mardi 28 février 2017

Kannaval 2017 Matnik la

Vaval desèvle
nan mitan kabèch
Vaval 2017 ki laKannaval 2017 Voklen
Se pa anni pou fidji Vaval ta'a, an majorin tete-doubout eti kòn dwèt-pitjet li a pa ka sanm ayen atè-lakay, pa menm an manman-bèf mare nan savann betje pran pou tè yo ; se mande-sav djenm ta'a, "Nos ancêtres les Gaulois ?" eti menm tankon an mande-sav, pa pe ka kouri lawonn nan kannaval atè Matnik nan 21enm siek ta'a otila tout lapòt, tout finèt pou wouvè oliwon-latè. Moun-matnik, se pa jòdi man ka kabeche-matje sa, pa ni p'an lèspri driv-nan-kabèch, pa fouti kabeche lavi yo asou pwa kò yo, atè lakay, lavi toulong pi dous. Kannaval matnik la tou ni de koko-zie'y ka pete asou wach-lavi an-frans, lòtbòtsay.

Bwadjak 2017 la Martinique va souffertAn politikè lòlòy an-frans ka bat djol li blablate an pawol-pou-ayen sek, moun an-frans pa ka menm tann sa, men se pou an krèy moun atè Matnik (konpayel peyi-natifnatal matnik ek oben palantjè-peyi matnik) pimpe anlè sa, jik nan kannaval la, ka bat lestonmak, se ba yo lè pou yo pase, yo franse pase franse An-Frans. Moun-matnik, palantjè-peyi epi sa, pa menm le tann an moun lakay voye an kout-wòch foute an masogan an tèt-santi, fè an kawo nan pale lang an-frans yo a, "la Martinique va souffert" ; si tout moun se moun, tout lang se lang, tout plodari nan lang pou trape kawo yo, se se an kawo fouyapen ; ek, nèhè menm se kawo a ki ka fè an lang lòtbòtsay rete nan kanman lang-lòtbòtsay li pou lang atè-lakay la se rive fè chimen lang atè-lakay, si se pa natifnatal li. Se pou mete fonmi nan kabèch moun-matnik, yo menm ki ja pa djè ni kabèch yo anlè zepol yo, se pou fè yo pèd lakat, gare lang, depale jik vale lang yo. 
Lamenm la, se pou moun atè Matnik se rive konprann pòte eti sistenm-lang matnik la ka pòte kannaval la, se fondas kannaval la. Se li eti ka ba kannaval matnik la, tit kannaval matnik li, se pa lang an-frans lan. Se li eti ka fè kannaval ta'a se pa an vide moun debiele, ka joure moun an lari oben ka bay lavwa malelive, bonda'w mine, bonda manman'w mine. Se anni nan lang matnik la otila moun ka pe li, kòdjòm ek san diskoupay, se mas kannaval matnik la, tankon an fidji (an doubout-moun jik an kanman-fondalnatal) lakou-peyi a, an latifay (menm rad kabann lan se an latifay) ek an moun ka pòte mas la, an moun doubout nan an peyi, an zanpanlan, tousa yonn-nan-lòt. Andewò sistenm-lang matnik la, nan tout lang oliwon-latè, se te ke pou li mas la anni tankon an latifay oben an Fidji, oben pi ralba, an moun-dèyè-mas la, an zanpanlan, men jenhen pa yonn-nan-lòt ; an nou-tout otila tout la se pa anni yonn kole epi lòt (nan lang an-frans lan, "un tout dont le tout n'est pas égal à la somme des parties"), se pa an kole-kole, an kole-koko-anlè-koukoun towtow nan dekou an zwel-sere anba seren an.   Ababa-djol-koule, agoulou-gran-fal, ansèsel, bann-zawa, bètafe, bèt-seren, bòbò, bòbòyòt-Vaval, boloko, bonda-mate, bonda-mine, bwabwa, chofè-bwadjak, chabin-zie-klè, chen-fè, dekalfoutje, dezodè, djab-anba-fèy, djab-anba-kako, djab-ble, djab-pa-djab, djablès, djabloten, djablotin, djab-nwè, djab-wouj, djol-bòpiè, djol-sendou, fanm-dewò, fanm-gwo-larat, fanm-ka-pete-bonm, fanm-Vaval, gad-kòkòt, gran-jile-piti-pantalon, kaka-kòk, kalmò, katrin-pitjan, kawolin-zie-loli, kochonni, kokofiolo, koukoun-santi, kouli-teson, ladjablès, lapo-farin, lapo-fig, lapo-pistach, latje-mannikou-bonda-mòlòkòy, lolèz, lolo-nòs, lwijanboje, machann-pistach, machann-sinobol, machapia, makoumè-nan-pijama-leve, mariyàn-lapo-fig, mal-mouton, manawa, manman-kòch, mas-lanmò, mas-kilili, mas-labou, mas-sal, masoukwel, moko-zonbi, moun-ka-manje-an-tiwè-tab,nèg-bitako, nèg-gwo-siwo, nèg-labou, nonm-a-gwoprel, papa-djab, pete-pie, petrolèt, plerèz, pòpòt-lacho, rache-pwel, rara-lasimenn-sent, rat-bal, ravèt-legliz, swiye-vire-mete, tèt-kas, tèt-lanp, tèt-mabolo, tèt-mangous, tèt-zoto, touloulou, vakabòn, videyò, volpòn, walpa, yich-kòn, yich-man-bans, zie-koki, zoukèz, tousa epi dòt ; ek, se tout se mas ta'a eti ki ni an divini toulong pou kannaval Matnik la (epi pi nolfok lakou-peyi a) ki anchouke yo lanne-kannaval dèyè lanne-kannaval. Se pou se konprann lamenm la, se sistenm-lang Matnik la (sistenm kabès-peyi a ki liannen epi'y la), li tou-yonn, eti ka pe toumpotjole mas la, tikatikataw, nan tan-ka-pase ; se li tou-yonn ka pe ba mas la, men zanpanlan an tou, an divini, an kouri-lawonn nan tan-ki-pase, nan tan-ka-pase, ek nan tan-ka-vini.
Zanpanlan-kannaval la nan mitan zanpanlan-teyat ek zanpanlan-sinema, se pou'y tjenbe kanman-fondalnatal li dèyè an mas, vire vini limenm konsa'y tire mas la. Men, nan plodari sosial an ti konpanyi moun-Kannaval, zanpanlan-kannaval la pe ka vini, lanne-ale, lanne-vire, mèt mas la, moun eti ki trape tankon an zandja sosial mèt an mas-kannaval, mèt mas djab-wouj la, mèt mas papa-djab la, mètres katrin-pitjan an, mètrès kawolin-zie-loli, tousa pe adan, kannaval la tou, se an laliwon/tan-ka-pase sosial. Zanpanlan-teyat se toulong an moun eti ka ladje kanman-fondalnatal yonn-tou-yonn li dèyè an mas, dèyè an dekou sosial eti'y ka fè moun wè, se pou'y pran kanman-fondalnatal mas la, kanman-fondalnatal  zanpanlan-teyat la. Zanpanlan-sinema ka toulong rete moun eti'y ye, ka rete limenm, moun eti'y ye dèyè dekou sosial la, dèyè mas la, se tankon pou'y se fè moun wè an lanmen-djok ki te rete anba-fèy. Lidja  moun Mòndezes ka rete limenm dèyè mas mawyàn-lapo-fig la oben Tako videyò Bò-Kannal ka rete limenm dèyè Djab-wouj la oben Papa-djab la. Nan kouri-vide a, se pou delè mas la pi douvan ek  dòt lè, mas la bat-dèyè, owala yo tire mas la yo ka vire yo menm ; nèhè nan blo se mas la, an anzandalaj sosial ka pe bay, djab-wouj la pa te ke sa kouri vide nan an mèwkrèdi-le-sann. Moun ta'a ni kanman'y ki ta'y, mas la tou ni kanman'y ki ta'y, moko-zonbi a ke toulong rete moko-zonbi menm si tjek kreyolis desèvle se le ba'y an kanman l'Ewòp. Mas la se toulong fidji mas la limenm, se latifay la eti ka ale epi'y la, ek se fanm oben nonm lan eti ka pòte mas la. Kannaval la se toulong twa fondas ta'a, ek se toulong an moun zie-wouvè ka pòte an fidji epi an latifay ; moun-zie-wouvè ta'a se moun atè-lakay, se zig nou ; se pa pe an moun lòtbòtsay pou kannaval la eti se an kout-zie dekinayè asou lakou-peyi a.
Kannaval matnik la pe ke j'en sa tounen "Carnaval de Dunkerque" oben "Carnaval de Nice", ni menm Carnevale di Venezia oben Carnaval baiano (O Carnaval que bomba mais) kannaval la se pa anni mas, se ankò an kou, an lang ka chaye, ka pòte se mas la, ek fok se yich-man-bans ek se bwabwa matnik la se rive konprann sa. Kannaval matnik la pe ke jenhen sa vini an faktorel mapipi patès ekonomi (producto con alto valor añadido) si an kannan moun debiele ek/oben desèvle  se vini mennen bopè franse yo adan, palantje lavi politik an-frans ek fèmen zie, se se kout-zie an chen anlè an kanno, anlè lavi politik matnik, tjek kout-wòch an mapipi lakou-peyi matnik se fè anlè lang natifnatal la ; anni koute RLDM (Radio Leve Doubout Matinik), Le Mot du MIM ek/oben La Parole au Peuple, se pa sa ki  mantje. Ehe, ASSAUPAMAR (Association pour la Sauvegarde du Patrimoine Martiniquais) ka kouri kannaval, se pou espere yo, epi dòt moun, ke sa lonje dwèt asou kontaminay matjoukann matnik ta'a, pou sav tout moun-matnik ni pou sav Vaval la se toulong mas fondalnatal la, si pa ni Vaval pa pe ni kannaval men an voumva-gran-ka moun debiele nan lari.   
Chak zanpanlan kannaval la trape an tit, Mariyàn-lapo-fig, Karolin-zie-loli oben Moko-zonbi, de makoumè-leve-nan-pijama ; ek se tit ta'a nan liannaj yonn epi lòt, pa pe ni atipilon-djabloten nan kannaval la si pa ni papa-djab, ek nan menm balan an, anchouke nan tan-ka-pase. Sistenm-lang la toulong ka anchouke tan-ki-pase, ka natifnatalize tan-ka-pase, ek ka kabechinen tan-ka-vini, toupatou oliwon-latè. Se pou konprann tit-vaval ta'a, "Nos ancêtres les Gaulois ?",  menm si se an mande-sav, ka pete an laliwonn/tan-ka-pase eti  se anni sistenm-lang natifnatal la ka pe anchouke'y, ba'y an londjè-kouri asou laliwonn lan ek asou tan-ka-pase tou, pou sav tout moun pou sav se pa toulejou ki ni kannaval.  

dimanche 5 février 2017

Rete-sonhe Edouard Glissant (1928-2011)

"Plodari tout-moun lan"
12003403_975388159195134_441923517984684668_nTraité du tout-monde

"Mete nan brann atè-lakay ek kabeche epi tout moun oliwon-latè". Anni pou se tann ek konprann, tout kabeche an moun se kabeche pou ka, pou sa, kouri lawonn latè ek pi nan fondok, lide an kantekantaj nawflaw  tout se lang lan, nan tout peyi oliwon latè. Lang lan, an kabechinaye latè-wonn lan, an djol-dou douvan tousa latè-wonn lan se pòte. Plodari-kabeche Edouard Glissant an se toulong an plodari-kabeche laliwonnis, delè menm se te pou'y te ladje ale, trase chimen nan laliwonn lòtbòtsay, nan dòt tan-nanninannan, nan bòdaj gran-lawviè Nijè a, Odono Odono, an lakou-moun, zie pa wè men tjè fè mal, nan kouri lawonn lakou-moun-natifnatal ki pase pàs.


Pèsonn oliwon-latè pa te ke sa mete kabès lòtbòtsay nan brann atè lakay yo, mete nan brann ta'a pa te ke sa tjenbe nan tan-ka-pase, menm nan an dekou anmasogannize, demounize an konpanyi moun aleliwon. Ehe, bagay pou ale fè moun tann ek konprann "mete-nan-brann atè-lakay" Edouard Glissant an tankon ta se laliwonnnis la, ka sonnen flòkò, an pawol-pale, an pawol douvan-dèyè, voye wòch an tjou solèy la. Nan menm lèspri a, an moun se pe palantje lide ta'a eti anni moun-asou-latè ki pe kabeche ek tout kabeche, se nan lespri latè-wonn lan, tout kabeche se pou kouri lawonn latè. Mi an pawol-matje plodarelè Tout moun lan, mi an lide-fondas se laliwonnis la, ka sonnen blengendeng ; moun-asou-latè pa pe mete nan brann san kabeche se tjouns lan, atè-lakay, natifnatal, san an sistenm-lang ek an sistenm kabès-peyi pa owonzonnen (peze-mizire-konte) se tjouns lan, ba yo an balan kouri lawonn peyi a, pi douvan kouri lawonn kare-peyi a, kontinan an oben latè-wonn lan. Mete-nan-brann se te ke toulong atè-lakay ek an kabeche pa pe bay tankon kabeche si pa ni an lespri kouri lawonn latè.
Mètafè plodari ankreyolaj la, "nou sòti nan divini ka rive ek se ba nou lè pou nou pase epi sa" pa te ke kouyonnen kò'y konsa, fok se tann ek konprann pawol li a nan anlòt lèspri. Plodari-kabeche Edouard Glissant an te toulong bat pou gare lide sistenm kabeche a, menm kabeche nan an kare-kabeche fann, nan chimen. Se pa anni an plodari tilili aleliwon, an lavwa-regle lavi-dous pou fè tjè moun rete aye, se an tirad otila chak palab la, chak wonn-palab la adan an kavalaj aleliwon, tout bagay ka tranble oliwon, an bankoulele latè-wonn, "χάος" grek la (lelekou ki te ka bay avan lavi trape an chimen-ale), otila laliwonn lan limenm nan dekou-patate-aleliwon ek se pou atè-lakay la te ke fonn nan tjek latè-wonn (cultural globalization) otila anchay lide, lèspri ek larel ka kouri-lawonn, ka toumpakte, ek ka demare/vire mare liannaj nan mitan moun.
Isiya la konsa, ek se sa ka fè tout bililik-aleliwon plodari-kabeche Edouard Glissant an, se pa anni pou an jou asou anlòt tout bagay djigilòp oben towblip blogodo, se pa an bat-zel an papiyon nan tjou-man-deviran ek se tout lavi ka chalvire pa isiya la, se moun yonn tou-yonn oliwon-latè ki ka brè dlo yo kon yo le brè'y, pa ba yo gaz, ek ka pe rive nan lavi san lakou-moun otila yo wouvè zie se lonje pal pou sa. "Chak chen ka niche bout tèt kal li an gou kò'y" eti an pawol òwdinè nan sistenm-lang matnik la ka voye ; se pou Edouard Glissant te plenyen, te fann asou an nou-tout-la, an tèt-kole, an yonn-a-lòt, ki pa te pe fèt atè Matnik eti moun te pe li ek konprann depi nan rarataj Le Quatrième Siècle la, Longué te tou-yonn nan mòn lan ek si Anne Béluse te alelouya Liberté Longué nan mitan twa pie-akonma a (Mastichodendron foetidissimum, - akonma tonbe di'y pouri-) pou lèwdou-tjè-koko an kapistrel, se te pou pa te j'en fè "nou" ta'a eti ka bay anni adan an liannaj twa moun, o-pi-piti.
Nan wach lavi a, nou-tout-la se toulong pi nan fondok pase an yonn-a-lòt, an kole-zepol, menm an tèt-kole ; ek, "nou" ta'a pa te pe nepi an "nou-moun-l'Afrik", "Odono" oben "wodono" Pythagore Celat a nan La Case du Commandeur, an memwa ki te pèd lakat nan kavalad janbe lanmè-oliwon-atlantik la adan barank bidim gaba demounizad la. Moun atè Matnik pa se pe ka pran kaka jako pou lò, pran Matnik nan kare-peyi karayib la, nan kontinan l'Amerik la, ale mete'y nan kontinan l'Afrik la, se te ke krache anlè chimen se gangan l'Afrik yo a te bat pou rive jik la, se ta'a ki rive tjè-ka-bat, zie-wouvè, jik bout, ba yo dòt chay pòte apre tousa pàs-demounize yo pase. Lakay dous atè-lakay ("home sweet home") se pou se tann ek konprann lespri ta'a eti ni toulong an kote-rete (ek kote-rive a ka ale epi'y la) otila moun pa ni pou kabeche aleliwon asou liannaj yo se mare epi dòt moun, lòtbòtsay. Kote-rive ta'a, se pou anchouke'y, may-an-may, nan tè-danme peyi a. Nan tirad-longsay Edouard Glissant an, kote-rete a, kote-doubout la (atè-lakay, kote-rive a, kote-pati-ale a)  se pa jenhen an laliwonn nan tjou-man-deviran men toulong nan liannaj tenkant oben distenkant epi dòt kote-rete. Te ke ni toulong an kote lòtbòtsay, dèyè-dlo, nan tjou-man-deviran, ka tjoke, ka teke, ka pran anlè kò'y pàs-demounize eti moun pase.
Edouard Glissant te bat Sigmund Freud, pa'a plodari psychoanaliz la, nan rel-plodari ta'a, lè mwen ka pale kote man doubout pou pale pawol la eti mwen ka pale a. Lakay S. Freud, lakay C. G. Jung tou oben menm W. Reich, pawol la toulong anchouke adan an laliwonn (kabès-peyi, mès-kriye-bondje, tan-nanninannan, liannaj epi gangan, tousa) eti'y pa ka j'en ladje an chimen. Isiya la konsa, kote-doubout la, se toulong an fondas, se pou desann nan fondok. Lakay Edouard Glissant, kote-doubout la se toulong nan liannaj epi dòt kote-doubout, tout bagay ka woule tankon si kote-doubout ta'a se ka kouri lawonn, dekouri lawonn, dèlè jik pou se vire kouri lawonn. Ehe, an moun ki se trape an kabès nan bèlè matnik la ni pou sav se vire-kouri-lawonn lan ki tout. Ki te lide Edouard Glissant esa ?
Si moun se "sòti nan divini ka rive" ek se ba yo lè pou yo pase epi sa, se pou se tann ek konprann de gran mande-sav-fondas eti prèmie a se an lakou-peyi anni depareye (société hyper segmentée) otila pawol ek lèspri se gangan an pa ka pòte, delè se gangan ta'a pa menm ni an trase-chimen pou ta yo, pa pe ni tjek iwì egúngún (an lavwa-note nan tirad) pou kanmouzaze tan-nanninannan. Lòt gran mande-sav-fondas la se tan-ka-pase ka pran toulong plis balan pase ek se pou kanman-fondalnatal nan liannaj Edouard Glissant an pran plis fondas. Lide ta'a eti pi memwa asou se gangan an flòkò, pi, nan dekou an pran-boulin tan-ka-pase epi tout media pòte-nouvel ek kouri-kanmo ka fè tilili, divini an se chak moun yonn-tou-yonn.
Se anni yonn tou-yonn eti moun ka kabeche. Lide ta'a eti moun ka kabeche ni pou ladje kabès-peyi a nan chimen ek tjoke kabès-peyi lòtbòtsay, ale èche sa de, twa peyi ka ladje yonn nan lanmen lòt, apiye anlè kote pasay an tonlonmel kabès-peyi pou anlòt tonlonmel kabès-peyi. Se te sa kanman-fondalnatal nan liannaj Edouard Glissant an.