
Tout diksionnè kreyòl eti man li èk djoubake anlè yo, jik lajounen jòdi, (tout sete diksionnè kreyòl/franse oben kreyòl/angle) toulong te flòkò epi se tout ; yo pa te fouti fè moun konprann an krèylèt, an ti pawòl natifnatal, an pawòl-matje, an dolo, an pawòl potjèlèt epi krèylèt lang la limenm nan toumbele lang la. Moun ki matje se diksionnè tala toulong ale èche diksionnè franse oben angle pou matje diksionnè yo. Se pa pi apoda yo te pi apoda pase anlòt nèk yo te pri adan an larèl mete kantekant oben nan konbòchte otila lang kreyòl yo a kaye toulong menm si yo se ba’y an gabèl. Titak pi nòlfòk, moun ki matje se diksionnè tala ka sanm sa ki pa asire lang kreyòl yo a se an lang tèktèg, yo pa ni p’an koklès douvan divini lang la. Se nèyè pou sa yo ka fè tout degwèl kriye’y lang kreyòl. Rive an lè yo pri nan vèglaj lang ewopeyen an èk yo ka anni fè an dekalkomani lang ewopeyen an eti yo ka simen an ti tjò krèylèt natifnatal adan pou ba dekalkomani diksionnè ewopeyen yo a an ti koulè bò-kay, pou fè’y ladje patès ki toulong ka fè zie-dou ba rayiras la eti se lang ewopeyen an ka chaye depi nanninannan.
Diksionnè kreyòl/franse Rafayèl Konfian an adan larèl èk lèspri tala, matje man ka matje sa la’a, man tou dèkètè pou sav man sav R. Konfian se an langayelè anchay kalanmplan atè Matnik. Si’w tire de krèylèt moun Matnik sèvi nan koze toulejou (se owonzon 10% diksionnè a) se an diksionnè franse bò-kay ki la, se pa piès toubannman an diksionnè kreyòl Matnik ajijewè an diksionnè lang moun Matnik oben tjèk diksionnè lang karibeyen atè Matnik, si nou sav pou latèwondong ki bay, lang tankou matjoukann ka tounen-vire anlè kontinan an, nan lantiray karibeyen an, se van. An moun te ka li Grif-an-tè dri nan soraya lanne 70 la, te pou bite se se an kou konsa anlè pasay tala ki te ka matje, nou simie di … pase nou di. Se foute an plere atè, gwo plere, lè’w wè ou ka li « édjize » an koutla pase ou se li file an koutla bonda-mate. Se anni pran lapo patat ewpopeyen an pou viann kabrit lè’w ka li an « va-ni-pie » pou mandjannè oben an sanswèl oben an « twoud-bal » pou an fimèl-makoumè oben an tjou-dekatje, an tou-kaka-foule. Se djòsòlnès ki plote’w, vlope’w jik mare kabouya, trangle’w, gran lajounen ou nan soukou lè, adoumanman, agouman, alikòn, andewoze, anmasibole, anvègle, aparo, awad, aye, ayouskous, baden, bakanni, basoud, bawda, bayòl, bèlèlè, beyaba, beyabalize, bid, blakboule, blengendeng, bobi, bougalou, boukannèl, boulitji, brakou, brandon, brannzeng , bravach, bri koko-mile, bwèy, cha (pistach la) , chaponn, chenn-lanmè, chòb, chòf , chòkòy, choubouli, chwenngwenn , dawlakataw, debaba , deboukman, dechèwne, degrape, dekòchte, dekofre, dekwennse, delantje, demwele, depapiyote, mang divin , djaka, djèkèbi , djibi, djinga, djouba , dòb, douk, elije, estanpe, eya, eyala, faro, farouch, ferayè, fouka, gabèl, gagatri, ganbo, glasaw, goudrèl , jankoulib , jòb , kabouka, , kalanda, kalandje, kalandjèt, kalikabou, kankanbou, kanmad, kavale , kayali, klòtche , kokoyanm , ko , kreyak, krizosèl, ladjablès, lagoum, langanno, langaye, lanmoza, latanmòt, lawda, lipi, listo, lota, loulout, mabèlo, mabolo, machwa, magat, mannigans, marakonda, marolès, maykay, mazagran, meron, mertiti, mouzanmbe, mòwpwenti, opiyaj, ovantatè, onbligada, ormanta, pakatak, panpanlanm, panti, panzouk, parotje, patapouf, pèlka, pengwen, perin, pèskad, pèsping, plotonnen, pòlka, pouchiri, ronmon , ròtbòy, sabat, sapatè, sinay, sosokre, soubouri, tanboure, tanch, tjatja, tjinekonda, tjokè, touto, varang, vèg, vio, vivalore, vòlpòn, voumbagranka, wachalou, waka, walay, yasa, yeleley, ye-leve, zakamèl, zèlronn, zepiant, zepini, pa p’an kote. Man pa menm mete krèylèt akokit, afwo-sirik, atè-solèy, bàs-kapoul, bat-dèyè, bay-menm, ben-demare, bwa-dou, bwa-drese, bwa-fouye, chabin-kalazaza, desann-atè, dis-woul, djòl-bòklè, djòl-rat, dlo-zie, douvan-nèg , dwèt-pitjèt, janbe-dlo, gran-dlo, kabwe-dife, kaka-mèl , kaka-poul , kaka-tout-bèt, kat-zorèy, kal-mò, kole-de (marinad la), koko-nèg, kouli-teson, kouto-de-lanm, ladje-ale, lalin-klè, lèspwa-mal-papay, manje-kouli, mari-kawonn, matoufoun-sendou, mi-li-cho, moun-isi, nad marinad, nich-mièl, obre-de-sou, plante-bannann, peze plon, pin-karèt, pòte-kole, pwa-dou, san-kay-rete, sòb-dan-chen, sousoun-klere, tablèt-koko, tafia-kanfre, tanbou-de-bonda, tanbou-mouch, tèt-mabolo, tow-tow, tomaren-dezenn, toufe-retjen, toufe-yenyen, voye-monte, wèlè-wèlè, yich-man-bans, zeklè-titiri, zwèl-sere, epi anchay dòt, ajijewè pawòl, ti pawòl. Nan menm balan franseopali a, franseofilin tou, nou trape anchay kakatri kontèl « gouman » pou agoulou, « vizaj » pou fidji , « hannton » pou jannton , « vaksen » pou pitji , « vorasité » pou agouloutri epi anchay dòt, « tulip », « vandi », « vi-ki », epi anchay dòt eti man pe’e andjoubakate isiya la pou long tabakad la ke long èk pou koupe-jare sa ka koupe-jare mwen. Menm lè nou trape an krèylèt ki leve Matnik, ledjans la se pa sa piès toubannman ; kontèl an akakwèl se pa an sosokre, se an mòso adan an bagay eti an moun lote. Lè defen Ejèn Mona ka simidole sakre voras maren pechè ba mwen akakwèl mwen èk ka mete dèyè’y ba mwen lo rale mwen nou pa bizwen ale miklon pou konprann an akakwèl se an mòso adan an bagay an moun lote ; an moun pa ka kagou, se poul ka kagou lè yo ni an tjak, an moun ka kalbòy. Nan foutbòl an depayè se pa an defandè rache-koupe nèk se an moun ki pa djè fò èk ka voye boul la nòlfòk douvan èk an gwo kout do-pie, pa fouti fè an katou, mete boul la atè. Nou pa’a di an moun « dechi », nou ka di an moun tonbe. Moun Matnik ka di chi pou kouri dèyè poul oben kanna, chou pou kouri dèyè kochon an, mach pou kouri dèyè chen an, woyi pou fè chouval la vanse, tjo pou fè kochon an vini, pouchin pou chat la vini, kani-kani pou fè kanna kon ti poul vini, mangous chapo’w towblip, patiti patalòd. Mete’y nan tè-tif Mòndezès la, se pou’y leve anfwa kon an bwa gliseria, pran boujon an fè an dite pou deboule tout petrolèt (tafiatè, ronmon) Matnik la, anzandjalay franse a pa fouti ale tjoke walwari se krèylèt la ; kontèl an chabin se pa sèlman an moun, se an nàs, se an tèknik nate aroman èk chachibou ; an koutla se an zouti, se an pweson tou. Si’w di an kayali se an zibie ka vare ti poul èk ou pa rive di moun Matnik ka simidole kayali koukou de grenn sèl anba latje’w, lè yo wè an kayali ou pa di ayen asou kayali ; an lou lakay se pa an bèt kat-pat nèk se an pweson, lachè tak kou èk se an lanm ka pete anlè an bàs, mitan lanmè ; sik se pa an ji kann krakeze tou-yonn, se kat sièk lavi moun Matnik, se san gangan nou, se malfentri betje ki koubare an peyi, se djendjen moun ka fè an lari, se an leve-atjenng, se kalbòyri anchay moun peyi a, se… Kreyolis la bay adan an djendjen, pare ladje tout ti kras krannte natifnatal ki rete nan peyi a pou franse griyen ba yo. Nèyè yo ladje tout tjouns langannan nan chimen pou moun Gwadloup èk Matnik ki pa fouti li, se se an liv, menm sa ka fè lekòl, an kou konsa nan lavi yo. Kifè, menm si kreyolis la te ke le flouzoule matje lang la pou piplis moun Matnik vini ka li’y alagadigadaw se an malatjong ki la, an lèspwa-mal-papay, lavi toulejou fè nou wè moun kouri ladje lang èk matjoukann Gwadloup oben Matnik pou pran franse bouk-bòdaj Paris, yo menm pale « franse » nan kreyòl yo a. Pi kreyolis la ladje, pi franse a pran yo pou ti nèg, tanyen yo. Pi yo souse ti betje apèkèlèt Matnik la, pi betje krache nan djèl yo, an kracha ka fè mab, an kracha-flim djòl-flòbòp epi sa. Yo adan ti lèspri lang lantiray franse pou trape bridòl gouvèlman franse, sa se zafè yo nèk plata tout ti krèylèt, tout ti-pawòl eti ki sipoze leve nan tjèk lang afritjen (akan, awousa, Igbo, kikongo, yorouba) oben tankou piplis pawòl èk krèylèt lang moun Ayiti, Chaleyib, Ka’aroukera, Kaloukera-Kouchalwa, Kamarony, Oyana, Touloukaera (Aichi), Walichi, Waytoukoubouli, Yowanakera, Yowanalao, atè Karayib la menm. Man dèkètè nèk nan tout diksionnè kreyòl (Ayiti, Gwadloup, Gwiyann, Sentlisi, Trinidad); nan tout dictionnary of caribbean english usage; dicionário de cultos afro-brasileiros; diccionario del español de Cuba; Ebonics, African American English: A linguistic introduction; "Ebonics as a bridge to standard English" ; El inglenõl de Borinquen; oben Spanglish, the making of a new american language; epi dòt, se tala ki pi lòlòy. Sa foute mwen an palavire, an bidim pèkè ; man se pe toufe, ou dann !
Se pa redi chèz bò tab, an diksionnè Matnik tou-yonn se oliwon 15 000 krèylèt pa plis èk fòk ale èche yo nòlfòk, fè chak krèylèt fè kat jik senk piti nèk se pa pousa pou ba moun, kaka kabrit pou pwa nan bouyon franse dòmi-dewò tala. Depi tjenz lanne, nou kabèchte anlè sèt mazètnès kalanmplannan (maladresse méthodologique) eti kreyolis la pri adan, delè yo ka sanm sa ki aye, bendezeng, adoumanman menm, adan lagli sweleley franse a. Nou pe’e leve kabèchte anlè se sèt mazètnès tala, isiya la. Fòk te ke matje an liv pou sa, nou ni anchay dòt bagay pou matje. Nèk nou ke gade wè sanble yo nan twa krèy fann eti ki kannidaye pianmpianm delè menm sere pou kannidaye. Se pou moun tann èk konprann anfwa, nou anba an sweleley franse san manman depi nanninannan èk nou pa pe chape kò nou yonn tou-yonn nèk se tout moun an bradarèlann.
Prèmie krèy « mazètnès kalanmplannan » an eti man te ja djoubake anlè’y ni lanne nan jounal Madjoumbe, se wèy kreyolis la ki rete pri adan lide tala eti lang kreyòl li a se yich-dewò lang franse a ; an yich-kòn oben yich fantefrak-lavi si se pa yich tjèk bidimblo lavi a, an yich chawa nan mitan zouk, an yich lèwdou opiyaj, an yich parètzòy, an yich kòkòlò, an yich-man-bans. Prèmie mazètnès tala eti ki te ke yannen epi zandja lang kreyòl la (tankou yich franse a) nou pe sanble’y epi mazètnès tala eti ki fè kreyolis la wè lang la, èk se pousa yo anzandjale’y epi krèylèt franse a, tankon an lantiray langannan san larèl. Se kreyolis la limenm ki teste toulong, “tout krèylèt franse trape an mayèt nan lang kreyòl”, se pou di’w lang la pa te ke trape p’an kanmanwonn ki ta’y, èk pa te ke ni p’an lèlèm andidan pou dechouke, deblogaye, vire-anchouke. Man ka kole an twazienm “mazètnès kalanmplannan” anlè de prèmie tala se lè kreyolis la ka fè nou konprann, anbèn, divini lang kreyòl la se pou fonn adan lang franse a. Man ja matje ale-vire, detopay mwen èk plodarèl tala, pou pri sa pri adan mès mòkòynès la (tjoupèpètnès la), pou pri sa pri adan lakòl rayiras ewopeyen an, pou fouti sa pa fouti tann èk konprann lang la pofite, tikatikataw oben dawlakataw, delè, depi wabap 17è sièk la jik soraya 20è la adan lantiray karibeyen Wanakera a. Se prèmie mazètnès kalanmplannan tala ki fè si R. Konfian ba nou an diksionnè kreyòl-Matnik eti se lang franse a ki ka ba nou ledjans chak krèylèt, chak pawòl, chak dolo kreyòl. Nan dekou tala, se lang franse a ka siktire lang kreyòl Matinik la. Nan lèspri tala, lang kreyòl yo a se an franse malelive, an ladje–larèl nan lang franse a. Se pou di’w si pa ni franse pa ni lang èk matjoukann kreyòl tala. Plodawyè Itali ka di, traduttore, traditore ; nou te pou sav pase pèsonn, pou pri nou pri anba sweleley ekonomik èk sosial, matjoukannan èk politik franse a, pou pri nou pri anba walayachi ras franse a, piplis, krèylèt, pawòl, dolo kreyòl, leve nan an lantiray, an fantefrak lavi lakay, tjèk penteng natifnatal, tjèk doukou karibeyen, tjèk tontènmitonn pititral otila p’an krèylèt, pawòl, dolo franse pa te ke pe vini èche’y.
Se lawonn tontènmitonn tala otila kreyolis la pa fouti bay adan, èkzade kò’y se se vèvèlann, ki leve dezienm krèy “mazètnès kalanmplannan” an eti man te ja djoubake anlè’y nan jounal Madjoumbe tou, se kalanmplan matje kreyolis la eti ka zaye matje franse a delè, kon an kiègba te ke zaye an katjopin gwo-larat, san janmen trape se se dousin an lang (lang-dous) ajijewè an fontjè oben tjèk dlo mafoun bwè. Moun Matnik ka di lè an moun bwè dlo-mafoun se pou’y pri an sa (nan lèwdou dri) pi rèd pase lè’y manje pwa wouj tranpe nan rozèt. Matje tala eti nou kriye « matje diglosik » adan lèspri oben larèl an «mazètnès kalanmplannan» otila kreyolis la matjerele an lèkètri kannidayal lang la. Kreyolis la ay matje nan jounal AntiYa, «lang kreyòl pa fouti tjenbe doubout si pa ni an gran lang kanniday poulonje pal ba’y». Nou sanble, isiya la, « mazètnès kalanmplannan » tala epi anlòt otila kreyolis la pa fouti doye mabialann, nan katjil yo, lang matje a epi lang pale a nan an peyi anba sweleley, menm si se yo sèl ki te sonje leve an katjil anlè lang tala. Nou menm karibeyanis ja di sa, matje tala ka defòlmante lang la jik matjoukann an, se tire’y nan sann pou mete’y nan dife adjedanntang sweleley franse a, pou pangal sa leve nan kabèch jenerasion-atjòlman eti landeng yo pa te fouti ba an zigin tjouns matjoukannan, sibrekatay si se pa an brennen lawda nan zouk-toufe-yenyen oben an djòl-koule asou opiyaj branbrann masogan franse te ke leve. Matje tjòlòlò tala eti ka gobe ababa djòl-koule anlè matje lang franse a ka debaba wèy jenerasion-douvan anlè lang la èk yo ja pa fouti sibrekate’y ba jenerasion-dèyè, se se an lang pale tou-yonn, pou langayele yo pa’a fouti langayele lang la, ni menm lang franse a.
Twazienm krèy “mazètnès kalanmplannan”, la tou, man te ja leve kabès pianmpianm anlè’y nan Radjo Karib FM, nan jounal Vèy-o-gren, nan jounal Klendenden, nan jounal Madjoumbe, epi dòt, se lèspri matoray djòl-koule a eti plodari kreyòlte a tankou kalanmplan kreyolis la ka paladjole. Se tout pèp asou latè ki matore, se tout matjoukann asou latè ka leve nan yannay epi dòt matjoukann asou latè menm lè gouvèlman tèbèdje se leve masonn bare moun. Kreyolis la toulong fè nou tann èk konprann lang tala eti yo kriye kreyòl, pa chaye anchay penteng, pa rarate anchay penteng gran chanbèl nèk jiskont ti bagay djendjen, si se pa tjoupèpè, moun san gran zandja. Nou tann sa nan pawòl tala otila yo ka di’w kreyòl bizwen an gran lang kanniday pou tjenbe. Se pou di’w jenerasion-douvan atè Ayiti, Domnik, Grenada, Gwadloup, Gwiyann, Marigalant, Matnik, Sentlisi, Trinidad pa te ka kannidaye pou franse oben angle yo pa te fouti pale. Nou pe mete sa kantekant epi lèspri ras la ki anchouke adan plodari kreyòlte a tankou tout plodari matoray. Menm plodari ankreyolad E. Glisan an pri adan bagay tjoupèpè tala ; pa digin, matoray sipoze migannay de « ras moun ». An moun pa pe nwè, blan, jòn, vèt, wouj oben kreyòl tankou an bèf, an kochon oben an bagay branbrannan. An moun pa ni ayen pou tjoke èk «ras». An moun se an brannzè ka kandlonnen jou ki jou an lantiray jeopolitik, matjoukannan, sosial, langannistik, istorik, ekonomik, kosedjo kosekwèt. An moun se mounzoun nan divini. An matjoukann pa pe kreyòl si se pa pou di tout matjoukann asou latè kreyòl anfwa. Tak pi nòlfòk, lè moun paladjole krèylèt kreyòl la aleliwon, moun tjoke lide an “ras”, an matjoukann, an lang walayach (franse a) ki bat lèstonmak douvan an “ras”, an matjoukann, an lang ankelele (tout afritjen èk amerendjen) èk yonn an mitan, an « ras », an lang, an matjoukann kreyòl. Se ewopeyen an, franse a pase tout ki adan lèspri tala, pa fouti konprann tout moun se moun. Twazienm mazètnès kalanmplannan tala pou fè nou konprann, kalanmplan èk plodari kreyolis la pa fouti pran peyi nou nan boulatja istorik li, pa fouti andjoubakatwaye divini peyi tala, pa fouti konprann djòknès katafal franse a tankou tout djòknès katafal asou latè ke dekati an jou, dèmen, nan 2012, nan sèt mil lanne, an tjou man deviran.
simao-moun-wanakera@gmail.com
Pou larestan wè nan :
http://natifnatal-wanakera-karib.typepad.com
1 commentaire:
sa red anpil li teks-tala. es ou pe mete vokabilè souple
Enregistrer un commentaire