Dapre mwen man te rive apiye lide-plodari 
Laliwonn Sosial Nanninannan Matnik la (nan franse man te ke kriye sa 
Espace Social Traditionnel d'En-Martinique), tankon an yonn-a-lòt nan 
se mòn lan, se koule a tou, eti ki, konsa mitan 18enm siek la te bay, 
lè sistenm-ekonomi bitako-wawa a fè prèmie banbann li, te rive kore, pianmpianm, 
tout leve-doubout-mande pou tjouns sosial, kabès, branbrann, nannan, sapatony, 
nèhè menm mès kriye-bondje eti makrèy nèg-mawon, wawa-ladje, lapen-chode ek 
vie-blan, milat-san-tjouns, nèhè jik wawa-bitako-san-chenn (libre de savane) te 
adan, te leve doubout mande. An Laliwonn Sosial Naninannan se pòkò an sistenm 
sosial pou politik eti'y pa ka fè kouri lawonn. 
Se 
owa mitan 18e siek la eti sistenm-ekonomi sik masogan an te bay nan 
banbann ekonomi. Se pou moun anchay kabès Matnik la se aprann li ek konprann 
tan-ki-pase atè Matnik, ta'a eti ka ladje bitako-wawa ewòp-amerik la nan chimen. 
Annou matje lamenm la, gouvelnè franse te konte mil-epi nèg-mawon asou tout 
kare-tè Matnik la, nan tout dis-witjenm ek pipirit dis-nevienm siek la. Konsa 
nou pran sa pou an fondas kabechay, nou pa pe rive konprann sa ki ka rive 
langayelè, kabechè-laboulok, poèt ek politikè, nouvelis ek djoumbatè sosial, 
lonyè-matjè, moun Matnik lajounen-jòdi eti pa fouti mare lide-plodari an 
pòte-kole, an akokitaj, an konfiol nèg-mawon, ale wè an lakou nèg-mawon ek 
wawa-ladje, an tjole tjanmay ki te ke leve nan ti kay anlè mòn, oben nan koule, 
nolfok bitako-wawa a, koke pa fout dou han. Menm lè anchay 
Quilombo  ek Palenque (A República dos Palmares 
criado em 1634 por Acotirene como quilombo, em seguida, estruturado por 
Ganga Zumba como um reino por volta de 1652 antes da chegada do famoso Zumbi dos 
Palmares quem inventou a guerra de guerrilha e, finalmente, o governo de 
Katanga, Palmares havia resistido a 75 anos, a cobrar um imposto e atingiu uma 
moeda, escolas construídas e estabeleceu um princípio de eco-desenvolvimento, a 
cada um segundo as suas necessidades, sob o governo de Zumbi ;  Leeward 
Maroons of Jamaica led by Cudjoe ;  O quilombo de Para, criado em 
1820 e liderada por o cafuzo Anastasio, que exportou produtos agrícolas 
para a Guiana Holandesa no século XIX ;  O quilombo de Campo Grande 
regido pela Cosme Bento das Chagas e organizado em torno de um exército de 3.000 
homens ; Windward Maroons of Jamaica, the leader was Granny Nanny ; 
Lakou Le Maniel  nan Kiskeya, se Sebastien ki t'ap choukèt-lawouze  ; 
El Palenque Bumba alrededor Santiago de Cuba quien había comerciado con 
Puerto Rico  ; O Reino de Ambrosio ; O Reino de Miguel ; 
Bush negros van Suriname, Black caribs in Dominica ; 
los Cimarrones de Verachuz dirigidos por Yanga firma de la mano; labann 
nèg-mawon Franswa -oben Fransisk- Fabule a ; The Underground Railroad 
Harriet Trubman United States 1840-1858,  man pa sa fout ba zòt twòp pòte) 
te pouse nan tout l'Amerik bitako a ; menm lè lonyen-matje eti ka depenn 
tan-ki-pase atè Matnik te rarate gouvelnè franse ek betje te leve an sapatony 
300-400 dòg epi chen yo pou te ale tjotjo an lakou nèg-mawon, nan 1665  ek 1731 
oliwon  Mòn-Wouj ek Mòn-vè lajounen-jòdi, nan 1671 ek 1756 nan gran-bwa anlè 
Latrinte, Bwa-Leza (Gwo-Mòn) lajounen-jòdi, langayelè, kabechè-laboulok, raratè 
ek nouvelis Matnik la pa rive sitire an rarataj natifnatal eti ka ale pi nolfok 
pase rarataj masogan franse a. Koko-zie yo ka pete anlè liv kinès sistenm-wawa a 
ek matje-nanninannan sistenm anmasogannizè franse a ; kabechè-laboulok, 
sosiològ, poèt anba jouk lang franse a, lonyè-matjè ek politikè Matnik la pa 
j'en rive mete kabèch anlè an konpanyi moun ki pa te ke wawa, menm an ti 
konpanyi moun, nan Matnik 18enm ek pipirit 19enm siek la. 
Pa ni p'an moun, si se pa Edwa Glisan nan 
raratonn li a,   Le quatrième siècle, ki rive drive nan kabèch trape an 
pititnès nan mil-epi joupa ek ti kay nèg-mawon ta'a. Anni dekalkomani langayelè 
Matnik la fè epi ti lespri rayi-ras nèg-ginen (mélano-phobie/négro-phobie) 
franse a eti ki te bay nan 18, 19 ek 20e siek la ; se lang franse a 
eti ka fòse yo pran karetel ta'a, kabechè plodari sosial ek plodari kanman-moun 
atè Matnik te rete-depenn anni an "ti-mawonnaj", an mawonnaj bò-kay menm nan 
tan-mare wangannis franse a atè Matnik, 19 Fevriye 1794 (Topay 
Whitehall la, Traité de Whitehall) pou jik 25 Maws 1802 
(Sispann-ladjè Amiens an, Paix d'Amiens), lè betje 
sistenm-wawa atè Matnik la te mete tout bitako yo anba lalwa angle. 
Manni-kabeche ta'a eti ki pa fouti konprann wach kantiyonnen lavi nanninannan 
Matnik la ek ki ploge anba krannte ras nèg-ginen Eme Sezè a, an flouzaj 
san-manman, ki ka sek wach lavi-sosial Matnik la anba an matjoukaj afritjen 
franseopal, pa te fouti anchouke lide an kakol afritjen nanninannan, asou 
kontinan afritjen an, ale-wè an kakol moun Matnik, atè Karayib la, nan 
tan-ki-pase jik jòdi. Moun Matnik eti ka rete katjile anlè tan-ki-pase atè 
Matnik, se an ti-zizin moun, pa fouti ladje krannte ras nèg-ginen E. Sezè a eti 
pou lang franse eti ka fè'y kouri-lawonn, ka toulong pran laboulok natifnatal 
Matnik la pou an ba'ay djendjen, an brannzeng nèg-ginen san mabialte, si se pa 
moun debiele an mitan kabech, ka anni pran liv kinès betje a epi pawol gouvelnè 
franse pou tjek iwì egúngún, pou tjek simidòy, tjek bay-lavwa se gangan 
an. 
Anhan ! Li an moun ka li wach lavi-sosial Matnik 
la kòdjòm, se pou'y se konprann lamenm, sistenm-wawa ewopeyen an atè l'Amerik se 
pa an rel-fann nèt ewopeyen wawayis asou an bò ek wawa afritjen lòtbòtsay, 
liannaj an janjol ekonomi ek sosial epi an janjol ras, tankon an janjol anchouke 
moun yonn-tou-yonn (une variable individuelle indépendante), epi lòtbòtsay an 
janjol  makrèy-moun (une variable collective) ; fok pran koulè-lapo-moun, nan 
tan ta'a, tankon an janjol anchouke moun yonn-tou-yonn. Anchay milat te pe adan 
mès wawayis la, menm lè yo pa te ni wawa ki ta yo, anchay vie-zabitan te pe pa 
ni p'an wawa ki te ta yo ek te pe ka djoumbate anlè bòdaj sistenm lan ; epi, 
yich ek ti-yich nèg-mawon pa te j'en wawa. Ni an mapipi liannaj pou se rive 
matje, zandja douvan lalwa (statut juridique) eti se an janjol anchouke 
moun-yonn-tou-yonn epi zandja sosial la  eti se an janjol makrèy-moun ; nan 
bitako sistenm-wawa a, an fanm/an nonm te pe vini wawa-ladje nan menm tan eti 
yich li ek ti-yich li te ka rete wawa. Nan karetel li, an moun yonn-tou-yonn te 
pe ladje wawa pou vini wawa-ladje-nan-bitako apre wawa-ladje ek vire wawa pi 
nolfok dèyè oben pase nan zandja wawa-ladje pou vini nèg-mawon, patati 
patalòt. Tousa pou konprann, atè Matnik, kabès moun lajounen-jòdi asou 
kakol douvan sistenm-wawa a flòkò anpil. 
Se krannte ras nèg-ginen Aimé Césaire la eti se 
pa, pies toubannman, an konsians ras nèg-ginen ni menm an konsians afritjennis, 
a-jije-wè an konsians karibeyennis, ki te koubare ek ka koubare, jik jòdi, tout 
konsians politik (konsians peyi-natifnatal la eti Frantz Fanon te depenn nan 
Les damnés de la terre li a) atè Matnik ; ek nan menm balan an ka gade 
debaba an rarataj natifnatal eti te ke pran karetel an desitiraj/vire-sitire 
natifnatal Matnik, sa eti man kriye kantiyonn karayib la (en français, la 
complexité caribéenne) eti ka ale pi nolfok pase matjoukaj afritjen an (menm 
afritjennis la pa adan) epi, lòtbòtsay, pi kalanmplan pase sitiraj anmasogannizè 
lòlòy ewopeyen an eti kreyolis ek kreyolè pri adan'y lan. Se pa Eme Sezè limenm 
ki te katjete : "la créolité n'est jamais qu'un département de la 
négritude". Se pa djendjen han, se pa ti jaja eti E. Sezè te jaja ti palab 
"département" an, fok ri delè pou ri diri plere lantiy. Si an 
moun se rive ale pi nolfok pase ti lespri betje 18enm siek la delè 
menm jik 20enm lan,  ek rive konprann wawa a se te an moun nan moun 
li ek tankon moun se pou'y te gade wè desitire, se se pianmpianm, sistenm-wawa 
a, apre sistenm-masogan an, eti te ka oben ka mare'y la, moun ta'a pe rive 
anchouke lide ta'a eti se lakou nèg-mawon an (epi wawa-ladje, lapen-chode, milat 
san tjouns epi dòt, tout sistenm ka fè anchay ti laliwonn-sosial lòlòy eti yo 
menm ka pe tounen nan laliwonn-sosial koubaran -un contre-système social-, si yo 
pa vire fonn nan sistenm lan) te toumbile nan lakou ek makrèy mayonmbo, si se pa 
krèy-sosial mayonmbo, eti te rive nan an grèd sitiraj djok nan 1870 ek te bat 
pou desitire sistenm-masogan an eti, ankò an kou, se pa menm epi sistenm-wawa a, 
kabeche an larel-divini natifnatal Matnik, an sikti politik ek sosial ki te ke 
bay anlè tout kare-tè Matnik la. 
Man ja matje, vire-matje, toulong matje ba moun 
ki sa li lang Matnik (man matje'y nan franse, nan angle, nan brezilien, nan ibo, 
nan panyol, nan yorouba, tou, delè ek lajounen-jòdi ni de-o-twa palantjè-peyi 
Matnik ki fè wol li, tann ek konprann sa pou yo pa rete bwabwa), nan dezienm 
dwel 19enm siek la, se tout kontinan ameritjen an ki te anba an 
leve-doubout mayonmbo, se krèy sosial ta'a eti ki te pi djok nan tan ta'a ek se 
li tou-yonn eti te ka pòte an larel-divini sosial ek politik, desitire sweleley 
sosial ek politik eti te ka bay. Man ja matje, vire-matje tou, si leve-doubout 
Sektanm 1870 la te rale tout tjouns li anlè kare-tè Eugène Lacaille, atè Laregal 
Lawviè-Pilòt, se pou jenerachon-dèyè se te rive tann ek konprann yo te adan an 
ranboulzay mayonmbo ek nan dekou ta'a, Louis Telga epi moun ki te dèyè'y te 
ladje chakalay pou lajol Liben te pran, dwe soukou 22 Sektanm lan, ek te vini 
liannen epi larel politik Ehèn Lakay la  eti te le leve an kawbe-gouvelman 
natifnatal Matnik. 
Pou plis, pimpe Isiya la

Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire