bautista de Puerto Rico, Kaloukera ek Kouchalwa vini Isla de la virgen de Guadaloupe, Yowanakera vini isla de la San Martin, Zaymaka vini Isla de Santiago, Chaleyib vini Isla de la San Trinidad, Waytukubuli toumbile nan Isla de la San Dominica… Yorouba a te vire ba Borinkèn, Kouba, Yowanakera ek Zaymaka an tit, Ilé-ayé Oyá, “peyi van ek ourakàn”. Tout peyi tala fè kayalo, se pou ewopeyen an te di se pase tout moun ka pase isiya. Moun ki vale sa pri nan lak la. Se konsa ewopeyen an defaltje tout tayino, kalina ek mete afritjen nan chenn. Se pousa lè ti neg, ti negres Kaloukera-Kouchalwa, Wanakera ka paladjole, asou kayalo nou ni pou foute an plere atè.
Lè gouvelman natifnatal leve nan Karayib la, anchay peyi vire-pran tit gangan tayino yo. Ayiti, Kouba, Jamayik, anchay rete pri anba tit ewopeyen an, de adan yo vire do ba listwa, anchay ka tjanse pou pa sa leve se se an tit potjelik, Madinina-972 oben Gwada-971 se tit moun ki lajòl ek pa ni p’an kabes, ayen nan kabech yo pa menm an kaka chouval, an kaka-tout-bèt, an kaka-kalbas, lerize. Kaloukera-Kouchalwa, Wanakera pis nou sav lanmè karayib la la pou mayoure nou yonn epi lot, Ayiti, Borinkèn, Chaleyib, Kamawonn, Koubanakàn, Malwana, Wanalao, Waytoukoubouli, Zaymaka, kosedjo-kosekwet.
Drive pou drive tibolonm lan machonnen toulong an vire-lakay ek katjile vini mazenflen, chaye tjouns potomitan papa a, an ja ki te pandje nan fetay yogannet la otila papa’y te ka sere zo gangan ki chape kò yo nan galile, eti te ka sanble tout kanmanwonn lakouwonn lan. Ti bolonm lan veye ek atann tout tayino jik nitayino, dòkò yogannet la, menntò a, tout moun ale fè tren yo, nan bwa kon Jera. Rive ti bolonm lan rive nan lakou mitan yogannet la, se pou’y te pran an golet pou depann ja a. Tjoke, tjoke, blogodo, ja a towblip ek pete nan mil zenglen. Pou an pantann sete an pantann, ja a te ni yenki dlo adan. Dlo, dlo, dlo ; dlo dlolole, Karakarasol foute plere atè, sistraye kouyonnad li te ka sistraye’y, ka dilere brannzay li. Dlo-zie’y migannen ek dlo ja a pou fè an dlo sale. Se konsa lanmè Karayib la vini neye tout tè oliwon nan an lavalas frayik eti se moun ki rete nan fetay mòn, tou-yonn ki rive chape kò yo. Fetay mòn ek gran plato pann nan mòn leve kayalo lajounen jòdi a. Se dèyè mòn ki ni mòn, se dèyè laboulok ki ni laboulok, tou.
Se kayalo tala pran an tit, yonn pou lot. Ayiti Boyo Kiskeya, “peyi anchay mòn, manman tout tè”; Barakoa, “lanmè a toupre” ; Borinkèn, “tè gran dòkò”; Chaleyib, “peyi otila latè fè lafimen”; Kalukera, “peyi dlo klè” ; Kuchalwa, “peyi san p’an mòn”; Kubanakan, “gran lakou poto-mitan”, Waytukubuli, “Peyi otila eti gwo semeda woule”; Yowanakera, “peyi otila igwann ka dangoye”; Zaymaka, “Peyi bougann ek lasous dlo”, epi tou Alubaera, Alkwa, Alwagana, Amonwana, Amonwagana, Ayichi, Gwanaari, Ichiruganay, Kamawonn, kawoukera, kayoli, Liamayiga, Lulumenn, Malwana, Touloukera, Walachi, Wali, Waliti, Waomoni, Yowanalao, epi epi… Se nan Gwanaari, anlè tjek sablin tayino a te touve ewopeyen an, debiele kon an konkonm san grenn, mantje neye adan an kwi dlo fret. Rifè ewopeyen an rifè kò’y, se pou’y te toumbile se tit la, Ayiti Boyo Kiskeya vini Hispaniola, Borinkèn vini Isla de San Juan Bautista de Puerto Rico, Kaloukera ek Kouchalwa vini Isla de la virgen de Guadaloupe, Yowanakera vini isla de la San Martin, Zaymaka vini Isla de Santiago, Chaleyib vini Isla de la San Trinidad, Waytukubuli toumbile nan Isla de la San Dominica… Yorouba a te vire ba Borinkèn, Kouba, Yowanakera ek Zaymaka an tit, Ilé-ayé Oyá, “peyi van ek ourakàn”. Tout peyi tala fè kayalo, se pou ewopeyen an te di se pase tout moun ka pase isiya. Moun ki vale sa pri nan lak la. Se konsa ewopeyen an defaltje tout tayino, kalina ek mete afritjen nan chenn. Se pousa lè ti neg, ti negres Kaloukera-Kouchalwa, Wanakera ka paladjole, asou kayalo nou ni pou foute an plere atè.
Lè gouvelman natifnatal leve nan Karayib la, anchay peyi vire-pran tit gangan tayino yo. Ayiti, Kouba, Jamayik, anchay rete pri anba tit ewopeyen an, de adan yo vire do ba listwa, anchay ka tjanse pou pa sa leve se se an tit potjelik, Madinina-972 oben Gwada-971 se tit moun ki lajòl ek pa ni p’an kabes, ayen nan kabech yo pa menm an kaka chouval, an kaka-tout-bèt, an kaka-kalbas, lerize. Kaloukera-Kouchalwa, Wanakera pis nou sav lanmè karayib la la pou mayoure nou yonn epi lot, Ayiti, Borinkèn, Chaleyib, Kamawonn, Koubanakàn, Malwana, Wanalao, Waytoukoubouli, Zaymaka, kosedjo-kosekwet.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire