lundi 24 septembre 2018

Plodari 24 Sèptanm lan

Depareye sosial ek politik
Mi djoubap politik Mi(m)

Gloriye Sèptanm 1870MIMGloriye Sèptanm 1870 place héros


Man toulong kabeche Ranboulzay Sosial ek Politik Sèptanm 1870 la tankon prèmie dekou otila moun atè Matnik, se te an ti-piti konpanyi moun, te bat pou an gouvelman natifnatal-matnik ; se Ehèn Lakay epi an ti-konpanyi moun ki te mache epi’y ki te mande pou an “gouvelman krache-dife” jik pou an “Repiblik Nèg-ginen tankon ta Ayiti a”. Man toulong depareye konpanyi moun ki te dèyè Lwi Telga ek te rete anni adan djoubap ras-moun an (“nou ke fann tjou Kode”, “Woulo larepiblik” (Repiblik An-Frans lan) delè menm “Woulo Lapris” (Almay eti te foute an dal an tjou La-Frans, atè bouk Sèdan) ; piplis moun taha se te moun mitan bouk Lawviè-Pilòt ek konpanyi moun ki te dèyè Ehèn Lakay, piplis se te mayonmbo, moun se mòn lantouraj Lawviè-Pilòt la ek bitako oliwon ki te le trape tè, plis tè pou djabalapte, plis tè pou raboure, tè pou djoumbate, fè ranboulzay sosial taha eti ka pe wouvè chimen ranboulzay politik la. Djoubap ki kouri lawonn nan laliwonn-politik atè Matnik lajounen-jòdi, ek pi won-nan-won, djoubap politik nan MIM (Mouvement Indépendantiste Martiniquais), ka zige asou de gran tjak ki te kouri lawonn Ranboulzay Sosial ek Politik Sèptanm 1870 la, yonn se tras-matje ki pa ni pies-toubannman, ek san matje pa pe ni toumbilaj sosial ni menm wach politik, an dezienm se jwenti nan mitan toumbilaj sosial ek leve-doubout politik taha eti moun atè Matnik pa fouti tann ek konprann.

Mouvement Indépendantiste Martiniquais nan  1e MeSa se bagay pou moun ki sa li, tann ek konprann lang natifnatal-matnik la, se mande mwen poutji man rete asou tit "Ranboulzay Sosial ek Politik Sèptanm 1870" taha ? An bidim mande-sav lè an moun rive konprann sosial ek politik toulong liannen nan wach-lavi toulejou men fok sa, fok se, depareye yo lè rive pou kabeche toumbilaj sosial la. Pi nan fondok, ek se sa ka fè an plodari sosial mabial, djok, kare-bare (se pa bagay sosioloji afro sirik oben latjòt an nègrès-badja), depareyaj taha se pou kabeche asou karetel apiye-asou-pwa-kò (empowerment lang angle a) se brannzè sosial la, se zanpanlan sosial la, moun-yonn-tou-yonn, lakou-moun, kare-politik, lawonn mete-nan-brann-sosial, lawonn-mete-nan-brann politik oben kawbe-gouvelnaj, tousa se brannzè sosial. Man ja matje sa eti leve-doubout sosial 1870 la pa te tjenbe kont tan eti’y te pou tjenbe nan tan-ka-pase pou gawoulè te ni tan bay adan karetel apiye-asou-pwa-kò taha ek pou apiye an depareyaj nan mitan moun ka goumen ek an chenn-koumande pou toumpotjole tousa nan an ranboulzay politik. Men si an kare-politik, an lawonn-mete-nan-brann politik oben sosial, ka bat depi 40 lanne, es an moun ke sa rive konprann se konpayel-politik kare-politik taha oben lawonn-mete-nan-brann sosial oben politik taha, pòkò pe rive bay adan karetel apiye-asou-pwa-kò a jik pou ka sanble nan bouk atè Matnik pou koute an mèt-savann (nou pa pe depenn an moun konsa tankon an kabwatè-politik) ki pa ni p’an plodari politik pou ta’y ek anni la ka leve kankan, ka lonje dwèt asou moun, delè se konpayel-politik jik sobreka-kabwataj kare-politik li, limenm. Plis pase an debielaj nan mitan kabèch, sa eti an doktè lèspri-kavale oben doktè-fèy epi dite twa boujon kosol, pe rive djeri, kanman mèt-savann taha la pou dejwenti plan-divini sosial la ek plan-divini politik la, koubare tout divini politik natifnatal-matnik ek, la pou depotjole an mès-fondalnatal politik eti peyi-natifnatal Matnik la te ka fondase, delè pianmpianm, delè towtow, se toulong an vire-doubout-pimpe tou fiankan, depi Sèptanm 1870.
Mi se sa mi ! An kare-politik, an lawonn-mete-nan-brann politik se dabò-pou-yonn an sobreka sosializay politik la, dekou taha otila moun an lakou-peyi ka aprann anchay larel-lèspri (wertrational sosioloji politik alman an) ek kanman-lakou (zweckrational), sistenm djing politik (Zeichensystem) pou anchouke adan lakou-peyi taha ek pi douvan fè’y pran an letjèt nan divini. Nan peyi anba-jouk tankon Gwadloup, Gwiyann ek Matnik, se anni kare-politik, lawonn-mete-nan-brann politik oben sosial eti ka bat pou peyi a se apiye anlè pwa kò’y oben, epi lèspri pi mabial, pou pete-chenn politik ek sosial la, ki ka pe fè sosializay politik taha. Nan se peyi taha, kare-politik, lawonn-mete-nan-brann politik oben sosial ki mètafè nan jeray kawbe-gouvelnaj la-frans atè-lakay, menm lè yo ka bat pou pete-chenn sosial ek politik, ka apiye, ki yo le ki yo pa le, an dekou-kòtok atjoupanm gouvelnaj (situation de dépendance institutionnelle) eti nan jout, aleliwon-galba, epi mès-fondalnatal politik natifnatal la oben atè-lakay la, men pi nan fondok, ka palantje se lawonn-mete-nan-brann politik machifonnen an ek se media pro-gouvelman-antra a tankon sobreka poto-mitan sosializay politik la. Mi se sa ki rive MIM lajounen-jòdi, an lawonn-mete-nan-brann politik natifnatal-matnik ki te matjouke, blo, 20 lanne mès-fondalnatal politik (leve-doubout politik Desanm 1959 la, OJAM, men  AGEM, FRONALIMA, GRS, Jounal Simao, Mawonnè, MLM, GAP, GS70, Rassemblement de Saint-Joseph, tou) nan Jwiye 1978 ek ki te dekatonnen nan liannaj (CNCP, PALIMA, PCM) oben nan djoubap (PPM) epi anchay kare-politik natifnatal-matnik depi 40 lanne men ki, nan jeray kawbe-gouvelnaj la-frans atè Matnik, brile tout tjouns politik eti mès-fondalnatal politik natifnatal-matnik taha te ka fè kouri lawonn, se se anba-tè, depi 100 lanne-epi, pase.
Pi nan fondok, zandal-koumande MIM lan (pa menm ni an chenn-koumande, se anni an kabwatè-politik ka koumande, ka rale tout pawol politik la nan djol chak konpayel li a ek pawol politik taha se anni pou jeray kawbe-gouvelnaj la-frans atè Matnik, si pa ni chenn-koumande pa pe ni kare-politik oben lawonn-mete-nan-brann politik oben lawonn-mete-nan-brann sosial), ka fè pa ni p’an depareyaj plodari ka bay nan mitan se konpayel-politik la (se anni an tèt-kole epi chaben yo a, moun ki pa nan tèt-kole ka tire tjou yo oben fèmen djol yo, se sa mwen tann  nan welele konsit-kabwataj 7 Sèptanm lan) ek sa ka fè plodari politik MIM lan, se anni nan dekou jout-politik la-frans atè Matnik (législatives, sénatoriales et présidentielles) oben anni pou fè palmarès asou pawol ki pran epi gouvelman La-Frans oben pawol kabwatè-repiblik an-frans eti kabwatè-politik MIM lan gobe. Nan lanne epi lanne rete koute, Le mot du MIM oben La Parole au Peuple asou RLDM (Radio Leve doubout Matinik, sel radio ki -te ke- kantekant epi pèp - moun-natifnatal - Matinik), kabwatè-politik MIM lan se anni an rapòtè-pawol, an badjolè asou plan gouvelman la-frans atè Matnik. Owala se pou pran an pawol politik asou Matnik se anni pou fè kankan, anni pou depenn an goumen otila an moun yonn-tou-yonn, Chaben fondalnatal la, an mapipi-kabwatè-piayè (Charismaträger, Max Weber la, dapre rarataj an konpanyi nouvelis ek kabechè-politik atè-lakay, sousèkè pase an sisibòwdo ki pa ni an mayengwen a-la-kòd), lèspri pi mabial pase ta tout moun, mapipi nan sa-sav matematik, mapipi nan sa-sav ekonomi, ka vini la pou vire doubout peyi a apre dezas1 eti dòt moun te ke simen. Charismaträger Max Weber la mande an Charismagläubigen pou sa, an lakou-moun-natifnatal (volk) eti ki anchouke nan an liannaj rete-anba-jouk (einer Herrschaftsbeziehung), bagay pou konprann moun Matnik te ke ladje lèspri mabial doubout-djok yo anni nan lanmen kabwatè MIM lan ki te ke, li tou-yonn, sa fè doubout-djok taha fè tilili pou klere chimen ba yo ; plis pase an mapipi-kabwatè-piayè, an mayimbe. Men mi se gouvelman la-frans, a 8.000 tjilomèt, epi sobreka-repiblik li atè Matnik, ki ka gouvelnen peyi a, ki ka sitire piplis yonn-a-lòt la adan, ki ka ba’y an divini sosial ek menm politik, man tou djòsol epi sa.
Nan depenn Max Weber te ka depenn djoktòch politik la tankon an liannaj rete-anba-jouk nan mitan moun ka kabwate ek moun ki anba kabwataj kabwatè-politik la, fok se tann ek konprann an fondasay politik nan tan-ka-pase ek pi douvan an jout nan mitan moun ka bat pou trape an tòt pou ta yo ; fok mwen se matje sa eti bat pou trape an tòt pou ta yo ka pe fè yo fèmen zie asou tòt tala nan an tan fann, ladje asou an lanmen pou rale asou lòt la, ladje anlè politik pou mete an lanmen djok asou sosial, se moun ki la, chak chen ka niche bout… ehe… zotèy li an gou kò’y, tousa. An kare-politik oben an lawonn-mete-nan-brann sosial oben politik, se, bwa-pou-ale, chak moun ka gade trape an faro, ek se la eti ni anchay tèp ka toumpakte yonn epi lòt, an goumen toulong-ale pou ni tout nouvel-pòte a anba lanmen, bèf douvan brè dlo klè. Nan dekou teknoliji nouvel-pòte ek kouri-nouvel ka dekatonnen nan an bat-zie, chenn-liannaj sosial epi tousa, nouvel-pòte a ka kouri lawonn epi anchay boulin, toulong epi plis boulin, ek an moun yonn-tou-yonn pa pe trape tout lanmen-djok pou kabwate an kare-politik oben an lawonn-mete-nan-brann sosial oben an lawonn-mete-nan-brann politik, tou-yonn lè kare-politik taha oben lawonn-mete-nan-brann taha, ka bat nan sistenm-gouvelnaj an peyi oben an kare-bouk, an bouk, an kare-kay. Nan dekou nouvel-pòte ka debatje aleliwon, sòti nan tout peyi oliwon-latè, nan tout ti kote anba-bwa, an-tjou-man-deviran, pa pe ni mapipi-kabwatè-piayè ankò, ni nèg-fondalnatal, ni chaben-fondalnatal, ni zie betje brile zie nèg, tout zie-dou ka piaye moun ki ka gade, menm an chabin zie-klè mande tann an pawol dous avan de janm fè tibilap-tibilap
Si nan Sèptanm 1870, Lwi Telga epi prèmie lawonn konpayel li a (moun eti, nan rarate tan-nanninannan Armand Nicolas a, yo te kabeche asou an leve-doubout sosial nan mwa douvan dekou ta’a) pa te menm rive kabechinen an plan-divini asou tout Matnik, an plan-divini ka janbe laliman Lawviè-Pilòt ek O-Maren, ek nan janbe eti’y te ke janbe laliman taha se te ke pou’y te ladje lonje-dwèt asou rayi-ras nèg-ginen pou rive nan an plan-divini politik (gouvelman natifnatal-matnik, tè ba moun ka djabalapte, moun ka boure, tè, larel-gouvelman natifnatal-matnik pou sispann pijay betje a asou moun peyi a, vire sitire yonn-a-lòt la nan peyi a, anfwa, tousa) ; nan lanne dèyè mwa Me 1981 an, MIM epi mapipi-kabwatè-zeskayè’y la, te tizi Matnik nan bouk Lawviè-Pilòt (gouvelnaj bouk Lawviè-Pilòt te ka pe ba’y an faro kòtok asou se konpayel MIM li an), ek memwa gran-penteng Sèptanm 1870 la se te anni Lawviè-Pilòt. Penteng-nanninannan Sèptanm 1870 la, se te ta anni Lawviè-Pilòt ek MIM tankon kare-politik, tankon wach-dèyè Sèptanm 1870, se te anni kawbe-gouvelnaj Lawviè-Pilòt. Nan pwenyen lanne ki pase nan mitan Jwiye 1978 lè MIM fondase ek Jwen 1981 a Maws 1983 (gouvelman sosialis an-frans Pierre Mauroy a), ni tankon an topay fòse nan kabwataj politik MIM otila tout se konpayel MIM lan te ladje tout tjouns politik, blo, nan lanmen gouvelnayè Lawviè-Pilòt la ek tout kabwataj sosial la nan lanmen Marc "Loulou" Pulvar ki te gade wè pran lanmen nan CSTM (Centrale Syndicale des Travailleurs Martiniquais) anlè Frantz Agasta jik pou te rive pete lawonn-mete-nan-brann sosial ta’a nan de CSTM ki te vire kole, nan 1980, apre djoubap sosial se chofè-kanmiyon an. Asou an bò, pete-chenn sosial la epi CSTM, dèyè Marc Pulvar ek Daniel Marie-Sainte (isiya la se te pou mande pou larel-gouvelman sosial an-frans, -lois Auroux-3, te gouvelnen sosial la atè Matnik) ek lòtbòtsay, an kouri-faro politik, A. Marijàn yonn-tou-yonn te ka kabwate, eti te ka bat pou an kawbe-gouvelnaj atè-lakay yonnife, ARU (Assemblée régionale Unifiée), an bagay san larel-ale, eti moun-politik atè Matnik pa te ke pe rive demare an bèf nan savann betje ni pou ta yo epi sa.
Atè Matnik, leve-doubout sosial la ka toulong chaye lide taha eti Matnik pa ni p’an divini pou ta’y, pa ni p’an divini politik tankon peyi asou-latè ; se toulong anni pou mande an liy sosial kantekant epi La-Frans (Aimé Césaire epi se kominis la, tout kare-politik ka bat nan jeray kawbe-gouvelnaj la-frans atè Matnik, lajounen-jòdi, tout lawonn-mete-nan-brann trape an tòt-ranmande pou pàs eti gangan ninang-founang te pase san bat pou an gouvelman natifnatal-matnik pou sa), tout bagay ka depotjole lèspri se konpayel Ehèn Lakay la nan leve-doubout sosial 1870 la. Se pa te anni pou mande trape plis branbrann, plis tè anba madjoumbe yo, plis dousin-lavi, se te pou anchouke nan an peyi, ladje wach sosial ninang-founang lan (an moun san p’an djokte apiye-asou-pwa-kò’y) nan chimen, anfwa, ek doubout tankon mayonmbo, an krèy sosial ki, nan peyi anba jouk ka pòte plan-divini toumbilaj sosial la ek, pi douvan, pete-chenn politik la.    

Pimpe : Isiya la 

dimanche 2 septembre 2018

Nan ladje pòte-nouvel mwa d’Awout la, Bazil chaye






  



Sir Vidiadhar Surajprasad Naipaul
(1932-2018)

Se nèyè The Enigma of Arrival plis pase The Middle Passage oben Miguel Street, oben plis, A House for Mr Biswas, ki ka chaye lèspri Sir Vidiadhar Surajprasad Naipaul asou lavi a tankon an driv sòti an kote-rete pou rive anlòt kote-rete, sòti Trinidad otila’y te leve atè Chaguanas nan 1932 rive Anglitè atè Wiltshire an ti kare-kay alsa tout gran-bouk ; an kare-kay otila « tout rarate-lavi te rete pri nan laglas depi nanninannan» ; an driv ladje an lèspri-bat-lavi pou anlòt lèspri-bat-lavi ; tjek bagay ka sonnen tankon an gade san wè Endja, “a looking and not seeing Indian way” pou an kout-zie angle “an English way of looking”, bagay pou an moun peyi-karayib se tann ek konprann V.S Naipaul pa te menm rive wè Trinidad-ek-Tobago te la nan de koko-zie’y, tousa ka apiye lide ta’a eti plodari mès-peyi flògòdò atè Trinidad ek Tobago a, ek peyi-karayib oliwon, ki ka kouri lawonn nan se prèmie rarate-kabechinen eti’y matje a, The Middle Passage pase tout, se tankon fè an ganm lang-matje-angle pou krache anlè, tanyen, moun se peyi-karayib la.

Without past, without ancestors, without ties, without roots ... I have no enemies, no rivals, no masters. I am free and do not fear anyone” eti’y apiye nan tjek size-koze tankon an “san wach-nanninannan, san gangan, san liannaj, san chouk… san majò pou siye kòn mwen, san konbòch, san mayimbi…”, an moun san-chenn ki pa nan kakarel douvan p’an moun. Sir Vidia Naipaul (se konsa yo te ka kriye’y pou pa te fè tout londjè tit li sonnen) te ka rive depenn kò’y tankon si se anni lang-matje a (lang-matje-angle) te ka pe fè an raratè-kabechinè ek lang-matje ta’a te ke pann nan van-oliwon pa ka pran wotè p’an lòt lang, ni menm tan-ka-pase. Se pa pou ale di nou pa te ke lakay Edouard Glissant, G. Laming, Derek Walcott oben Theodore Wilson Harris pou tankon malelive lang angle a, se se fè’y landji ; se flòkò eti se prèmie zanpanlan rarate-kabechinen V.S Naipaul la flòkò, jik bwabwa nan lang angle ta’a. Se moun dechouke ki pa te ke jenhen ka èche vire anchouke an kote, moun ki pa te ke jenhen ka èche, nan tjek vire-sansle-tan-nanninannan (revivalism, a desire to revive former ways), nan tjek vire-doubout-pimpe (resiliency lang angle a), tjek vire-atè-lakay, tjek home sweet home, lakay dous lakay.   
Kimafouti lèspri moun esa ? Desèvle anba sistenm-anzawaye-moun angle a de kou, dechouke de kou, moun ki pa fouti sav kote yo ye, se anni an tjoke-lavi-lòtbòtsay longsay-ale, san diskoupaj, san jenhen èche vire lakay, san jenhen bouske tjek kanman-fondalnatal natifnatal. Mi se la rarate-kabechinen V.S Naipaul ka pe defaltje an moun, sa frèt kon nen chen, pa ni p’an blo, p’an bok, p’an blogodo, p’an katel, p’an rache-prel, prel-prel-prelele gade leta manman’w mete mwen, menm lè kabeche’y ka bat asou dechoukaj moun, pwa-peze desèvlaj ek tjè-sote eti sistenm-anzawaye-moun ka pe leve nan Anglitè tankon nan peyi anba-jouk. Nan se prèmie rarate-kabechinen’y lan, tankon si, limenm V.S Naipaul te pri an sa, moun ka rive nan Anglitè ni pou fonn adan kannan-fondalnatal moun peyi-eya-la a. Vidia Naipaul ka matje angle’y la tankon an angle chouk-fè-chouk te ke matje’y, pa ni p’an tit lang-pale oben lang-matje lòtbòtsay te ka tjobole angle a, p’an pale-lang òwdinè, p’an pawol ki tjwe labe a ek ansent masè a, an “pale-patwa” te ka rete an “pale-patwa” ek pa pe te ni plas li nan an rarate-kabechinen. Vidia Naipaul te adan an lèspri “Citizen of the World” epi tout kanman gran-jan-prelè sa pe ka chaye, lide ta’a eti se anni moun an peyi sistenm-anzawaye-moun oben an peyi ka swelele anchay dòt peyi oliwon latè ki pe trape “Citizen of the World” ta’a, se lang-matje a ka pe fè an moun rive nan rel sosial “Citizen of the World” ta’a.
Se pou se tann ek konprann sa anfwa nou pa adan lèspri Frantz Fanon an otila an konsians yonn-tou-yonn ka rive chape anlè pwa-peze tan-ka-pase a, tan-nanninannan an, “man pa nepi ninang-founang sistenm ninang-founang ki te demounize gangan mwen” se sa'y te matje nan wabap Peau noire, masques blancs ; lide ta’a eti an moun pe rive chape anlè divini-trase’y ek pi won-ladje-won, anlè lakou-moun otila’y fondase kanman-natifnatal li. Lakay Frantz Fanon, an moun pa pe pa ni gangan men tout bagay la se rive ladje gangan an nan chimen, nan lèspri ta’a eti gangan an se toulong an anzobraytaj/dezanzobraytaj, delè menm jik vire-anzobrayte, nan plodari ; lajounen-jòdi, nan dekou kontaj kannan-moun Etazini, anchay adan kannan-moun afro-ameritjen ek kannan ewo-ameritjen ka konte gangan amerendjen “native americans” ba kò yo, ek se pa anni pou trape an tòt “affirmative action”. Se pa anni pou konprann sa eti Vidia Naipaul te ja konprann, apre Frantz Fanon, kanman-fondalnatal an moun se pa pe an matjoukann (matjoukann ras nèg-ginen Eme Sezè a epi nèg-ginen-krann li an, oben ta se plodari fondok-l’afrik la ek se plodari l’afrik-anni-yonn lajounen-jòdi a) men toulong an mete-nan-brann otila moun ka ladje bagay, vire pran dòt bagay, pran lòtbòtsay pou anchouke, delè menm vire pran sa yo te ja ladje.
Se pa nepi pou lonje an lanmen yonn-a-lòt karayib ba Vidia Naipaul men menm si nou pa adan kare-kabeche Edouard Glissant an “nou sòti nan divini ka rive” (se mwen menm ka pòte konparezonnri mete dèyè’y “ek se ba nou lè pou nou pase, epi sa”), kabeche tras la, kanman-fondalnatal nan liannaj la, an kare-peyi krache-dife oliwon-latè, tousa ; se rarate-kabechinen V.S Naipaul, apre se lanne 90 la, A Way in the World, eti raratè-kabechinè nan lang angle a te depenn tankon an “rarate-dekou” ek pa an rarate-kabechinen nan lèspri toulong-ale’y, ka wouvè ba anchay ti toumbilaj mès-fondalnatal, wach ekonomi, kanman politik ek sosial eti ka pe kouri lawonn wach-lavi angle ta’a. Es se pou ale li Vidia Naipaul te ale li Stuart Hall epi “Culture is always translation” li an, tankon an li-liv ek vire-li-liv Frantz Fanon ek Edouard Glissant nan lide ta’a eti kanman-fondalnatal la ek mès-peyi a se toulong an anzobraytaj ? Se limenm Frantz Fanon ki matje nan Les Damnés de la Terre : "Se dabò-pou-yonn goumen pou doubout peyi-natifnatal la ka depri mès-peyi a, ka wouvè chimen kabeche-djezinen ba’y". Men Vidia Naipaul te ka rete la tankon nan tjè-senyen, nan kapon-jare-koupe, si se pa nan kakarel, douvan se wach-dèyè malaksay lakou-moun ta’a ek se anni an lang-matje-angle kare-bare ki te ka pe mete an mitan-kalibiche nan sa. Se anni Edouard Glissant ki te rive konprann fondalnatal eti lang-natifnatal la fondalnatal nan tousa epi lide mete tout lang asou menm rel lang lan, "tout lang se lang" ek se pou konprann tilili-lang (multilinguisme lang-an-frans lan eti mapipi raratè a te sa depareye epi piziè-lang-pale, plurilinguisme, tankon sa pale eti an konpanyi moun sa pale de oben piziè lang nan an dekou mès-fondalnatal kòtok, se anni lang-an-frans lan ka depareye tilili-lang ek piziè-lang-pale) ta’a ka wouvè karetel ba kanman-fondalnatal nan liannaj. Nan karetel tilili-lang li a, Edouard Glissant te rive wè menm si’y te t’ak fèmen zie asou sa, se lang-matje ta’a ka fondase laliman se mande-sav-kabeche a adan an rarate-kabechinen ek owala an raratè se pran lang-angle oben lang-an-frans lan pou rarate, se pou’y se vire lang oben fè wol pa wè se gran mande-sav-kabeche natifnatal ki pe ka kouri lawonn lan, delè se pou ale èche de mande-sav-kabeche oliwon-latè, si’y se pran an mande-sav-kabeche natifnatal se pou’y bwabwatize’y, tounen’y nan tjek sistenm-vie-fanm atè-lakay. Kanman-fondalnatal la oben mès-peyi a, atè Trinidad-ek-Tobago, pa pe ka depenn epi se menm tit la, pa pe ka kabeche epi se menm mande-sav-kabeche a, nan Anglitè, peyi otila ni an gouvelman-natifnatal (an sistenm-gouvelman wangan) depi nanninannan eti Trinidad-ek-Tobago rete anba jouk li twa siek oliwon jik jou doubout Repiblik Trinidad-ek-Tobago a (lanne 1976) ni 38 lanne.  
Se pou se tann ek konprann, sa eti an raratè-kabechinè se toulong an sobreka an lang-matje fann, lang-matje angle a pa se pe lang-matje franse a eti limenm pa pe nan menm lèspri ek lang-matje natifnatal-matnik la, « natifnatal » pou peyi Matnik ta’a ki anba jouk La-Frans ek lang-pale atè Matnik ki pi nan kavalaj pase lang-pale An-Frans oben lang-pale nan Anglitè, sa eti pou ka flanbonnen tout mete-nan-brann matje an lang natifnatal-matnik. An bililik-aleliwon eti ka klèsi lide-douvan Stuart Hall la, moun pe ka pale chwichwi djol-prenti nan tjek lang gran-jan-prelè l’Ewòp (lang angle, lang franse, lang panyol, lang pòtifje) men se toulong nan lang natifnatal yo otila yo ka pe konprann an pawol nan an koze, sa eti Edouard Glissant te plodayele nan an pawol rarate bidjoul, "je te parles dans ta langue et c’est dans mon langage que je te comprends". Vidia Naipaul pa te èche chape anlè lang angle a, ni menm toumpotjole’y, karibeyennize’y, leve chalè an wining bone adan, fè an jagabat (oben an jamèt, an volpòn nan pale atè-lakay Trinidad-ek-Tobago a) malelive’y, "patwa" Trinidad-ek-Tobago a te ka rete nan laliman "patwa"’y ek pa te pe janbe laliman vini pran lang (an lang-dous, an blaf-kracha, an sise-lang, an tobago love) epi lang angle a. Nan se prèmie rarate-kabechinen Vidia Naipaul la, se rarate-lavi Trinidad-ek-Tobago a oben tjek peyi-karayib, se zanpanlan an te toulong moun ki pa rive nan lavi yo, moun ki pa fouti fè an bagay asou pwa kò yo, moun san an sa-fè, delè menm san an sa-doubout-moun. Se pa anni pou Trinidad-ek-Tobago ek peyi-karayib oliwon eti ka dekalkomani se peyi-djok l’Ewòp la, se tout peyi l’Afrik otila’y te pase, se peyi l’Azi tou, tankon Endja oben Pakistan otila, o-devire-chimen, se tras mès angle a ka djigilòp. Menm si nan rarate-kabechinen dèyè, Vidia Naipaul te moli anlè kout-zie "isenbòt" ta’a, ek te jete an zie, ann’ di fouyaya, asou kannan-moun ka debatje Anglitè, ki pa ni kont sa-sav ek pa adrèt nan an sa-fè teknik, moun ka trimen anba oben ka tjoke nan tilili-mès-peyi angle a (vire li Stuart Hall, the godfather of multiculturalism), Vidia Naipaul pa te rive pran wach-lavi ta’a nan de lanmen’y ek konte kòtok, tout toumbilaj mès-fondalnatal, ekonomi, sosial ek politik eti sa te ka chaye.
Rarate se toulong depenn ek kabechinen pasay ta’a (plis pase an pasay, se an driv pou vire-wonn ki toulong anchouke adan) depi lakou-moun rive nan moun-yonn-tou-yonn lan, tou-touni anlè de pie'y, delè menm pran’y a-la-deviran. Se pa anni pou depenn karetel an zanpanlan ki te ke ladje lakou-moun eti’y anchouke adan pou trase chimen yonn-tou-yonn li (individuation lang an-frans lan, lide ta’a eti an moun pe rive nan lavi menm si lakou-moun eti’y ka apiye anlè’y se pe ka bat bè oben menm djigilòp), se pou se fè moun li, tann ek konprann, an dekou otila laliwonn/tan-ka-pase a ka pe tizi, ka pe vini piti anlè kò’y, pou pran boulin eti tan-ka-pase ka pe pran boulin pase (chenn-liannaj sosial, Entèwnèt, media kouri-nouvel, teknoloji krache-dife, deepmind, tousa) pou siyale ek pran lang epi tout wach-kòtok ki pe rive ; rarate se pa anni kabechinen se pòte konparezonni toumpotjole wach-lavi, toumpotjole kanman-fondalnatal ek/oben doubout-moun toulong. Se pou se tann ek konprann rarate-kabechinen Sir Vidia Naipaul se toulong an driv nan mitan se kontinan an (l’Amerik-Karayib, l’Erazi-Anglitè-Endja, l’Afrik-Ouganda, tousa) ek/oben nan mitan tan-ka-pase (tan-kòtok la epi tan-nanninannan), an driv eti limenm te fè, lè’y te ladje Trinidad-ek-Tobago ek vini rete Anglitè, an driv kavale nan èche eti’y te ka èche tankon an middle ground, an mitan kalibiche, nan tout kanman-fondalnatal-peyi ta’a, nan tout doubout-moun ta’a.
Ehe, nan latè-wonn divini anni dijital ta’a otila se machin-kabeche-mabial la eti ka tounen longsay-ale ek san rete, nan boulin rel-limiè a, ka pran lanmen, se anni pasay ta’a, depi an doubout-moun pou anlòt doubout-moun, pa ke pe ni kanman-fondalnatal-peyi ka bay, depi an kote-doubout la pou anlòt kote-doubout (mande-sav se psikanalis la, lè man ka pale kote man doubout moun pou pale pawol la eti man ka pale a), se anni pasay ta’a ki fondok. Aha ! Nan tout se raratè-kabechinè Karayib tè-danme-nan-lanmè a, eti nou ke kole Gwiyàn, Gwiyana ek Sirinanm anlè yo, se anni Edouard Glissant ki te kabeche depareyaj kote-doubout ek kote-rete, epi rive langayele an plodari kote-doubout eti menm si lang li se te lang-an-frans lan (an lang-l’ewòp, an lang lòtbòtsay ki ka toulong delantiraye peyi-kòtok la) te ka rive ladje lèspri ras-moun an nan chimen ek ba se peyi ta’a, se lakou-moun-peyi ta’a, tankon an divini asou pwa kò yo. Vidia Naipaul ek piplis raratè-matjè Karayib la (nèhè menm Bidim-Karayib la) te plodaye anni anlè an kote-rete, an kote moun ka pase, "se pase n ap pase, nou pa vin pou n rete"1, otila pa pe ni p’an divini ka kouri lawonn ek se anni nan an "mother country" oben "mother nation" tankon an konpanyi moun san doubout-krann-jamayik ka di, an "madre patría" anchay moun san konsians-natifnatal-dominikana oben "lametropol" piplis moun-desèvle atè Matnik la, otila ni an divini tankon moun-asou-latè.