l'Afrik, nanninannan
Se Frantz Fanon eti te ka matje nan wabap, 
Peau noire Masques blancs li a, fok toulong apiye asou anchay mas eti 
sipoze ni nan tit la : "An-an, man pa pe  moun anni pou lapo  nwè mwen an" 
("Non, je n'ai pas le droit d'être un noir" ), wonn-palab eti fok 
se liannen, toulong, epi anlòt nan menm wabap la : "man pa nepi wawa 
sistenm-wawa eti ki demounize gangan mwen" ("je ne suis pas esclave de 
l'esclavage qui déshumanisa mes pères") ek eti fok konprann tankon an apiye 
lide ta'a eti  wonn-kanman an moun se toulong machoketaj li, yonn-tou-yonn. 
Frantz Fanon te ale nolfok nan plodari lonyen kanman moun tankon sistenm sosial 
ek te pi adan tjek kuanza tena kwa Afrika pase tout mètafè 
gloriye-nèg-ginen ek tout afritjennis eti ka fouye sab nanninannan 
Kemèt la, "tè nwè" a, nan bòdaj gran-lawviè a, Jtrw 
(Iteru), nan tan faraon an, Na eiore, pou tè bwak-lawviè, siek-tan 
dèyè. An dimi siek tan apre'y chape nan abolay, piplis plodaryè ek langayelè 
Matnik pòkò pe rive konprann  an tjou-patàt nan plodari Frantz Fanon an. 
Ni de mapipi tjak adan wèy moun se kat peyi ta'a 
(plodaryè tan-ki-pase, langayelè, raratè, mizikè, kontè, nouvelis, mayonmbo, 
djoumbatè, moun ka brè dlo yo tankon moun ka trimen) asou "sistenm wawa-a" : 
yonn, se fouti eti yo pa fouti kabeche kakol, tout kakol, laliwonn kakolan ki te kouri lawonn adan 
depi pipirit sistenm lan, man te'e simie "laliwonn-wawa", nan mitan 
17enm siek la  jik dekati'y nan mitan 18enm pou mitan 
19enm siek la, fok se aprann langayelè Matnik la an sistenm politik 
ek sosial pa ka anni rete la dekati nèt nan an leve-doubout sosial ek politik 
men ka dekati asou siek tan epi leve-doubout sosial ek politik ka toulong fèmen 
dekou dekati-nèt ta'a ; lamenm la, an sistenm pa ka anni leve konsa, nan an 
bat-zie, se anchay tan douvan tankon laliwonn sosial ka wakle, anchay tan dèyè 
tankon laliwonn sosial ka dekati. Sistenm-wawa a pa anni leve zoup konsa nan 
1640, se bagay eti te ja ka bay depi anchay tan douvan, tankon laliwonn sosial. 
Se wèy lòlòy ta'a eti ka fè piplis moun Gwadloup, Gwiyann ek Matnik ka kale djol 
yo toulong mete kantekant sistenm-wawa epi sistenm ekonomi kapitalis lòlòy 
Gwadloup la oben ekonomi machandaj Matnik la, lajounen-jòdi, ale  di 
sistenm-wawa ta'a pa te ke j'en bout, te ke ka bay jik lajounen-jòdi, nan tjek 
sweleley nèg-ginen (moun lapo nwè) douvan pòpòt-lacho (moun lapo jòn-blanni), 
oben ka fè yo pran leve-doubout mayonmbo Sektanm 1870 la, atè Matnik, pou tjek 
leve-doubout koubare sistenm-wawa, ki pòkò te ke bout oben te ke vire leve zoup 
apre ranboulzay koubarè sistenm-wawa, depi Oktòb 1822 jik Me 1848. Lòt mapipi 
tjak la se pou rarate eti se moun ta'a rarate sistenm-wawa a te ke leve  an ras 
nèg-ginen, an makrèy-nafnatal nèg-ginen delè menm an peyi-natifnatal nèg-ginen, 
si se pa an peyi-natifnatal moun lapo nwè, (se pou konprann se anni wèy debiele 
ewopeyen an anlè yo eti ka fè wonn-kanman yo, sa eti Frantz Fanon te ja chakale 
adan wonn-palab la "Non, je n'ai pas le droit d'être un noir"), an 
pwenyen kontribannè ewopeyen te ke debatje nan l'Afrik anba-solèy, an jou konsa 
nan 1640 (pòtidje a se te pi douvan, Dinis Dias, atè Cabo Verde lajounen-jòdi, 
nan 1444 epi prèmie kare-tè, Elmina, nan Ghana lajounen-jòdi, nan 
1482), epi te ke anni rape moun, mare yo, batje ek chaye yo pou ale vann yo nan 
l'Amerik. Fout ewopeyen ta'a te ke radi ek trape riz an tjou'y, rive fè tousa 
san lonje-pal an konpanyi moun l'Afrik anba-solèy oben si se pa fout moun 
l'Afrik anba-solèy ta'a eti te ke bwabwa an tjou yo, si se pou pran l'Afrik anni 
pou an makrèy-natifnatal. L'Afrik anba-solèy nanninannan te pri anba an mapipi 
kinès lò ek an moun pou sav la eti ki ni kinès an wòch-kawolis oben an tjouns 
fondas la, semeda ka bay toulong (se petwol lajounen jòdi) ek dri ; jout mès 
kriye djanmbel, epi jout krèy sosial, jout mès ek kabès ka kole anlè semeda 
jou-ale-jou-vire ta'a pou tounen'y nan semeda toulong menm si nan menm balan an, 
se jout ta'a pe ka dekatonnen ekonomi an tankon kabès la.  Se toulong menm wèy 
lòlòy ta'a, menm afritjennis la adan, eti ki pran ewopeyen an pou moun pi djok 
ek pi malen pase pèsonn oliwon-latè. Se toulong wèy desèvle ek desèvlan ta'a eti 
ki pa fouti, wè moun tankon moun nan an peyi-natifnatal, orilè-èdè 
Yorùbá,  men toulong an koulè lapo, toulong koulè blan an pou larel, 
gloriye-nèg-ginen Sezè a, ras nèg-ginen afritjennis la oben kreyolte se kreyolis 
la, pa fouti pran l'Afrik pou kontinan an eti'y ye a ek Matnik pou peyi-karayib 
anba sweleley franse eti'y ye a, ale-wè goumen pou se depotjole sweleley franse 
ta'a, anfwa. 
Se anlè dezienm mapipi koko-makak ta'a eti 
plodari mwen an ke woule. Nan anchay plodari-22-Me douvan, man ja depenn, vire-depenn,  konte, 
vire-konte, kabeche, vire-kabeche, toulong depenn, konte, kabeche, anlè tout se 
kakol la, nan tout peyi oliwon Karayib la jik Amerik delè. Se anni pou mwen se 
lonyen se sistenm matje a nan l'Afrik nanninannan ta'a pou se trape tjek kabès 
asou laliwonn sosial ek politik, grèd sitiraj politik ek sosial nan l'Afrik 
nanninannan ta'a, pi nolfok, wè tilili makrèy-natifnatal ki te ka kouri lawonn, 
wè rive eti'y te ja rive ka ladje tilili nan chimen pou tjoke an sistenm 
kantiyonnen aleliwon, moun anchay mabialte te ke katjile la eti ni sistenm pou 
ni kantiyonn aleliwon. Man ja matje nan kabeche-matje douvan, fè-tilili afritjen 
ta'a ka pòte anchay anlè kantiyonn karayib la ek ka fè nou wè, nan de koko-zie 
nou, poutji kantiyonn karayib ta'a ja ladje fè-tilili kreyol la nan chimen ka 
ale.  Matje se toulong an bagay kantiyonnen ek owala an moun, an makrèy vini ka 
matje dri, se pou konprann makrèy ta'a ja ka rive letjete nan divini 
toulong, jenerachon-douvan te ja ka pòte-kabès ba jenerachon-dèyè nan an sistenm 
lekol, ek pi nolfok pou tann ek konprann lakou sosial eti makrèy ta'a sitire ja 
anchouke djok nan an brannzeng toumbilaj sosial pou jenerachon-dèyè eti ka 
toulong lerize kabès eti jenerachon-douvan se pòte.
Man le rive teste sa, si l'Afrik anba-solèy te ni 
lang eti te ja ka matje, menm si se te ke an ti konpanyi moun te ke ka matje yo, 
an ti krèy langayelè oben gran plodaryè, moun ka kabwate kadafa kriye djanmbel 
la, sa tou-yonn te ke fè an mabialte kouri-lawonn ek wouvè chimen anchoukaj 
sikti gouvelnaj oben sikti kriye djanmbel  jik pou fè an djanmbel wakle ek rive 
ka mennen lezòt djanmbel la, vini an djanmbel tout djokte eti ki mete lavi asou 
latè. Pou ni an djanmbel tout djokte, ki sav tout bagay ek ki la toupatou asou 
latè fok ni an matje, an bagay eti se pa an branbrann, eti ki pa kòtok. Si ni an 
djanmbel tout djokte, eti ki sav tout bagay ek ki toupatou, se pou plodari 
makrèy-natifnatal yich bondje a, makrèy-natifnatal bondje a, 
"makrèy-natifnatal nonmen an", kouri lawonn. La pou la, se pou makrèy 
ta'a eti ki leve nan lespri eti'y se makrèy-natifnatal bondje asou latè èche 
swelele tout makrèy-natifnatal, sivitize yo.  
Anchay moun Ayiti, Gwadloup, Gwiyann ek Matnik 
adan wèy desèvle ta'a eti masogan anni debatje ek chaye nèg-ginen, anchay 
afritjen adan tou, afritjennis tankon franse nwè, ewo-nèg, nègzagonal, pou batje 
yo batje anlè djengèt  ta'a eti l'Ewòp ke peye lajan mande lakalida pou soubawou 
eti sistenm-wawa a te soubawou ek yo ke pe konte lajan, kòtok. Si wèy lòlòy ta'a 
te ke pe ladje seraj la anlè gangan se afritjen an, se pou'y te ke mete'y anlè 
gangan se ewopeyen an, dapre yo.  An moun se pa nepi gangan'y ek wèy ta'a pa mabial pou ayen, pi nolfok se limenm eti ka dekatje 
leve-doubout mande trape tjouns pase flandjat tenmbolizan ta'a. Anni katjile sa, 
si se anni gangan ewopeyen ki debatje anlè kontinan afritjen an ek rape moun, 
mare yo, chaye yo ale, lamenm la, se anni gangan ewopeyen ta'a eti te ke mètafè 
adan sistenm ta'a, sa eti ka ladje seraj anlè gouvelman peyi l'Ewòp nanninannan, 
sa eti ka fè gouvelman l'Ewòp lajounen-jòdi te ke pe lave lanmen asou zafè peye 
tjouns pou pase flandjàt defolmantan ta'a. Pou moun ki pa nepi  konprann kòdjòm, 
dabò-pou-yonn, owala moun mete flandjat ta'a asou kont anboktaj 
moun blan kont moun nwè (menm si sa te mabial), se pou demètafere se gouvelman 
afritjen 17enm ek  18enm siek la (nan mabialte lide ta'a 
ni toulong rayi-ras nèg-ginen eti afritjen an se an soubawou ki pòkò rive nan 
sitiraj politik) ek lòtbòtsay sa ka ba gouvelman ewopeyen lajounen-jòdi tout 
djoktoch pou lave lanmen nan dèt eti yo ni douvan se peyi-natifnatal Karayib la 
ek Amerik Latin tou. Pi nolfok, sa pou fè moun katjile flandjat ta'a se te anni 
gouvelman douvan gouvelman (laliwonn wawa ta'a te ja ka kouri lawonn nan l'Afrik 
nanninannan an apre semeda wanganni pou anlòt ; lè ewopeyen tankon sapatony 
kawbe-gouvelman ewopeyen debatje, yo vire-sitire'y, vidjoze'y pou se ladje 
laliwonn-wawa tounen sistenm-wawa)  ek, lòtbòtsay peye-tjouns pase flandjat ta'a 
se ke anni pou gouvelman peyi-ewòp douvan gouvelman peyi-karayib. Men mi 
Gwadloup, Gwiyann ek Matnik pa nepi ni gouvelman, man tou dèkètè ba Mouvement International pour les 
Réparations. 
Tousa, pou kabeche leve-douboutmande-trape tjouns 
pou kore flandjat de siek sistenm-wawa ta'a eti ki bay nan tout Karayib la depi 
1977 ek ki rive Matnik nan se lanne 2000 la, se pa anni gouvelman peyi-karayib 
ki te anlè'y, an konpanyi gouvelman peyi l'Afrik anba-solèy vini bay adan, sa 
eti ka fè'y vini tjòbol. An lanne asou anlòt, mande-trape tjouns ta'a pe ka 
dekati oben wakle, pou gouvelman chak peyi eti ka bay adan kon yo pe ek pou 
liannaj epi gouvelman l'Afrik anba-solèy eti ki pa nate djok oben delè pa te 
menm nate. Pi nolfok, se pa jòdi man ka matje sa, owala peyi l'Afrik anba-solèy 
vini adan mande-trape tjouns pou kore flandjat vare moun wawayize yo, sa ka depolitize leve-doubout 
mande-trape tjouns ta'a ek voye'y anba an tjak fann-kabèch ras moun, nwè douvan 
blan, onye õjií nà onye ocha ihu nà ihu, ek se pou leve-doubout 
mande-trape tjouns ta'a rete pri nan karetel tjouns kòtok, branbrann.
Pou li tout : Pimpe 

Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire