Sir Vidiadhar Surajprasad Naipaul
(1932-2018)
Se nèyè The Enigma of Arrival plis pase The Middle Passage oben Miguel Street, oben plis, A House for Mr Biswas, ki ka chaye lèspri Sir Vidiadhar Surajprasad Naipaul asou lavi a tankon an driv sòti an kote-rete pou rive anlòt kote-rete, sòti Trinidad otila’y te leve atè Chaguanas nan 1932 rive Anglitè atè Wiltshire an ti kare-kay alsa tout gran-bouk ; an kare-kay otila « tout rarate-lavi te rete pri nan laglas depi nanninannan» ; an driv ladje an lèspri-bat-lavi pou anlòt lèspri-bat-lavi ; tjek bagay ka sonnen tankon an gade san wè Endja, “a looking and not seeing Indian way” pou an kout-zie angle “an English way of looking”, bagay pou an moun peyi-karayib se tann ek konprann V.S Naipaul pa te menm rive wè Trinidad-ek-Tobago te la nan de koko-zie’y, tousa ka apiye lide ta’a eti plodari mès-peyi flògòdò atè Trinidad ek Tobago a, ek peyi-karayib oliwon, ki ka kouri lawonn nan se prèmie rarate-kabechinen eti’y matje a, The Middle Passage pase tout, se tankon fè an ganm lang-matje-angle pou krache anlè, tanyen, moun se peyi-karayib la.
“Without past, without ancestors, without ties, without roots ... I have no enemies, no rivals, no masters. I am free and do not fear anyone” eti’y apiye nan tjek size-koze tankon an “san wach-nanninannan, san gangan, san liannaj, san chouk… san majò pou siye kòn mwen, san konbòch, san mayimbi…”, an moun san-chenn ki pa nan kakarel douvan p’an moun. Sir Vidia Naipaul (se konsa yo te ka kriye’y pou pa te fè tout londjè tit li sonnen) te ka rive depenn kò’y tankon si se anni lang-matje a (lang-matje-angle) te ka pe fè an raratè-kabechinè ek lang-matje ta’a te ke pann nan van-oliwon pa ka pran wotè p’an lòt lang, ni menm tan-ka-pase. Se pa pou ale di nou pa te ke lakay Edouard Glissant, G. Laming, Derek Walcott oben Theodore Wilson Harris pou tankon malelive lang angle a, se se fè’y landji ; se flòkò eti se prèmie zanpanlan rarate-kabechinen V.S Naipaul la flòkò, jik bwabwa nan lang angle ta’a. Se moun dechouke ki pa te ke jenhen ka èche vire anchouke an kote, moun ki pa te ke jenhen ka èche, nan tjek vire-sansle-tan-nanninannan (revivalism, a desire to revive former ways), nan tjek vire-doubout-pimpe (resiliency lang angle a), tjek vire-atè-lakay, tjek home sweet home, lakay dous lakay.
Kimafouti lèspri moun esa ? Desèvle anba sistenm-anzawaye-moun angle a de kou, dechouke de kou, moun ki pa fouti sav kote yo ye, se anni an tjoke-lavi-lòtbòtsay longsay-ale, san diskoupaj, san jenhen èche vire lakay, san jenhen bouske tjek kanman-fondalnatal natifnatal. Mi se la rarate-kabechinen V.S Naipaul ka pe defaltje an moun, sa frèt kon nen chen, pa ni p’an blo, p’an bok, p’an blogodo, p’an katel, p’an rache-prel, prel-prel-prelele gade leta manman’w mete mwen, menm lè kabeche’y ka bat asou dechoukaj moun, pwa-peze desèvlaj ek tjè-sote eti sistenm-anzawaye-moun ka pe leve nan Anglitè tankon nan peyi anba-jouk. Nan se prèmie rarate-kabechinen’y lan, tankon si, limenm V.S Naipaul te pri an sa, moun ka rive nan Anglitè ni pou fonn adan kannan-fondalnatal moun peyi-eya-la a. Vidia Naipaul ka matje angle’y la tankon an angle chouk-fè-chouk te ke matje’y, pa ni p’an tit lang-pale oben lang-matje lòtbòtsay te ka tjobole angle a, p’an pale-lang òwdinè, p’an pawol ki tjwe labe a ek ansent masè a, an “pale-patwa” te ka rete an “pale-patwa” ek pa pe te ni plas li nan an rarate-kabechinen. Vidia Naipaul te adan an lèspri “Citizen of the World” epi tout kanman gran-jan-prelè sa pe ka chaye, lide ta’a eti se anni moun an peyi sistenm-anzawaye-moun oben an peyi ka swelele anchay dòt peyi oliwon latè ki pe trape “Citizen of the World” ta’a, se lang-matje a ka pe fè an moun rive nan rel sosial “Citizen of the World” ta’a.
Se pou se tann ek konprann sa anfwa nou pa adan lèspri Frantz Fanon an otila an konsians yonn-tou-yonn ka rive chape anlè pwa-peze tan-ka-pase a, tan-nanninannan an, “man pa nepi ninang-founang sistenm ninang-founang ki te demounize gangan mwen” se sa'y te matje nan wabap Peau noire, masques blancs ; lide ta’a eti an moun pe rive chape anlè divini-trase’y ek pi won-ladje-won, anlè lakou-moun otila’y fondase kanman-natifnatal li. Lakay Frantz Fanon, an moun pa pe pa ni gangan men tout bagay la se rive ladje gangan an nan chimen, nan lèspri ta’a eti gangan an se toulong an anzobraytaj/dezanzobraytaj, delè menm jik vire-anzobrayte, nan plodari ; lajounen-jòdi, nan dekou kontaj kannan-moun Etazini, anchay adan kannan-moun afro-ameritjen ek kannan ewo-ameritjen ka konte gangan amerendjen “native americans” ba kò yo, ek se pa anni pou trape an tòt “affirmative action”. Se pa anni pou konprann sa eti Vidia Naipaul te ja konprann, apre Frantz Fanon, kanman-fondalnatal an moun se pa pe an matjoukann (matjoukann ras nèg-ginen Eme Sezè a epi nèg-ginen-krann li an, oben ta se plodari fondok-l’afrik la ek se plodari l’afrik-anni-yonn lajounen-jòdi a) men toulong an mete-nan-brann otila moun ka ladje bagay, vire pran dòt bagay, pran lòtbòtsay pou anchouke, delè menm vire pran sa yo te ja ladje.
Se pa nepi pou lonje an lanmen yonn-a-lòt karayib ba Vidia Naipaul men menm si nou pa adan kare-kabeche Edouard Glissant an “nou sòti nan divini ka rive” (se mwen menm ka pòte konparezonnri mete dèyè’y “ek se ba nou lè pou nou pase, epi sa”), kabeche tras la, kanman-fondalnatal nan liannaj la, an kare-peyi krache-dife oliwon-latè, tousa ; se rarate-kabechinen V.S Naipaul, apre se lanne 90 la, A Way in the World, eti raratè-kabechinè nan lang angle a te depenn tankon an “rarate-dekou” ek pa an rarate-kabechinen nan lèspri toulong-ale’y, ka wouvè ba anchay ti toumbilaj mès-fondalnatal, wach ekonomi, kanman politik ek sosial eti ka pe kouri lawonn wach-lavi angle ta’a. Es se pou ale li Vidia Naipaul te ale li Stuart Hall epi “Culture is always translation” li an, tankon an li-liv ek vire-li-liv Frantz Fanon ek Edouard Glissant nan lide ta’a eti kanman-fondalnatal la ek mès-peyi a se toulong an anzobraytaj ? Se limenm Frantz Fanon ki matje nan Les Damnés de la Terre : "Se dabò-pou-yonn goumen pou doubout peyi-natifnatal la ka depri mès-peyi a, ka wouvè chimen kabeche-djezinen ba’y". Men Vidia Naipaul te ka rete la tankon nan tjè-senyen, nan kapon-jare-koupe, si se pa nan kakarel, douvan se wach-dèyè malaksay lakou-moun ta’a ek se anni an lang-matje-angle kare-bare ki te ka pe mete an mitan-kalibiche nan sa. Se anni Edouard Glissant ki te rive konprann fondalnatal eti lang-natifnatal la fondalnatal nan tousa epi lide mete tout lang asou menm rel lang lan, "tout lang se lang" ek se pou konprann tilili-lang (multilinguisme lang-an-frans lan eti mapipi raratè a te sa depareye epi piziè-lang-pale, plurilinguisme, tankon sa pale eti an konpanyi moun sa pale de oben piziè lang nan an dekou mès-fondalnatal kòtok, se anni lang-an-frans lan ka depareye tilili-lang ek piziè-lang-pale) ta’a ka wouvè karetel ba kanman-fondalnatal nan liannaj. Nan karetel tilili-lang li a, Edouard Glissant te rive wè menm si’y te t’ak fèmen zie asou sa, se lang-matje ta’a ka fondase laliman se mande-sav-kabeche a adan an rarate-kabechinen ek owala an raratè se pran lang-angle oben lang-an-frans lan pou rarate, se pou’y se vire lang oben fè wol pa wè se gran mande-sav-kabeche natifnatal ki pe ka kouri lawonn lan, delè se pou ale èche de mande-sav-kabeche oliwon-latè, si’y se pran an mande-sav-kabeche natifnatal se pou’y bwabwatize’y, tounen’y nan tjek sistenm-vie-fanm atè-lakay. Kanman-fondalnatal la oben mès-peyi a, atè Trinidad-ek-Tobago, pa pe ka depenn epi se menm tit la, pa pe ka kabeche epi se menm mande-sav-kabeche a, nan Anglitè, peyi otila ni an gouvelman-natifnatal (an sistenm-gouvelman wangan) depi nanninannan eti Trinidad-ek-Tobago rete anba jouk li twa siek oliwon jik jou doubout Repiblik Trinidad-ek-Tobago a (lanne 1976) ni 38 lanne.
Se pou se tann ek konprann, sa eti an raratè-kabechinè se toulong an sobreka an lang-matje fann, lang-matje angle a pa se pe lang-matje franse a eti limenm pa pe nan menm lèspri ek lang-matje natifnatal-matnik la, « natifnatal » pou peyi Matnik ta’a ki anba jouk La-Frans ek lang-pale atè Matnik ki pi nan kavalaj pase lang-pale An-Frans oben lang-pale nan Anglitè, sa eti pou ka flanbonnen tout mete-nan-brann matje an lang natifnatal-matnik. An bililik-aleliwon eti ka klèsi lide-douvan Stuart Hall la, moun pe ka pale chwichwi djol-prenti nan tjek lang gran-jan-prelè l’Ewòp (lang angle, lang franse, lang panyol, lang pòtifje) men se toulong nan lang natifnatal yo otila yo ka pe konprann an pawol nan an koze, sa eti Edouard Glissant te plodayele nan an pawol rarate bidjoul, "je te parles dans ta langue et c’est dans mon langage que je te comprends". Vidia Naipaul pa te èche chape anlè lang angle a, ni menm toumpotjole’y, karibeyennize’y, leve chalè an wining bone adan, fè an jagabat (oben an jamèt, an volpòn nan pale atè-lakay Trinidad-ek-Tobago a) malelive’y, "patwa" Trinidad-ek-Tobago a te ka rete nan laliman "patwa"’y ek pa te pe janbe laliman vini pran lang (an lang-dous, an blaf-kracha, an sise-lang, an tobago love) epi lang angle a. Nan se prèmie rarate-kabechinen Vidia Naipaul la, se rarate-lavi Trinidad-ek-Tobago a oben tjek peyi-karayib, se zanpanlan an te toulong moun ki pa rive nan lavi yo, moun ki pa fouti fè an bagay asou pwa kò yo, moun san an sa-fè, delè menm san an sa-doubout-moun. Se pa anni pou Trinidad-ek-Tobago ek peyi-karayib oliwon eti ka dekalkomani se peyi-djok l’Ewòp la, se tout peyi l’Afrik otila’y te pase, se peyi l’Azi tou, tankon Endja oben Pakistan otila, o-devire-chimen, se tras mès angle a ka djigilòp. Menm si nan rarate-kabechinen dèyè, Vidia Naipaul te moli anlè kout-zie "isenbòt" ta’a, ek te jete an zie, ann’ di fouyaya, asou kannan-moun ka debatje Anglitè, ki pa ni kont sa-sav ek pa adrèt nan an sa-fè teknik, moun ka trimen anba oben ka tjoke nan tilili-mès-peyi angle a (vire li Stuart Hall, the godfather of multiculturalism), Vidia Naipaul pa te rive pran wach-lavi ta’a nan de lanmen’y ek konte kòtok, tout toumbilaj mès-fondalnatal, ekonomi, sosial ek politik eti sa te ka chaye.
Rarate se toulong depenn ek kabechinen pasay ta’a (plis pase an pasay, se an driv pou vire-wonn ki toulong anchouke adan) depi lakou-moun rive nan moun-yonn-tou-yonn lan, tou-touni anlè de pie'y, delè menm pran’y a-la-deviran. Se pa anni pou depenn karetel an zanpanlan ki te ke ladje lakou-moun eti’y anchouke adan pou trase chimen yonn-tou-yonn li (individuation lang an-frans lan, lide ta’a eti an moun pe rive nan lavi menm si lakou-moun eti’y ka apiye anlè’y se pe ka bat bè oben menm djigilòp), se pou se fè moun li, tann ek konprann, an dekou otila laliwonn/tan-ka-pase a ka pe tizi, ka pe vini piti anlè kò’y, pou pran boulin eti tan-ka-pase ka pe pran boulin pase (chenn-liannaj sosial, Entèwnèt, media kouri-nouvel, teknoloji krache-dife, deepmind, tousa) pou siyale ek pran lang epi tout wach-kòtok ki pe rive ; rarate se pa anni kabechinen se pòte konparezonni toumpotjole wach-lavi, toumpotjole kanman-fondalnatal ek/oben doubout-moun toulong. Se pou se tann ek konprann rarate-kabechinen Sir Vidia Naipaul se toulong an driv nan mitan se kontinan an (l’Amerik-Karayib, l’Erazi-Anglitè-Endja, l’Afrik-Ouganda, tousa) ek/oben nan mitan tan-ka-pase (tan-kòtok la epi tan-nanninannan), an driv eti limenm te fè, lè’y te ladje Trinidad-ek-Tobago ek vini rete Anglitè, an driv kavale nan èche eti’y te ka èche tankon an middle ground, an mitan kalibiche, nan tout kanman-fondalnatal-peyi ta’a, nan tout doubout-moun ta’a.
Ehe, nan latè-wonn divini anni dijital ta’a otila se machin-kabeche-mabial la eti ka tounen longsay-ale ek san rete, nan boulin rel-limiè a, ka pran lanmen, se anni pasay ta’a, depi an doubout-moun pou anlòt doubout-moun, pa ke pe ni kanman-fondalnatal-peyi ka bay, depi an kote-doubout la pou anlòt kote-doubout (mande-sav se psikanalis la, lè man ka pale kote man doubout moun pou pale pawol la eti man ka pale a), se anni pasay ta’a ki fondok. Aha ! Nan tout se raratè-kabechinè Karayib tè-danme-nan-lanmè a, eti nou ke kole Gwiyàn, Gwiyana ek Sirinanm anlè yo, se anni Edouard Glissant ki te kabeche depareyaj kote-doubout ek kote-rete, epi rive langayele an plodari kote-doubout eti menm si lang li se te lang-an-frans lan (an lang-l’ewòp, an lang lòtbòtsay ki ka toulong delantiraye peyi-kòtok la) te ka rive ladje lèspri ras-moun an nan chimen ek ba se peyi ta’a, se lakou-moun-peyi ta’a, tankon an divini asou pwa kò yo. Vidia Naipaul ek piplis raratè-matjè Karayib la (nèhè menm Bidim-Karayib la) te plodaye anni anlè an kote-rete, an kote moun ka pase, "se pase n ap pase, nou pa vin pou n rete"1, otila pa pe ni p’an divini ka kouri lawonn ek se anni nan an "mother country" oben "mother nation" tankon an konpanyi moun san doubout-krann-jamayik ka di, an "madre patría" anchay moun san konsians-natifnatal-dominikana oben "lametropol" piplis moun-desèvle atè Matnik la, otila ni an divini tankon moun-asou-latè.
Pimpe isiya la !
1 commentaire:
Ahazm
Enregistrer un commentaire