Pòte-nouvel
nan
dekou bawoύf-anlè-gouvelman-peyi Venezwela
a
Pòte nouvel se toulong
pou leve konsians moύn asou an wách-lavi,
asou lavi a limenm, se se an konsians sosial, nòlfòk douvan konsians politik
la ; se pa anni pou fè an moύn
sáv an bagáy fèt, te fèt oben ke fèt, se pou bloublou an moύn
(larel-bloublou a, conative function R. Jakobson
lan), fè y toumbile kanman lavi-toulejou y. Depareye man ka toulong depareye
pòte-nouvel ek kouri-nouvel, se pa anni pou matje an laliman rèch nan mitan le
de, ancháy dwèl plodari sosial la ki te ke ta yonn ek pa ta lòt la ;
pòte-nouvel la se toύt matjoukann politik,
matjoukann mès-longsáy-peyti ek matjoukann tan-nanninannan-longsay sosial la
eti moύn
ka apiye anlè yo pou kabeche an divini ; ek, kouri-nouvel la se toύt
pawol oben jès, kanman-kòtòf tou, ki ka pe ba an moύn
branbrann pou y se kouri lawonn nan an laliman fann, nan an dekou kòtòk ;
plis pase sa, se pou apiye an tan-ka-pase ki pa pe nan menm rel pase a nan
pòte-nouvel la ek nan kouri-nouvel la. Men si man se le matje an laliman rèch
nan mitan le de, se pou se katjile w, dwe isiya la konsa, ni ancháy dekou
janbe-laliman, André Aliker ek Jounal-Justice li a te nan an
karetel pòte-nouvel men pou jounal la eti te jounal krèy-leve-douboύt
politik kominís la, se pa anni an kou eti Zoupa epi se konpayél li a te
janbe laliman taha.
Se pou se rive nan lide
taha eti nan pòte, an nouvelís, an kawbe-gouvelnáj, an djoubakatwa pòte-nouvel,
an kare-nouvelís, an progranm-radio, an matje-jounal, tousa, ka pòte nouvel se
pou y rete pri, san janbe-laliman, nan an sistenm-lang ; nouvel-pòte a pa ke sa
apiye anlè pwa kò y ek kouri lawonn alagadigadáw, rive tou-yonn, pantann, nan
zorèy oben anba zie moun. An menm nouvel-pòte nan lang natífnatal-ayiti ek
nan lang natífnatal-mátnik, yonn-bò-lòt, nan lang panyol-venezwela ek nan
lang pòtidje-brazil, nan lang-angle Jamayík la ek lang-angle Trinidád ek Tobago
a, pa pe ni menm lèspri a, menm djòkte sosial ek politík la, menm boulín
kouri-lawonn lan ; ek pi nan fondòk, pou boulín kouri-lawonn lan ki ka
apiye pou trase laliwonn lan limenm, lang nouvel-pòte ka toulong bát pou
tan-ka-pase a rete kòdjòm epi laliwonn li. Nan dekou Andre "Zoupa"
Alitjè te ka pòte nouvel, te ka matje nouvel nan Jounal-Justice, se
anni nan an sistenm-lang an-frans sa te ka fèt, ek se pou Jounal-Justice taha
te bát, la tou, tankon an djíng sistenm-la-frans atè Mátnik. Nan se lanne 1920
a 1940 taha, lang-an-frans lan pa te pe ka kouri lawonn nan se krèy-leve-douboύt
sosial djoubakè a, lakáy se malere a, moύn
ki te ka trimen anba isenbòkte se betje a, toulong nan konfiol epi gouvelman
an-frans lan. Lang natífnatal-mátnik la te ka báy nan toύt
krèy-leve-douboύt sosial peyi a, nan toύt
laliman ek toύt ti wèt men te anba joύk
pi rèd pase lajounen-jòdi otila ancháy moun ka matje y nan menm balan yo ka
depotjole y epi se tít-langayele-an-frans lòlòy yo a, delè menm fè y sonnen djòl-pwenti-nan-tjou-poul
ek nen-fèmen pou an mèch-larim pa sa pase. An menm nouvel-pòte nan
lang-an-frans lan, atè-lakáy-mánik, pa pe ni menm pwa-peze a nan zorèy oben
anba zie de moύn palpa-moύn-douboύt
peyi-mátnik la, menm krèy-leve-douboύt
sosial, menm kare-láj, menm katjòt-pise, èk menm, menm rel rive-lekol la,
anni pou rel liannáj epi lang-an-frans lan ki ka toύmbile
silon bát-lavi sosial an moύn epi lang-an-frans
taha, ek pou mès-longsáy politik ki pa ni atè Matnik pou liannen moύn
longsáy-ale. Kontel an bawoύf-anlè-gouvelman-peyi ("un
golpe de estado" nan pale-panyòl Venezwela a oben pale-pòtidje Brazil
la, "a putsch" oben a "military coup d’etat" lang angle a, "Staatsstreich"
lang-alman an) pa se pe ka depenn menm wách politík la, ni menm toύmpak
sosial la menm si gwo-pwenyèt gouvelman defaltjè-moύn
Etazini an se apiye y.
Tousa pou se rive anlè lide taha eti an pòte-nouvel atè Mátnik nan lang dekalè-mangoύs franse taha, ka fòse moύn-mátnik wè dezás politik Venezwela a, peyi ki trape laliman rel-boulouwe-lanmè epi Mátnik, epi menm zie-klere epi moύn-an-frans, menm si gouvelman-peyi-antra Etazini an te ke ka vini fè bawoύf anlè matjoukann-fondòk-peyi Venezwela (se pa anni petròl, se gáz-anba-tè, se lò, se bòksít, se djanman, se fè, se chabon-anba-tè, se kòltán, tousa) yo pa ke jete se se an pòk dlo zie anlè wách Nicolás Maduro Moros eti te ke pi isenbòt pase toύt isenbòt asou latè, madanm li tou, nan menm balan an. Ale bougonnen ba mal-mouton-an-frans lan epi mal-mouton-mátnik la nan menm balan an, sa eti Venezwela se an Repiblik 23 gouvelman-laliman-peyi epi an bidím lanbouk-gouvelman, Karakás, èk pou konprann lanmen-gouvelnáj la plís adan se gouvelman-laliman-peyi taha epi nan Kawbe-plodari-politik Venezwela a (la Asamblea Nacional de Venezuela, la cámara del Poder Legislativo Federal) pase anba lanmen an kabwatè-politik eti an referendum toύmbile anfwa pe kouri dèhè y nan an bát-zie. Ek lamenm la, pou se rive konprann lamenm la, se an bidím peyi epi an tilili palpa-moύn-douboύt depareye adan èk Gran Polo Patriótico Simón Bolívar la eti ka kabwate gouvelnáj peyi a se te 25 krèy-leve-douboύt politik nan 2012, bagáy ki ka mande an moύn-politik anpil djòkte rale-bwa-anba-dife pou rive kabwate y. Se pou se wè tou, nan menm PSUV (Partido Socialista Unido de Venezuela) èk pi won-ladje-won nan GPPSB taha, ni ancháy krèy-leve-douboύt politik oben kabwatè-politik ki, depi an tan Hugo Chavez Frías pa te le tann pale progranm pòte-kole ekonomi ALBA-TCP oben Petroaribe, liannáj gouvelman-peyi epi Kouba, tousa èk se pa pou ayen piplís adan se veyè anlè lavi Nicolás Maduro Moros se te moύn-kouba.


Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire